Materijali namijenjeni uglavnom učenicima gimnazija
Zamislimo situaciju u kojoj najbogatiji čovjek na svijetu aktivno sudjeluje u političkoj kampanji predsjedničkog kandidata najveće svjetske vojne sile, financira ju i koristi golemi utjecaj na društvenim mrežama kako bi promicao ekstremne stavove.
Nastavi čitati Relativizacija nacističkih simbola i važnost povijesne svijesti na aktualnim primjerima
Spartakov ustanak bio je značajan događaj koji je privremeno uzdrmao Rimsku Republiku. Međutim, njegov dugoročni utjecaj bio je ograničen. Rim je nastavio koristiti robove, a društvena nejednakost ostala je nepromijenjena. Ipak, Spartakova priča ostaje važan podsjetnik na borbu za slobodu i ljudsko dostojanstvo, što je razlog zašto se o ovom događaju i danas uči u školama.
Nastavi čitati O značaju Spartakovog ustanka
Početkom 1930-ih Staljin je pokrenuo niz radikalnih reformi kako bi modernizirao Sovjetski Savez. Jedna od tih politika bila je prisilna kolektivizacija poljoprivrede, koja je rezultirala ogromnim nestašicama hrane i masovnim migracijama siromašnog stanovništva.
Nastavi čitati Nazino – otok kanibala
Legenda o osnivanju Rima započinje razaranjem Troje (1184. g. pr. n. e. ) i bijegom trojanskoga junaka Eneje (prema mitologiji sin boginje Afrodite). Eneja je sa svojim vojnicima na nekoliko brodova preko Makedonije, Kartage i Sicilije stigao na talijansku obalu u potrazi za mjestom na kojemu bi mogli podići naselje.
Nastavi čitati Legenda o Romulu i Remu
Nakon putovanja Kristofora Kolumba 1492. g., europske sile poput Španjolske započele su opsežnu kolonizaciju koja je preoblikovala zapadnu hemisferu. Međutim, Vikinzi su stigli u Sjevernu Ameriku stoljećima ranije, nakon što su naselili Island i Grenland tijekom 9. i 10. stoljeća. Oko 1000. godine osnovali su malo uporište u L’Anse aux Meadowsu (reprodukcija kuće na slici gore) u Newfoundlandu, koje su koristili kao bazu za istraživanje sjeveroistočne Sjeverne Amerike. Povijesni izvori sugeriraju da su postavili još jedno uporište, vjerojatno zvano “Hop”, u današnjoj provinciji New Brunswick.
Nastavi čitati Zašto Vikinzi nisu kolonizirali Ameriku?
Jedna od najvažnijih dijagnostičkih metoda koju su koristili srednjovjekovni liječnici bila je analiza mokraće, poznata kao uroskopija. Ova drevna metoda omogućavala je liječnicima da procijene zdravlje svojih pacijenata na temelju izgleda, mirisa i drugih karakteristika mokraće. Unatoč svojim ograničenjima prema suvremenim standardima, uroskopija je bila kamen temeljac srednjovjekovne medicinske prakse i odražavala je duboku povezanost promatranja i teorije toga doba.
Nastavi čitati Što su srednjovjekovni liječnici vidjeli u mokraći
U 18. stoljeću, kada su progoni vještica bili rašireni diljem Europe, carica Marija Terezija je donijela značajnu odluku i za Hrvatsku. Godine 1756. Hrvatski sabor je, pod njezinim utjecajem, usvojio zakon kojim je uvedena obveza dobivanja caričinu potvrde za svaku smrtnu presudu u slučajevima vještičarstva. Ovaj potez predstavlja jedan od prvih koraka prema ukidanju ovakvih nehumanih suđenja.
Nastavi čitati IZVOR: Marija Terezija o kraju progona vještica
Konstantinova darovnica (Donatio Constantini) jedna je od najpoznatijih povijesnih prijevara. Prema ovom dokumentu, rimski car Konstantin Veliki (4. st.) navodno je predao vlast nad Rimom i zapadnim dijelom Rimskog Carstva papi Silvestru I. i njegovim nasljednicima. Time je papi dodijelio svjetovnu (političku) vlast, čime je Crkva dobila pravo upravljanja velikim teritorijima. Naslovna ilustracija je freska u rimskoj crkvi (1247.) koja prikazuje tu navodnu scenu darivanja.
Nastavi čitati Konstantinova darovnica – najveća prijevara srednjeg vijeka
Germanski ratnici iz razdoblja od 1. do 4. stoljeća nisu se oslanjali samo na svoju snagu i hrabrost u bitkama. Novo istraživanje objavljeno krajem 2024. godine otkriva da su mogli koristiti stimulativne tvari kako bi povećali svoje fizičke i mentalne sposobnosti. Ovaj uvid u povijest otkriva inovativne metode koje su germanski ratnici koristili kako bi stekli prednost na bojištu.
Nastavi čitati Germanski ratnici i tajna ratnih stimulansa
Razmišljamo li što vrijedi posjetiti u Njemačkoj sigurno možemo nabrojati veliki broj turistima zanimljivih mjesta. Na prvome mjestu tu je definitivno Berlin — glavni grad poznat po bogatoj povijesti, živoj kulturi i brojnim atrakcijama, uključujući Berlinski zid, Brandenburšku kapiju i Otok muzeja. Zatim je tu vjerojatno München, ako ne radi drugih
atrakcija, onda zbog Oktoberfesta. Slijede sigurno Hamburg, Frankfurt, Köln, Dresden, Düsseldorf, Heidelberg i brojni
drugi gradovi. Iako možda nije toliko poznat međunarodnim turistima Braunschweig može privući posjetitelje koji
su zainteresirani za povijest i kulturu te traže manje gužve od onih u većim gradovima.
