Objavljeno

Zašto je važno obilježavati Dan oslobođenja Zagreba i pobjedu nad nacizmom?

Oslobođenje Zagreba (manga)

Povijest nije samo niz događaja koji su se zbili prije našega vremena. Ona je i prostor u kojem društvo odlučuje što želi pamtiti, što mora osuditi i na kojim vrijednostima želi graditi budućnost. Zato pitanje treba li suvremena Hrvatska obilježavati Dan oslobođenja Zagreba i pobjedu nad nacizmom nije samo pitanje prošlosti. To je i pitanje današnjeg odnosa prema demokraciji, ljudskom dostojanstvu, slobodi i odgovornosti.

Nastavi čitati Zašto je važno obilježavati Dan oslobođenja Zagreba i pobjedu nad nacizmom?
Objavljeno

Zašto su stare kuće i zgrade imale visoke stropove?

Kada danas uđemo u stariju građansku kuću, palaču, školsku zgradu ili stan iz 19. i početka 20. stoljeća, jedna od prvih stvari koju često primijetimo jest visina prostora. Stropovi od tri metra, a ponekad i više, danas nam mogu izgledati kao arhitektonski luksuz.

Nastavi čitati Zašto su stare kuće i zgrade imale visoke stropove?
Objavljeno

Kako nam gnoj pomaže razumjeti srednji vijek

Kako nam gnoj pomaže razumjeti srednji vijek

Na prvi pogled može se činiti da su razvoj srednjovjekovne Europe pokretali prije svega ratovi, trgovina i rast gradova. Ipak, važnu ulogu imalo je i nešto mnogo prizemnije: gnoj. U svijetu u kojem je većina ljudi živjela od poljoprivrede, plodno tlo bilo je temelj opstanka. Bez dovoljno hrane nije bilo ni sigurnosti, ni poreza, ni moći. Zato je gnoj bio mnogo više od otpada. Bio je važan resurs.

Nastavi čitati Kako nam gnoj pomaže razumjeti srednji vijek
Objavljeno

Tko zapravo posjeduje Grenland?

Kada pogledate kartu svijeta, Grenland dominira sjevernim Atlantikom. Iako je geografski dio Sjeverne Amerike, ovaj najveći otok na svijetu već je stoljećima politički vezan uz Europu, točnije uz Kraljevinu Dansku. No, na temelju čega jedna mala europska država polaže pravo na prostranstvo od 2,1 milijun kvadratnih kilometara?

Nastavi čitati Tko zapravo posjeduje Grenland?
Objavljeno

Genocid nad Hererima i Namama

Genocid počinjen nad Hererima i Namama u Njemačkoj Jugozapadnoj Africi (današnja Namibija) između 1904. i 1908. godine smatra se prvim genocidom 20. stoljeća. Njemačka kolonijalna vojska, nakon ustanka ovih naroda protiv kolonijalne represije, provela je sustavnu politiku istrebljenja: masovna ubijanja, progon u pustinju Omaheke, onemogućavanje pristupa vodi te uspostavu koncentracijskih logora poput onih na Shark Islandu i u Swakopmundu.

Nastavi čitati Genocid nad Hererima i Namama
Objavljeno

Analiza navodnog Pavelićevog intervjua

Na internetu i u nekim emigrantskim publikacijama pojavljuje se tekst koji se predstavlja kao intervju s Antom Pavelićem, vođom ustaškog pokreta i diktatorom Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Navodno je intervju održan 1955. godine u Buenos Airesu, gdje je Pavelić živio u egzilu nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, ozbiljna analiza pokazuje da je riječ o upitnom izvoru, vjerojatno propagandnom tekstu hrvatske emigracije, a ne vjerodostojnom novinarskom materijalu.

Nastavi čitati Analiza navodnog Pavelićevog intervjua
Objavljeno

Najstariji tragovi miješanja neandertalaca i modernog čovjeka

Znanstvenici su nedavno otkrili da su se naši preci križali s neandertalcima čak 100 000 godina ranije nego što se dosad mislilo. Ključni dokaz pronađen je u kosturu djeteta starog oko 140 000 godina, otkrivenom još prije devedeset godina u spilji Skhul na brdu Karmel u današnjem Izraelu.

Nastavi čitati Najstariji tragovi miješanja neandertalaca i modernog čovjeka
Objavljeno

Njemačka partizanska četa „Ernest Telman“

U ljeto 1943. godine, dok se Drugi svjetski rat približavao odlučujućoj fazi, u selu Slatinski Drenovac osnovana je jedinstvena partizanska postrojba – njemačka partizanska četa „Ernest Telman“. Ime je dobila po Ernstu Thälmannu, vođi njemačkih komunista, ubijenom u logoru Buchenwald.

Nastavi čitati Njemačka partizanska četa „Ernest Telman“