Kolovoz 1914. – Europa je uronila u Prvi svjetski rat. Njemačka se nadala brzo poraziti Francusku, ali na istoku se dogodilo iznenađenje: dvije ruske vojske, svaka s preko 200 000 vojnika, provalile su u Istočnu Prusku. Njemačka obrana imala je upola manje vojnika i činilo se da je poraz neizbježan.
Nastavi čitati Tajna koja je promijenila tijek bitke – Tannenberg 1914.
Mir u Brest-Litovsku (3. 3. 1918.) bio je značajan događaj u završnim fazama Prvog svjetskog rata. Donio je drastične promjene za Rusiju i ostale zemlje uključene u rat, a utjecaj njegovih odredbi osjetio se još godinama nakon njegova sklapanja.
Nastavi čitati Mir u Brest-Litovsku
Radio danas većini ljudi znači uređaj koji emitira glazbu, vijesti i emisije. No, njegova prvotna namjena nije bila zabava, već komunikacija. Radio kao sredstvo za komunikaciju omogućava bežični prijenos poruka putem elektromagnetskih valova. Ova tehnologija bila je revolucija u vrijeme kada su poruke prenosili glasnici, telegrafske linije ili poštanski golubovi. U nastavku ćemo istražiti kako je radio postao ključno oruđe za vojsku i kako je njegova upotreba evoluirala od kraja 19. stoljeća do kraja Drugog svjetskog rata.
Nastavi čitati Uloga radija u povijesti vojne komunikacije
Leipziška suđenja, održana od 1921. do 1927. godine, predstavljala su prvi pokušaj međunarodne zajednice da kazni ratne zločine počinjene tijekom Prvoga svjetskog rata. Ova suđenja, iako kontroverzna i neuspješna u ostvarenju pravde, poslužila su kao presedan za kasnija suđenja u Nürnbergu nakon Drugoga svjetskog rata.
Nastavi čitati Suđenje za ratne zločine u Leipzigu
Prvi svjetski rat bio je preoblikovao nacije i živote diljem svijeta. I dok su bitke na bojišnicama često u središtu pozornosti, stvarnost za civile u okupiranim područjima bila je jednako strašna. Jedan od zapanjujućih primjera bila je “Žica smrti” (njem. Grenzhochspannunghindernis), elektrificirana ograda koju je njemačka vojska izgradila duž belgijsko-nizozemske granice. Ova smrtonosna prepreka simbolizirala je do kojih su mjera okupatori išli kako bi kontrolirali kretanje i suzbili otpor tijekom rata.
Nastavi čitati Žica smrti – zaboravljeno poglavlje Prvog svjetskog rata
Njemačka vojska je tijekom Prvog svjetskog rata počinila čitavu seriju ratnih zločina u Belgiji koji su u historiografiji poznati pod zajedničkim nazivom Silovanje Belgije. Već u samim početcima rata počinjen je, po broju žrtava, najveći zločin protiv civila u gradiću Dinant. U nastavku pročitajte opis događaja, izjave svjedoka, reakcije umjetnika i pitanja za analizu.
Nastavi čitati Ratni zločin u Dinantu
Naslovnicu časopisa The Masses objavljenu u studenome 1914. kreirao je Art Young. U prvome planu su čimpanze koje komentiraju vijesti o ratu u Europi. Čimpanza s novinama u rukama govori: Mother, Never Let Me Hear You Tell The Children That These Humans Are Descendants Of Ours (Majko, nikada mi nemoj dopustiti da čujem kako govoriš djeci da su ovi ljudi naši potomci).
Nastavi čitati IZVOR: Naslovnica časopisa The Masses iz studenog 1914.
Karikaturu Dezerter nacrtao je američki slikar i ilustrator Boardman Robinson. Objavljena je u američkom časopisu The Masses u srpnju 1916. godine.
Nastavi čitati IZVOR: Dezerter
Na današnji dan se prisjećamo obljetnice primirja u Prvome svjetskom ratu. Posljednjih godina se na društvenim mrežama povodom ove obljetnice često pojavljuje fotografija naslovljena Nevidljivi otac, posljedica rata.
Nastavi čitati Fotografija “Nevidljivi otac, posljedica rata”
Fatalna ljepotica u tajnoj službi neprijateljske države. Uvodna rečenica zvuči kao reklama s filmskog plakata, zar ne? Mata Hari bila je centralna ličnost najmanje 13 filmova, 5 mjuzikla, baleta, opere, više pjesama, a 2021. godine predstavnica Azerbejdžana pjevala je pjesmu tog naslova na natjecanju Eurosong. No, tko je bila osoba iz mita o Mata Hari?
Nastavi čitati Tko je bila Mata Hari?
