Germanski ratnici iz razdoblja od 1. do 4. stoljeća nisu se oslanjali samo na svoju snagu i hrabrost u bitkama. Novo istraživanje objavljeno krajem 2024. godine otkriva da su mogli koristiti stimulativne tvari kako bi povećali svoje fizičke i mentalne sposobnosti. Ovaj uvid u povijest otkriva inovativne metode koje su germanski ratnici koristili kako bi stekli prednost na bojištu.
Nastavi čitati Germanski ratnici i tajna ratnih stimulansa
Digitalizacija arhiva pred povjesničare i učitelje povijesti donosi nove izazove. Količina materijala koji se mogu pronaći online je već toliko ogromna da je stvar sreće pronaći izvrstan materijal za nastavu. Takvo i današnje otkriće satirične karte početka Prvog svjetskog rata izdane u Londonu u drugoj polovici 1914. godine.
Nastavi čitati IZVOR: Europska revija. Ubij tog orla.
Povijest se samostalno kao znanost i kao školski predmet počinje poučavati u 5. razredu osnovne škole. Uz obavezni nastavni predmet u osnovnoj školi Povijest se u različitom obujmu poučava u srednjim školama. Sa školskom godinom 2021./2022. u Hrvatskoj se finalizira provedba projekta Škola za život kojim su u osnovne škole i gimnazije po prvi put uvedeni kurikulumi. Premda se uvođenjem kurikuluma nastavnog predmeta Povijest očekivala značajnija promjena paradigme poučavanja postavlja se pitanje kakve su promjene zapravo provedene. Država Povijest i novim zakonskim dokumentima drži iznimno važnom za kreiranje, prije svega, nacionalnog i drugih identiteta. Povijesno gledajući zbog takvih težnji u nastavi povijesti desetljećima dominira politička povijest.
Nastavi čitati Mijenja li novi kurikulum budućnost interdisciplinarnog poučavanja povijesti?
Nove generacije učenika u odgojno-obrazovnom sustavu uz znanje i vještine usvajaju i društvene norme i vrijednosti. Norme i vrijednosti zaokružuju se uz obitelj, vršnjake, društvo i osobno iskustvo. Vrijednosti u odgojno-obrazovnom sustavu prenose se od zakonske osnove preko kurikuluma i udžbenika do poučavanja u učionicama. Znanstveni radovi potvrđuju da se u postsocijalističkim društvima, s dugom tranzicijom prema liberalnim demokracijama, državne politike poučavanja povijesti često prelamaju na nacionalnoj povijesti. Školski predmet Povijest shvaćaju kao poligon za stvaranje i modeliranje nacionalnog identiteta. Takav je identitet obično diferencijalistički i antagonizirajući bez obzira radi li se o osobnom ili kolektivnom identitetu. Poučavanje povijesti naglašava kolektivne uspjehe jedne nacije, dok se druge umanjuju ili izostavljaju. Takvi se primjeri posebice uočavaju na prostoru bivše Jugoslavije u državama koje su prije nekoliko desetljeća vodile ratove. U radu se korištenjem kvalitativne metode dubinskih intervjua pitanje zloupotrebe Povijesti u udžbenicima i učionicama raspravlja s praktičarima i autorima udžbenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Nastavi čitati Nacionalna povijest kao antagonizirajući agens obrazovanja
Razmišljamo li što vrijedi posjetiti u Njemačkoj sigurno možemo nabrojati veliki broj turistima zanimljivih mjesta. Na prvome mjestu tu je definitivno Berlin — glavni grad poznat po bogatoj povijesti, živoj kulturi i brojnim atrakcijama, uključujući Berlinski zid, Brandenburšku kapiju i Otok muzeja. Zatim je tu vjerojatno München, ako ne radi drugih
atrakcija, onda zbog Oktoberfesta. Slijede sigurno Hamburg, Frankfurt, Köln, Dresden, Düsseldorf, Heidelberg i brojni
drugi gradovi. Iako možda nije toliko poznat međunarodnim turistima Braunschweig može privući posjetitelje koji
su zainteresirani za povijest i kulturu te traže manje gužve od onih u većim gradovima.
Leipziška suđenja, održana od 1921. do 1927. godine, predstavljala su prvi pokušaj međunarodne zajednice da kazni ratne zločine počinjene tijekom Prvoga svjetskog rata. Ova suđenja, iako kontroverzna i neuspješna u ostvarenju pravde, poslužila su kao presedan za kasnija suđenja u Nürnbergu nakon Drugoga svjetskog rata.
Nastavi čitati Suđenje za ratne zločine u Leipzigu
Ponekad nam u hrvatskome jeziku nedostaju riječi, odnosno nedostaje nam adekvatni prijevod. Jedna od takvih riječi i nužno potrebna za ovaj članak je engleska riječ upstander. Upstander je osoba koja se podiže u zaštitu onih koji su napadani, bilo verbalno ili/i fizički. Marek Edelman bio je upravo takva osoba — uvijek je pokušao biti onaj koji brani čovjeka. U nedostatku boljeg prijevoda i posebno vezano uz Edelmanovu biografiju ovdje ćemo ga nazvati vječitim ustanikom.
Nastavi čitati Marek Edelman – vječiti ustanik
Rudolph Valentino, talijansko-američki glumac, bio je jedna od najvećih međunarodnih zvijezda ere nijemog filma i pravi simbol društvenog i kulturnog života 1920-ih godina. Njegova karizma, privlačan izgled i uloga romantičnog junaka učinili su ga idolom milijuna obožavatelja diljem svijeta. Kako bismo razumjeli njegovu popularnost u to vrijeme, možemo je usporediti s današnjim svjetskim mega zvijezdama.
Nastavi čitati Rudolph Valentino – prva filmska mega zvijezda
U literaturi koja se bavi temom ustanka u Varšavskome getu često se spominje pojam bunkera. Radi boljeg razumijevanja treba zapravo pojasniti o čemu se zapravo radi. Bunker je obrambena fortifikacija, specijalno izgrađen ili opremljen objekt koji bi braniteljima trebao pružiti dobru zaštitu prije svega od pješačkog oružja. Kod većih bunkera s debelim betonskim zidovima i čeličnom strukturom očekuje se da mogu izdržati i žestoke topničke, raketne ili avionske napade. Kada govorimo o ustanku u Varšavskome getu, zapravo ne govorimo o bunkerima nego o skloništima.
Nastavi čitati Život u skloništima (bunkerima) Varšavskog geta
Logor Dachau, osnovan 1933. nedaleko od Münchena, bio je prvi nacistički koncentracijski logor, isprva namijenjen političkim neprijateljima. Pod vodstvom Theodora Eickea postao je model za organizaciju drugih logora, s brutalnim pravilima koja su uključivala smrtonosne kazne i dehumanizaciju logoraša kroz specijalizirane oznake i brojeve. U članku se opisuje razvoj logorskog sustava, pravila ponašanja i izgleda logoraša.
Nastavi čitati Inspektorat koncentracijskih logora
