Članci o povijesti kao školskom predmetu za učitelje, učenike i njihove roditelje
Zamislimo situaciju u kojoj najbogatiji čovjek na svijetu aktivno sudjeluje u političkoj kampanji predsjedničkog kandidata najveće svjetske vojne sile, financira ju i koristi golemi utjecaj na društvenim mrežama kako bi promicao ekstremne stavove.
Nastavi čitati Relativizacija nacističkih simbola i važnost povijesne svijesti na aktualnim primjerima
Danas je u hrvatskim školama počela nova serijala “Natjecanje iz Povijesti”. Serijal koji se redovito gleda svake godine u tri epizode kod sudionika i gledatelja izaziva različite emocije. Poput sličnih serijala o preživljavanju i ovdje se broj sudionika u svakome krugu smanjuje dok rizici rastu. Cilj sudionika je podići pobjednički pehar dok organizatori nastoje pronaći sve udžbeničke fusnote kako bi ih u tome onemogućili. Ne znam koliko vam se sviđa moj pokušaj duhovitosti u uvodu, ali vas možda privuče da pročitate i ostatak teksta.
Nastavi čitati Natjecanje iz Povijesti – može li drugačije?
Povijest se samostalno kao znanost i kao školski predmet počinje poučavati u 5. razredu osnovne škole. Uz obavezni nastavni predmet u osnovnoj školi Povijest se u različitom obujmu poučava u srednjim školama. Sa školskom godinom 2021./2022. u Hrvatskoj se finalizira provedba projekta Škola za život kojim su u osnovne škole i gimnazije po prvi put uvedeni kurikulumi. Premda se uvođenjem kurikuluma nastavnog predmeta Povijest očekivala značajnija promjena paradigme poučavanja postavlja se pitanje kakve su promjene zapravo provedene. Država Povijest i novim zakonskim dokumentima drži iznimno važnom za kreiranje, prije svega, nacionalnog i drugih identiteta. Povijesno gledajući zbog takvih težnji u nastavi povijesti desetljećima dominira politička povijest.
Nastavi čitati Mijenja li novi kurikulum budućnost interdisciplinarnog poučavanja povijesti?
Nove generacije učenika u odgojno-obrazovnom sustavu uz znanje i vještine usvajaju i društvene norme i vrijednosti. Norme i vrijednosti zaokružuju se uz obitelj, vršnjake, društvo i osobno iskustvo. Vrijednosti u odgojno-obrazovnom sustavu prenose se od zakonske osnove preko kurikuluma i udžbenika do poučavanja u učionicama. Znanstveni radovi potvrđuju da se u postsocijalističkim društvima, s dugom tranzicijom prema liberalnim demokracijama, državne politike poučavanja povijesti često prelamaju na nacionalnoj povijesti. Školski predmet Povijest shvaćaju kao poligon za stvaranje i modeliranje nacionalnog identiteta. Takav je identitet obično diferencijalistički i antagonizirajući bez obzira radi li se o osobnom ili kolektivnom identitetu. Poučavanje povijesti naglašava kolektivne uspjehe jedne nacije, dok se druge umanjuju ili izostavljaju. Takvi se primjeri posebice uočavaju na prostoru bivše Jugoslavije u državama koje su prije nekoliko desetljeća vodile ratove. U radu se korištenjem kvalitativne metode dubinskih intervjua pitanje zloupotrebe Povijesti u udžbenicima i učionicama raspravlja s praktičarima i autorima udžbenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Nastavi čitati Nacionalna povijest kao antagonizirajući agens obrazovanja
Danas obilježavamo 85. obljetnicu početka Drugoga svjetskog rata. Rat je započeo 1. rujna 1939. njemačkom invazijom na Poljsku, što je dovelo do sukoba koji će zahvatiti veći dio svijeta, rezultirajući neviđenim razaranjima, ogromnom ljudskom patnjom i značajnim geopolitičkim promjenama koje i danas utječu na svijet.
Nastavi čitati Povodom 85. godišnjice početka Drugoga svjetskog rata
U hrvatskoj historiografiji i obrazovnom sustavu još je uobičajeno govoriti o velikim geografskim otkrićima. U tom se obliku to razdoblje europskog ponovnog otkrivanja američkih kontinenata spominje i u Kurikulumu za nastavni predmet Povijest za osnovne škole i gimnazije. Termin velika geografska otkrića zapravo pokriva i širu temu europskog kolonijalizma i imperijalizma prema Aziji, Africi i Amerikama nakon 1492. godine.
Nastavi čitati Problem velikih geografskih otkrićaHrvatski fakulteti nedavno su počeli uvoditi kolegije posvećene edukaciji o holokaustu, no većina učitelja koji već rade u školama tijekom svoga obrazovanja uglavnom nisu imali nikakav doticaj s tom temom. Holokaust je događaj bez presedana u ljudskoj povijesti i zbog težine zločina predstavlja velik izazov za poučavanje. Svakako ga još i danas možemo svrstati među osjetljive povijesne teme. Hrvatska je početkom 21. stoljeća uz blagi međunarodni pritisak počela popravljati svoj imidž i krenula s edukacijama učitelja. Dobar pregled međunarodne suradnje s naglaskom na Yad Vashem možete pročitati u ovome broju časopisa. U ovome su članku uglavnom taksativno nabrojene aktualne mogućnosti edukacija za učitelje Povijesti (i druge stručnjake). Opisane su edukacije u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje te Ministarstva obrazovanja i znanosti kao i nekolicina u izvedbi drugih organizacija. Autor članka prošao je sve navedene edukacije i piše na temelju iskustva iz prve ruke.
Nastavi čitati Razvoj učiteljskih kompetencija za poučavanje o holokaustu
Ovaj je podnaslov pomalo clickbait, ali vjerujem da mogu pojasniti smisao. Počnimo od sadašnjosti i udžbeničke realnosti u Hrvatskoj 2021. godine. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu određuje da je udžbenik obvezni obrazovni materijal za poučavanje Povijesti. Tiskani udžbenik predviđen je za višegodišnje korištenje, premda to razdoblje nije definirano minimalnim zahtjevima. To se na prvi pogled čini racionalnom odlukom kako bi se smanjili troškovi za roditelje, ali donosi i niz problema. Prvi je u tome što ne postoji nikakav plan o tome koliko će često ministarstvo raspisati javni poziv za nove udžbenike.
Nastavi čitati Futuristički pogled u budućnost udžbenika Povijesti
Pri prvome posjetu prije nekih petnaestak godina u glavu me udarila veličina. Ne toliko Auschwitza I u samome gradu Oświęcimu već ostatci Auschwitza II u obližnjemu Birkenau. Auschwitz I zapravo djeluje umirujuće. Iza uredno posloženih jednokatnica nekadašnje poljske vojarne nalazi se jedan od vatrogasnih bazena. Voda namijenjena vatrogascima u slučaju požara usred je zelenila trave i drveća. Vrijeme me poslužilo – zrak ugodno topao, poneki oblak iznad i trava ispod nogu. Totalno nerealan osjećaj smiraja uz oštar ubod povijesne realnosti. Čovječe, stojiš na mjestu logora smrti.
Nastavi čitati Na povijesnoj lokaciji: Auschwitz
Povijest se kao školski predmet već duže vrijeme bori s temeljnim pitanjem – koja je njegova uloga u obrazovanju i kakva je njegova budućnost. Povjesničari su uglavnom fokusirani na proučavanje prošlosti bez redovnih analiza stanja predmeta u školama. Rasprave o Povijesti u školama prepuštene su javnosti i često političarima. Od uspostave samostalnosti u Hrvatskoj su provedene tri reforme obaveznog (osnovnog) obrazovanja koje kao rezultat nisu donijele promjenu paradigme poučavanja već su samo redom dodavale nove sadržaje u malu nastavnu satnicu. Promjena paradigme zapravo se dogodila u izvorima informacija – digitalni multimedijski svijet polako preuzima centralnu ulogu izvora informacija iz ruku učitelja, udžbenika i drugih obrazovnih materijala. U ovome istraživanju provedenom na studentima hrvatske i mađarske visokoškolske ustanove analiziramo stavove kojima se oblikuje scenarij poučavanja povijesti 2031. godine. Rezultati su bili inicijalna točka za futurološku metodu vizioniranja.
Nastavi čitati Studentska vizija budućnosti školskoga predmeta povijest
