Kategorija: Stručni članci

Stručni članci namijenjeni edukaciji učitelja i nastavnika Povijesti

Objavljeno od

Funkcionalna pismenost kao izvor nerazumijevanja razlike između ustaštva i antifašizma

Ako razliku između ustaštva i antifašizma svedemo na minimum, radi se o razlici između ideologije i političke prakse koja je povijesno vezana uz fašizam, nasilje i isključivanje te širokog političkog i društvenog otpora fašizmu. To je pojmovno “jednostavno” tek na razini slogana. Čim uđete u kontekst (rat, okupacije, kolaboracija, zločini, poslijeratna represija, propaganda, sjećanje), razumijevanje traži solidnu čitalačku pismenost, osnovnu logiku i sposobnost snalaženja u novim informacijskim okruženjima.

Nastavi čitati Funkcionalna pismenost kao izvor nerazumijevanja razlike između ustaštva i antifašizma
Objavljeno od

Holokaust i Gaza – kako razgovarati s učenicima bez opasnih usporedbi

Holokaust i Gaza – kako razgovarati s učenicima bez opasnih usporedbi

Poučavanje o Holokaustu obvezni je dio nastavnog kurikuluma povijesti i time neizostavna zadaća svakog učitelja i nastavnika. Međutim, aktualni rat Izraela i Hamasa, praćen izvještajima o mogućim ratnim zločinima i etničkom čišćenju, stavlja ovu temu u novu i izrazito osjetljivu perspektivu. Dok učenici svakodnevno prate vijesti i postavljaju pitanja, nastavnici se suočavaju s dodatnim pritiskom: kako očuvati jedinstvenost Holokausta, a istodobno učenicima omogućiti kritičko promišljanje sadašnjice, bez pojednostavljenih usporedbi i opasnih generalizacija. Ovaj tekst nastavlja ranije objavljene rasprave o ulozi edukatora i pokušava otvoriti prostor za promišljanje o nastavnim izazovima u vremenu kada povijest i suvremenost snažno ulaze jedna u drugu.

Nastavi čitati Holokaust i Gaza – kako razgovarati s učenicima bez opasnih usporedbi
Objavljeno od

Fanzin u nastavi povijesti: alat za učenikov glas, kritičko mišljenje i kreativnost

U vremenu kada se nastava povijesti sve češće dovodi u vezu s memoriranjem i repeticijom, fanzin se nameće kao alat koji ruši granice učionice, udžbenika i očekivanog formata učeničkog izraza. Ovaj neformalan, uradi sam oblik publikacije pruža prostor za učenikovu kreativnost, interpretaciju povijesnih izvora i izražavanje osobnog stava – sve ono što suvremena nastava povijesti zapravo i teži postići.

Nastavi čitati Fanzin u nastavi povijesti: alat za učenikov glas, kritičko mišljenje i kreativnost
Objavljeno od

Pregled učestalih opravdanja ruske agresije na Ukrajinu

Webinar: Suvremeni ukrajinsko-ruski odnosi

Ruska invazija na Ukrajinu, započeta 24. veljače 2022., predstavlja najveći oružani sukob u Europi od završetka Drugoga svjetskog rata. Kremlj je vojnu operaciju nastojao legitimirati nizom narativa koji su u ruskom i proruskome javnom prostoru predstavljeni kao opravdanje za agresiju. Za učitelje povijesti, razumijevanje tih narativa važno je kako bi se učenicima pružio kritički okvir za analizu suvremenih međunarodnih sukoba, propagande i manipulacije povijesnim činjenicama.

Nastavi čitati Pregled učestalih opravdanja ruske agresije na Ukrajinu
Objavljeno od

Načela za promišljenu uporabu umjetne inteligencije u poučavanju povijesti Američkog povijesnog društva

U suvremenom kontekstu brzih tehnoloških promjena i sve veće prisutnosti umjetne inteligencije u obrazovanju, iznimno je važno da se u raspravu uključe i stručnjaci iz humanističkih znanosti, a posebno povjesničari. Američko povijesno društvo (American Historical Association – AHA), najveća i najuglednija strukovna organizacija povjesničara u Sjedinjenim Američkim Državama, aktivno djeluje u promicanju standarda struke, unaprjeđenju povijesne nastave i zaštiti akademskih sloboda. Osnovano 1884. godine, AHA okuplja tisuće članova iz raznih područja povijesne znanosti i obrazovanja te redovito donosi preporuke i smjernice o aktualnim temama koje se tiču statusa povijesti u društvu i obrazovnom sustavu.

Nastavi čitati Načela za promišljenu uporabu umjetne inteligencije u poučavanju povijesti Američkog povijesnog društva
Objavljeno od

Trideset godina poslije: što je važno znati o operaciji Oluja?

Kada govorimo o sjećanju i važnim događajima iz prošlosti, onda vrijedi posebnu pažnju obratiti na činjenicu da se ove, 2025. godine u jeku ratova koji divljaju u Europi, na Bliskom istoku, u Sudanu, Etiopiji, Jemenu, Kongu i drugdje, obilježavaju okrugle obljetnice događaja povezanih s oružanim konfliktima. Ove godine obilježava se osamdeset godina od oslobođenja zatvorenika iz koncentracijskog logora Auschwitz, također osamdeseta je godišnjica od proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, trideset godina od genocida u Srebrenici te trideset godina od završetka rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati Trideset godina poslije: što je važno znati o operaciji Oluja?
Objavljeno od

Plan Z-4 između odbijanja i kalkulacije

Pitanje plana Z-4 zauzima važno mjesto u tumačenju završne faze rata u Hrvatskoj te predstavlja relevantan primjer odnosa politike, diplomacije i vojne strategije u oblikovanju suvremene povijesti jugoistočne Europe. Iako formalno nikada nije stupio na snagu, plan Z-4 ostaje ključna referenca u analizama pokušaja mirnog rješenja sukoba između Republike Hrvatske i pobunjenih Srba okupljenih u samoproglašenoj Republici Srpskoj Krajini (RSK). Njegovo odbacivanje i političko instrumentaliziranje omogućili su vojno razrješenje sukoba, a način na koji se danas interpretira u javnom i obrazovnom prostoru Hrvatske i Srbije pokazuje kako se povijesni narativi često koriste za učvršćivanje postojećih političkih identiteta i poredaka.

Nastavi čitati Plan Z-4 između odbijanja i kalkulacije
Objavljeno od

Tko postaje nacist?

U kolovozu 1941. američka novinarka Dorothy Thompson objavila je u Harper’s Magazine esej pod naslovom Who Goes Nazi?, tekst koji je na prvi pogled oblikovan kao misaona društvena igra, no zapravo predstavlja duboko promišljanje o ljudskoj naravi, društvenim lomovima i skrivenim potencijalima autoritarnosti. Thompson se u tekstu ne bavi onima koji su već postali nacisti u tadašnjoj Njemačkoj, nego promatra ljude iz vlastitog društvenog okruženja i analizira tko bi, u drugačijim okolnostima, bio sklon prigrliti nacizam.

Nastavi čitati Tko postaje nacist?
Objavljeno od

Menga dolmen – zaboravljeni dokaz rane znanosti u neolitiku

U kolovozu 2024. godine u znanstvenom časopisu Science Advances objavljen je rad “Early science and colossal stone engineering in Menga, a Neolithic dolmen (Antequera, Spain)” koji značajno proširuje naše razumijevanje neolitika – razdoblja koje se u školskom poučavanju često pojednostavljeno prikazuje kao tehnološki zaostalo. Multidisciplinarna skupina znanstvenika iz Španjolske, predvođena Manuelom Lozanom Rodríguezom, analizirala je Menga dolmen (Andaluzija, Španjolska) i iznijela uvjerljive dokaze da su graditelji tog megalitskog spomenika još prije više od 5600 godina koristili sofisticirane oblike planiranja, mjerenja, testiranja i inženjeringa – dakle, oblike rane znanosti.

Nastavi čitati Menga dolmen – zaboravljeni dokaz rane znanosti u neolitiku
Objavljeno od

Istina o Americi – sovjetska propaganda početkom Hladnog rata

Usred napetosti ranog Hladnog rata, film Istina o Americi (Die Wahrheit über Amerika, 1950), prikazan u Istočnoj Njemačkoj, predstavlja jedan od najekstremnijih primjera sovjetske propagande usmjerene protiv Sjedinjenih Američkih Država. Koristeći autentične američke snimke, isječke iz magazina i elemente spektakla iz tadašnjih medija, film gradi narativ o dekadentnom, rasističkom, gladnom i militariziranom američkom društvu koje potiskuje radnike, širi imperijalizam i skriva se iza lažne fasade slobode. No, kad se makne propagandna retorika i emocionalni ton, neka od pitanja koja film postavlja i danas su itekako relevantna.

Nastavi čitati Istina o Americi – sovjetska propaganda početkom Hladnog rata