Objavljeno

Rote Armee Fraktion – Frakcija Crvene Armije

Rote Armee Fraktion

Rote Armee Fraktion (RAF), također poznata kao frakcija Crvene armije, bila je ljevičarska militantna skupina koja se pojavila u Zapadnoj Njemačkoj tijekom kasnih 1960-ih, postavši jedna od najozloglašenijih terorističkih organizacija u poslijeratnoj Europi. Osnovan od strane radikaliziranih studenata, uključujući Andreasa Baadera i Ulrike Meinhof, RAF je nastojao svrgnuti ono što su doživljavali kao fašističku državu putem nasilja, uključujući bombaške napade, atentate i otmice. Tijekom svoja tri desetljeća postojanja RAF je vodio nemilosrdan rat protiv zapadnonjemačke vlade, što je dovelo do brutalnog ciklusa represije i odmazde.

Nastavi čitati Rote Armee Fraktion – Frakcija Crvene Armije
Objavljeno

Kako je “America First” oblikovao politiku i predrasude

America First

Slogan “America First” na prvi pogled može zvučati kao poziv na patriotizam, ali njegova povijest skriva puno mračniju priču. Od propagande Ku Klux Klana i izolacionističkih poruka Charlesa Lindbergha, preko antisemitizma Henryja Forda, pa sve do suvremenih političkih poruka koje odzvanjaju starim ideologijama – ovaj slogan bio je više od obične parole. U novom članku otkrivamo kako je “America First” kroz desetljeća postajao simbol isključivosti, netrpeljivosti i političke manipulacije.

Nastavi čitati Kako je “America First” oblikovao politiku i predrasude
Objavljeno

Tko je bio prvi papa kršćanske Crkve

Sveti Petar bio je jedan od najbližih učenika Isusa Krista i pripadao skupini dvanaestorice apostola. Rođen je kao Šimun u židovskoj obitelji u Galileji, a Isus mu je dao ime Petar, što znači „stijena“. Prema kršćanskom vjerovanju, Isus je upravo na njemu „izgradio svoju Crkvu“. Petar je poznat po svojoj snažnoj vjeri, ali i po ljudskim slabostima – Evanđelja prikazuju ga kao onoga koji je u strahu triput zatajio Isusa, ali se kasnije pokajao i postao vođa prve kršćanske zajednice.

Nastavi čitati Tko je bio prvi papa kršćanske Crkve
Objavljeno

Poganski Uskrs, kršćansko uskrsnuće i hrvatske pisanice

Svi vole Uskrs – bilo zbog čokoladnih zečeva, potrage za jajima, produženog vikenda ili kršćanskih poruka – ali jeste li se ikada zapitali odakle zapravo dolaze ti običaji? Kako je kršćansko slavlje uskrsnuća Isusa Krista povezano sa zečevima, čokoladnim jajima i svečanim kruhovima? Odgovor se krije u stoljećima dugom prožimanju poganskih i kršćanskih običaja – procesu koji se odvijao diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, gdje su se razvili jedinstveni uskrsni običaji. Istražimo pogansko podrijetlo Uskrsa, način na koji je postao kršćanski blagdan te kako se slavi u hrvatskoj povijesti i kulturi.

Nastavi čitati Poganski Uskrs, kršćansko uskrsnuće i hrvatske pisanice
Objavljeno

Poziv školama na debatne radionice uz izložbu Ideologija i industrijalizacija 1947.-1952.

Ideologija i planska industrijalizacija 1947.-1952.

U sklopu aktualne izložbe Ideologija i industrijalizacija 1947.-1952. koja tematizira razdoblje prvog jugoslavenskog petogodišnjeg plana, tj. petoljetke, Muzej grada Zagreba organizira debatne radionice za učenike u suradnji s Hrvatskim debatnim društvom.

Nastavi čitati Poziv školama na debatne radionice uz izložbu Ideologija i industrijalizacija 1947.-1952.
Objavljeno

Lažne vijesti o Sofijinoj trudnoći

Lažne vijesti nisu novi fenomen – kroz povijest su se širile glasine, propagandne poruke i dezinformacije koje su imale cilj manipulirati javnim mnijenjem. Jedan od primjera je i tvrdnja da je Sofija von Hohenberg, supruga nadvojvode Franje Ferdinanda, bila trudna u trenutku atentata u Sarajevu 1914. godine. Ova netočna informacija povremeno se pojavljuje u raznim medijima i publikacijama (posebno u Hrvatskoj i regiji), a njen primjer može nam poslužiti kao pouka o važnosti kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti.

Nastavi čitati Lažne vijesti o Sofijinoj trudnoći
Objavljeno

Utjecaj povećanja carina na američku veliku gospodarsku krizu

Smoot-Hawley Tariff Act iz 1930. godine bio je zakon donesen u SAD-u s ciljem zaštite domaće ekonomije povećanjem carinskih pristojbi na uvozne proizvode. Zakon je stupio na snagu tijekom Velike depresije, s namjerom da zaštiti američke proizvođače od inozemne konkurencije povećanjem uvoznih tarifa na gotovo 20 000 proizvoda, dosegnuvši prosječne carinske stope između 40 % i 50 %.

Nastavi čitati Utjecaj povećanja carina na američku veliku gospodarsku krizu