Nove generacije učenika u odgojno-obrazovnom sustavu uz znanje i vještine usvajaju i društvene norme i vrijednosti. Norme i vrijednosti zaokružuju se uz obitelj, vršnjake, društvo i osobno iskustvo. Vrijednosti u odgojno-obrazovnom sustavu prenose se od zakonske osnove preko kurikuluma i udžbenika do poučavanja u učionicama. Znanstveni radovi potvrđuju da se u postsocijalističkim društvima, s dugom tranzicijom prema liberalnim demokracijama, državne politike poučavanja povijesti često prelamaju na nacionalnoj povijesti. Školski predmet Povijest shvaćaju kao poligon za stvaranje i modeliranje nacionalnog identiteta. Takav je identitet obično diferencijalistički i antagonizirajući bez obzira radi li se o osobnom ili kolektivnom identitetu. Poučavanje povijesti naglašava kolektivne uspjehe jedne nacije, dok se druge umanjuju ili izostavljaju. Takvi se primjeri posebice uočavaju na prostoru bivše Jugoslavije u državama koje su prije nekoliko desetljeća vodile ratove. U radu se korištenjem kvalitativne metode dubinskih intervjua pitanje zloupotrebe Povijesti u udžbenicima i učionicama raspravlja s praktičarima i autorima udžbenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Nastavi čitati Nacionalna povijest kao antagonizirajući agens obrazovanja
