Jedna od najvažnijih dijagnostičkih metoda koju su koristili srednjovjekovni liječnici bila je analiza mokraće, poznata kao uroskopija. Ova drevna metoda omogućavala je liječnicima da procijene zdravlje svojih pacijenata na temelju izgleda, mirisa i drugih karakteristika mokraće. Unatoč svojim ograničenjima prema suvremenim standardima, uroskopija je bila kamen temeljac srednjovjekovne medicinske prakse i odražavala je duboku povezanost promatranja i teorije toga doba.
Nastavi čitati Što su srednjovjekovni liječnici vidjeli u mokraćiKategorija: Srednja škola
Materijali namijenjeni uglavnom učenicima srednjoškolske dobi
Magda Logomer Herucina – posljednja hrvatska “vještica”
Magda Logomer Herucina, rođena 1706. godine u Križevcima, bila je žena svog vremena – supruga Franje Heruca i majka najmanje šestero djece. Bavila se sakupljanjem ljekovitog bilja i izradom pripravaka, što je tada bilo korisno, ali i sumnjivo u očima nekih ljudi. Naime, bilo kakvo znanje o prirodi koje se nije moglo lako objasniti izazivalo je strah i nepovjerenje.
Nastavi čitati Magda Logomer Herucina – posljednja hrvatska “vještica”Je li Marie-Antoinette doista rekla: “Neka jedu kolače”?
Ne, Marie-Antoinette najvjerojatnije nikada nije rekla: “Neka jedu kolače” (francuski: Qu’ils mangent de la brioche). Taj je izraz često povezan s njom, ali povijesni dokazi ne potvrđuju da ga je ikada izrekla. Zapravo, riječ je o mitu ili pogrešnom pripisivanju.
Nastavi čitati Je li Marie-Antoinette doista rekla: “Neka jedu kolače”?Glad u Bengalu 1943. godine
Tijekom Drugog svjetskog rata, jedna od najtežih humanitarnih katastrofa dogodila se u Britanskoj Indiji, posebno u regiji Bengal. Ova glad, poznata kao Bengalska glad 1943. godine, odnijela je živote između 2 i 3 milijuna ljudi, a uzrokovana je kombinacijom prirodnih nepogoda, ratnih politika i lošeg upravljanja.
Nastavi čitati Glad u Bengalu 1943. godineKoju biste jedinicu odabrali u rimskoj vojsci?
Rimska vojska nije bila samo borbena sila – bila je to savršeno organizirana mašinerija koja je odražavala strukturu samog rimskog društva. Ako ste živjeli u starom Rimu i željeli se pridružiti vojsci, vaša dob, iskustvo i bogatstvo određivali bi vaše mjesto u redovima. Ovaj sustav nije bio samo način da se vojnici rasporede prema svojim sposobnostima; on je osiguravao pouzdanu, discipliniranu vojsku koja bi štitila i širila Carstvo.
Nastavi čitati Koju biste jedinicu odabrali u rimskoj vojsci?IZVOR: Marija Terezija o kraju progona vještica
U 18. stoljeću, kada su progoni vještica bili rašireni diljem Europe, carica Marija Terezija je donijela značajnu odluku i za Hrvatsku. Godine 1756. Hrvatski sabor je, pod njezinim utjecajem, usvojio zakon kojim je uvedena obveza dobivanja caričinu potvrde za svaku smrtnu presudu u slučajevima vještičarstva. Ovaj potez predstavlja jedan od prvih koraka prema ukidanju ovakvih nehumanih suđenja.
Nastavi čitati IZVOR: Marija Terezija o kraju progona vješticaArhimedov vijak
Arhimedov vijak je uređaj koji se tradicionalno pripisuje starogrčkom matematičaru i inženjeru Arhimedu iz Sirakuze (oko 287. – 212. pr. n. e.). Njegova osnovna svrha bila je učinkovito podizanje vode s nižih na više razine, rješavajući tako velike izazove navodnjavanja i odvodnje u starom svijetu.
Nastavi čitati Arhimedov vijakKonstantinova darovnica – najveća prijevara srednjeg vijeka
Konstantinova darovnica (Donatio Constantini) jedna je od najpoznatijih povijesnih prijevara. Prema ovom dokumentu, rimski car Konstantin Veliki (4. st.) navodno je predao vlast nad Rimom i zapadnim dijelom Rimskog Carstva papi Silvestru I. i njegovim nasljednicima. Time je papi dodijelio svjetovnu (političku) vlast, čime je Crkva dobila pravo upravljanja velikim teritorijima. Naslovna ilustracija je freska u rimskoj crkvi (1247.) koja prikazuje tu navodnu scenu darivanja.
Nastavi čitati Konstantinova darovnica – najveća prijevara srednjeg vijekaTri kralja ili mudraca u povijesnoj perspektivi
Priča o tri mudraca ili o tri kralja, koji su prema tradiciji posjetili Isusa nakon njegova rođenja, sastavni je dio povijesti Božića u kršćanskoj kulturi. Dok je ova priča zapisana u Evanđelju po Mateju (Matej 2:1-12), njezino značenje i interpretacija razlikuju se između religijskih tradicija i znanstvenih pristupa.
Nastavi čitati Tri kralja ili mudraca u povijesnoj perspektiviGermanski ratnici i tajna ratnih stimulansa
Germanski ratnici iz razdoblja od 1. do 4. stoljeća nisu se oslanjali samo na svoju snagu i hrabrost u bitkama. Novo istraživanje objavljeno krajem 2024. godine otkriva da su mogli koristiti stimulativne tvari kako bi povećali svoje fizičke i mentalne sposobnosti. Ovaj uvid u povijest otkriva inovativne metode koje su germanski ratnici koristili kako bi stekli prednost na bojištu.
Nastavi čitati Germanski ratnici i tajna ratnih stimulansa