Na prvi pogled može se činiti da su razvoj srednjovjekovne Europe pokretali prije svega ratovi, trgovina i rast gradova. Ipak, važnu ulogu imalo je i nešto mnogo prizemnije: gnoj. U svijetu u kojem je većina ljudi živjela od poljoprivrede, plodno tlo bilo je temelj opstanka. Bez dovoljno hrane nije bilo ni sigurnosti, ni poreza, ni moći. Zato je gnoj bio mnogo više od otpada. Bio je važan resurs.
Nastavi čitati Kako nam gnoj pomaže razumjeti srednji vijek
Na internetu i u nekim emigrantskim publikacijama pojavljuje se tekst koji se predstavlja kao intervju s Antom Pavelićem, vođom ustaškog pokreta i diktatorom Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Navodno je intervju održan 1955. godine u Buenos Airesu, gdje je Pavelić živio u egzilu nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, ozbiljna analiza pokazuje da je riječ o upitnom izvoru, vjerojatno propagandnom tekstu hrvatske emigracije, a ne vjerodostojnom novinarskom materijalu.
Nastavi čitati Analiza navodnog Pavelićevog intervjua
Ruska invazija na Ukrajinu, započeta 24. veljače 2022., predstavlja najveći oružani sukob u Europi od završetka Drugoga svjetskog rata. Kremlj je vojnu operaciju nastojao legitimirati nizom narativa koji su u ruskom i proruskome javnom prostoru predstavljeni kao opravdanje za agresiju. Za učitelje povijesti, razumijevanje tih narativa važno je kako bi se učenicima pružio kritički okvir za analizu suvremenih međunarodnih sukoba, propagande i manipulacije povijesnim činjenicama.
Nastavi čitati Pregled učestalih opravdanja ruske agresije na Ukrajinu
Znanstvenici su nedavno detaljno analizirali jedan od najstarijih dokaza o smrti nasiljem u Europi – kameni vršak strelice koji je prije 4000 godina završio u srcu odraslog muškarca. Otkriven je u mumificiranom tijelu pronađenom u alpskoj špilji blizu Salzburga u Austriji. Ovo je otkriće posebno jer je vrh strelice još uvijek bio smješten u tkivu, točno između dva rebra i u blizini srca – što sugerira trenutnu smrt.
Nastavi čitati Što nam otkriva 4000 godina stara ozljeda?
Kada govorimo o mirovinskom sustavu, često zaboravljamo da on nije uvijek postojao – netko ga je morao prvi osmisliti i uvesti. Bismarckov model, nastao krajem 19. stoljeća u Njemačkoj, bio je prvi moderan sustav socijalnog osiguranja koji je omogućio radnicima pravo na mirovinu.
Nastavi čitati Bismarckov model mirovinskog sustava
Tijekom Drugog svjetskog rata, kako su njemački porazi postajali sve očitiji, u samom vrhu njemačke vojske i državnog aparata raslo je nezadovoljstvo Hitlerovom vlašću. Neki su se visoki časnici odlučili na očajnički čin – pokušati ubiti Adolfa Hitlera i preuzeti kontrolu nad Njemačkom kako bi zaustavili rat i spriječili daljnje razaranje Europe. Taj pokušaj poznat je kao urota 20. srpnja 1944. i najpoznatiji je pokušaj atentata na Hitlera.
Nastavi čitati Posljednji pokušaj da se zaustavi Hitler
Učenici u šestom razredu dolaze u dodir s osnovama islama, koji se predstavlja kroz njegovu povijesnu genezu, temeljna vjerovanja i širenje. U drugom razredu gimnazije, kada se nastava povijesti usmjerava na srednjovjekovni svijet i globalne procese kulturnih dodira, moguće je dodatno produbiti razumijevanje islama kao religijske, kulturne i civilizacijske pojave. Jedan od pristupa koji se može pokazati osobito učinkovit, osobito u kontekstu razvijanja povijesnog mišljenja, jest korištenje dokumentarnog filma kao povijesnog izvora – ne samo kao medija za prenošenje sadržaja, nego i kao poticaja za analizu diskursa, prikaza Drugoga i kritičko promišljanje.
Nastavi čitati Muslimanski svijet (1953.) – film kao povijesni izvor i izazov
Tijekom burnog 20. stoljeća, područje današnje Hrvatske bilo je dio različitih država i političkih sustava – od velikih carevina i kraljevstava, preko diktatura i jednopartijskih režima, do današnje demokratske Republike Hrvatske. U svakom od tih razdoblja postojale su vojne snage koje su tvrdile da “brane narod” ili “državu”, ali često nisu imale potporu svih građana. U ovom tekstu istražujemo koje su vojske djelovale, čije interese su branile i kako ih danas gledamo u svjetlu suvremenih vrijednosti poput demokracije, ljudskih prava i vladavine prava.
Nastavi čitati Hrvatska i vojske tijekom 20. stoljeća
Tradicionalna slika pretpovijesnih zajednica obično prikazuje podjelu rada prema rodu, gdje su muškarci lovci, a žene sakupljačice. No, nova istraživanja osporavaju ovu uvriježenu percepciju i ukazuju na to da su žene u lovačko-sakupljačkim društvima također aktivno sudjelovale u lovu.
Nastavi čitati Žene u prapovijesnom lovu
Smoot-Hawley Tariff Act iz 1930. godine bio je zakon donesen u SAD-u s ciljem zaštite domaće ekonomije povećanjem carinskih pristojbi na uvozne proizvode. Zakon je stupio na snagu tijekom Velike depresije, s namjerom da zaštiti američke proizvođače od inozemne konkurencije povećanjem uvoznih tarifa na gotovo 20 000 proizvoda, dosegnuvši prosječne carinske stope između 40 % i 50 %.
Nastavi čitati Utjecaj povećanja carina na američku veliku gospodarsku krizu
