Materijali namijenjeni uglavnom učenicima gimnazija
Na prvi pogled može se činiti da su razvoj srednjovjekovne Europe pokretali prije svega ratovi, trgovina i rast gradova. Ipak, važnu ulogu imalo je i nešto mnogo prizemnije: gnoj. U svijetu u kojem je većina ljudi živjela od poljoprivrede, plodno tlo bilo je temelj opstanka. Bez dovoljno hrane nije bilo ni sigurnosti, ni poreza, ni moći. Zato je gnoj bio mnogo više od otpada. Bio je važan resurs.
Nastavi čitati Kako nam gnoj pomaže razumjeti srednji vijek
Kada pogledate kartu svijeta, Grenland dominira sjevernim Atlantikom. Iako je geografski dio Sjeverne Amerike, ovaj najveći otok na svijetu već je stoljećima politički vezan uz Europu, točnije uz Kraljevinu Dansku. No, na temelju čega jedna mala europska država polaže pravo na prostranstvo od 2,1 milijun kvadratnih kilometara?
Nastavi čitati Tko zapravo posjeduje Grenland?
Genocid počinjen nad Hererima i Namama u Njemačkoj Jugozapadnoj Africi (današnja Namibija) između 1904. i 1908. godine smatra se prvim genocidom 20. stoljeća. Njemačka kolonijalna vojska, nakon ustanka ovih naroda protiv kolonijalne represije, provela je sustavnu politiku istrebljenja: masovna ubijanja, progon u pustinju Omaheke, onemogućavanje pristupa vodi te uspostavu koncentracijskih logora poput onih na Shark Islandu i u Swakopmundu.
Nastavi čitati Genocid nad Hererima i Namama
Na internetu i u nekim emigrantskim publikacijama pojavljuje se tekst koji se predstavlja kao intervju s Antom Pavelićem, vođom ustaškog pokreta i diktatorom Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Navodno je intervju održan 1955. godine u Buenos Airesu, gdje je Pavelić živio u egzilu nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, ozbiljna analiza pokazuje da je riječ o upitnom izvoru, vjerojatno propagandnom tekstu hrvatske emigracije, a ne vjerodostojnom novinarskom materijalu.
Nastavi čitati Analiza navodnog Pavelićevog intervjua
U ljeto 1943. godine, dok se Drugi svjetski rat približavao odlučujućoj fazi, u selu Slatinski Drenovac osnovana je jedinstvena partizanska postrojba – njemačka partizanska četa „Ernest Telman“. Ime je dobila po Ernstu Thälmannu, vođi njemačkih komunista, ubijenom u logoru Buchenwald.
Nastavi čitati Njemačka partizanska četa „Ernest Telman“
Franjo Rihar bio je svećenik Zagrebačke nadbiskupije, rođen 1909. u Sloveniji. Nakon svećeničkog ređenja 1934. godine, pastoralno je djelovao na više župa, a 1942. bio je župnik u Gornjoj Stubici. Tih godina Hrvatska je bila pod vlašću Nezavisne Države Hrvatske, totalitarnog režima koji je uz pomoć nacističke Njemačke i fašističke Italije provodio nasilje, represiju i masovne zločine, posebno nad Srbima, Židovima i Romima.
Nastavi čitati Franjo Rihar – svećenik koji nije htio pjevati u slavu NDH
Znanstvenici su nedavno detaljno analizirali jedan od najstarijih dokaza o smrti nasiljem u Europi – kameni vršak strelice koji je prije 4000 godina završio u srcu odraslog muškarca. Otkriven je u mumificiranom tijelu pronađenom u alpskoj špilji blizu Salzburga u Austriji. Ovo je otkriće posebno jer je vrh strelice još uvijek bio smješten u tkivu, točno između dva rebra i u blizini srca – što sugerira trenutnu smrt.
Nastavi čitati Što nam otkriva 4000 godina stara ozljeda?
Kada govorimo o mirovinskom sustavu, često zaboravljamo da on nije uvijek postojao – netko ga je morao prvi osmisliti i uvesti. Bismarckov model, nastao krajem 19. stoljeća u Njemačkoj, bio je prvi moderan sustav socijalnog osiguranja koji je omogućio radnicima pravo na mirovinu.
Nastavi čitati Bismarckov model mirovinskog sustava
Na lijevoj obali Save, nasuprot središtu Beograda, krajem 1930-ih izgrađeno je moderno sajmište – Beogradski sajam, simbol gospodarskog napretka i suradnje među narodima. Samo nekoliko godina kasnije, to isto Sajmište postaje sinonim za smrt. Tijekom nacističke okupacije Jugoslavije, Sajmište je pretvoreno u koncentracijski logor koji je bio jedno od prvih organiziranih mjesta sustavnog istrebljenja židovske zajednice u Europi – Logor Sajmište ili Judenlager Semlin. U središtu grada, pred očima stanovnika Beograda, svakodnevno su se odvijali zločini. Time Sajmište postaje i simbol ravnodušnosti, straha i nesudjelovanja, ali i sjećanja koje je nakon rata dugo bilo potisnuto.
Nastavi čitati Logor Sajmište
Tijekom Drugog svjetskog rata, kako su njemački porazi postajali sve očitiji, u samom vrhu njemačke vojske i državnog aparata raslo je nezadovoljstvo Hitlerovom vlašću. Neki su se visoki časnici odlučili na očajnički čin – pokušati ubiti Adolfa Hitlera i preuzeti kontrolu nad Njemačkom kako bi zaustavili rat i spriječili daljnje razaranje Europe. Taj pokušaj poznat je kao urota 20. srpnja 1944. i najpoznatiji je pokušaj atentata na Hitlera.
Nastavi čitati Posljednji pokušaj da se zaustavi Hitler
