Uredništvo stručnog časopisa Poučavanje povijesti poziva učiteljice, učitelje, nastavnice, nastavnike, stručne suradnike, muzejske pedagoge, istraživače, edukatore i sve stručnjake čiji rad doprinosi kvalitetnijem poučavanju povijesti da predlože priloge za 8. broj časopisa.
Nastavi čitati Poziv autorima za 8. broj časopisa Poučavanje Povijesti
U sedmom broju stručnog časopisa Poučavanje povijesti okupljeni su tekstovi koji vrlo jasno pokazuju u kojem se smjeru danas kreće poučavanje povijesti u Hrvatskoj: prema većoj profesionalnoj autonomiji, kritičkom mišljenju, metodološkoj raznolikosti i otvorenom dijalogu s društvom. Broj povezuje aktualne stručne rasprave, primjere dobre prakse iz učionice, projekte, eseje i znanstveno-stručne radove, s posebnom tematskom cjelinom posvećenom obljetnicama, godišnjicama i blagdanskim sadržajima u nastavi povijesti. Riječ je o broju koji se može čitati linearno, ali i koristiti selektivno – kao konkretan metodički resurs, inspiracija ili poticaj za raspravu u zbornici i učionici.
Nastavi čitati Sedmi broj časopisa Poučavanje Povijesti dostupan je za preuzimanje
Prije tri godine, u drugom broju časopisa Poučavanje Povijesti, objavljen je opsežan članak pod naslovom “Analiza stanja poučavanja Povijesti u Hrvatskoj”, koji je ponudio rijetko viđen uvid u mišljenja, probleme i očekivanja učitelja i nastavnika povijesti diljem Hrvatske. Danas, s vremenskim odmakom, vrijedno je prisjetiti se ključnih zaključaka i razmisliti: jesmo li išta promijenili?
Nastavi čitati Tri godine kasnije – Što smo naučili iz “Analize stanja poučavanja Povijesti u Hrvatskoj”?
Vrijeme godišnjih odmora je izvrsno razdoblje da između roštilja, kupanja u vodi i mazanja jogurtom, napišete i poneki prilog za stručni časopis Poučavanje Povijesti. Pozivamo vas da se pridružite ekipi koja već priprema 7. broj časopisa.
Nastavi čitati Poziv autorima za 7. broj časopisa Poučavanje povijesti
Učitelji povijesti suočeni su sa složenim zadatkom poučavanja o političkom identitetu i ideologijama koje su oblikovale hrvatsku prošlost, posebice kada te ideologije uključuju isključujuće koncepte poput identitetskog redukcionizma i kršćanskog nacionalizma. U ovome eseju pokušavam povezati navedene ideje s ključnim akterima i politikama u posljednjih dvjestotinjak godina hrvatske povijesti.
Nastavi čitati Identitetski redukcionizam i kršćanski nacionalizam u hrvatskoj političkoj povijesti
12. veljače 2025. @ 18:00 – 19:00 CET
Ušli smo u četvrtu godinu izlaženja i pripremamo šesti broj časopisa Poučavanje Povijesti. Pozivamo postojeće i buduće suradnike na zajedničko online druženje i razgovor. Želimo čuti vaše mišljenje o tome što zajedno radimo, kakvi su vaši dojmovi o prvih pet brojeva, o materijalima koje smo objavili, kakve prijedloge i ideje imate i na koji način možemo dodatno aktivirati našu stručnu zajednicu.
Svi zainteresirani mogu se jednostavno priključiti na Zoom na ovoj poveznici.
⏰ Termin: 12. veljače 2025. u 18.00 sati
Nove generacije učenika u odgojno-obrazovnom sustavu uz znanje i vještine usvajaju i društvene norme i vrijednosti. Norme i vrijednosti zaokružuju se uz obitelj, vršnjake, društvo i osobno iskustvo. Vrijednosti u odgojno-obrazovnom sustavu prenose se od zakonske osnove preko kurikuluma i udžbenika do poučavanja u učionicama. Znanstveni radovi potvrđuju da se u postsocijalističkim društvima, s dugom tranzicijom prema liberalnim demokracijama, državne politike poučavanja povijesti često prelamaju na nacionalnoj povijesti. Školski predmet Povijest shvaćaju kao poligon za stvaranje i modeliranje nacionalnog identiteta. Takav je identitet obično diferencijalistički i antagonizirajući bez obzira radi li se o osobnom ili kolektivnom identitetu. Poučavanje povijesti naglašava kolektivne uspjehe jedne nacije, dok se druge umanjuju ili izostavljaju. Takvi se primjeri posebice uočavaju na prostoru bivše Jugoslavije u državama koje su prije nekoliko desetljeća vodile ratove. U radu se korištenjem kvalitativne metode dubinskih intervjua pitanje zloupotrebe Povijesti u udžbenicima i učionicama raspravlja s praktičarima i autorima udžbenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Nastavi čitati Nacionalna povijest kao antagonizirajući agens obrazovanja
Simulacija kao nastavna metoda sve se češće koristi u obrazovanju zbog svog potencijala da pruži iskustveno učenje, ali zahtijeva posebnu pažnju kada se koristi za poučavanje osjetljivih povijesnih tema, poput ratnih tragedija. Primjena simulacije vukovarskog ratišta u nastavi Povijesti primjer je kako se inovativnim pristupom može postići dublje razumijevanje povijesnih činjenica i empatija, no istodobno otvara ključna etička pitanja.
Nastavi čitati Etičke dimenzije simulacije u nastavi povijesti – pouke iz primjera Vukovara
U sklopu serije predavanja “Duge sjene Drugog svjetskog rata” 11. prosinca 2024. održana je radionica “Alternativna povijest kao metoda rada s darovitim učenicima“. Uz kronološki prikaz glavnih događaja od 1933. do 1939. prezentirana je metoda korištenja alternativne povijesti kako mogućeg alata za rad s darovitim učenicima.
Nastavi čitati Alternativna povijest kao metoda rada s darovitim učenicima
Članak predstavlja pet kreativnih metoda koje povjesničari mogu koristiti kako bi potaknuli aktivno sudjelovanje i kritičko razmišljanje učenika u nastavi povijesti. Prva metoda, Lažne poruke, koristi simulaciju SMS razgovora za razvoj povijesne imaginacije i analitičkih vještina. Metoda Vruća stolica omogućuje učenicima da preuzmu ulogu povijesne ličnosti ili budućeg inovatora, čime razvijaju sposobnost argumentacije i javnog nastupa. Biografski ekspres potiče grupni rad i analizu izvora kroz izradu biografija povijesnih osoba. U Turniru argumentima učenici se natječu u predstavljanju i objašnjavanju povijesnih problema, dok metoda Akvarij integrira cijeli razred u vođenu raspravu, omogućujući različite perspektive i zajedničku analizu složenih povijesnih tema. Ove metode pridonose razvoju ključnih kompetencija i čine nastavu povijesti dinamičnijom i zanimljivijom.
Nastavi čitati Dobre metode poučavanja povijesti #1
