Oligarhija je način vladanja ili upravljanja u kojem vrlo mali broj ljudi donosi sve važne odluke za zajednicu ili društvo, a većina ljudi ne može sudjelovati u odlučivanju.
Nastavi čitati Što je oligarhija?Kategorija: Članci za učenike
Povijesni članci za učenike osnovnih i srednjih škola
Relativizacija nacističkih simbola i važnost povijesne svijesti na aktualnim primjerima
Zamislimo situaciju u kojoj najbogatiji čovjek na svijetu aktivno sudjeluje u političkoj kampanji predsjedničkog kandidata najveće svjetske vojne sile, financira ju i koristi golemi utjecaj na društvenim mrežama kako bi promicao ekstremne stavove.
Nastavi čitati Relativizacija nacističkih simbola i važnost povijesne svijesti na aktualnim primjerimaHitler je po preuzimanju vlasti pomilovao tisuće nacista
Zahvaljujući suradnji s konzervativnim strankama Hitler je 1933. postao njemački kancelar i uskoro potpuno preuzeo vlast u svoje ruke. Njegova je vlast dovela do dubokih promjena u Njemačkoj, do svjetskog rata i više desetaka milijuna žrtava. Jedna od prvih odluka nove vlasti bila je donošenje zakona o amnestiji koji je pomilovao tisuće članova i pristaša Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (NSDAP).
Nastavi čitati Hitler je po preuzimanju vlasti pomilovao tisuće nacistaUloga radija u povijesti vojne komunikacije
Radio danas većini ljudi znači uređaj koji emitira glazbu, vijesti i emisije. No, njegova prvotna namjena nije bila zabava, već komunikacija. Radio kao sredstvo za komunikaciju omogućava bežični prijenos poruka putem elektromagnetskih valova. Ova tehnologija bila je revolucija u vrijeme kada su poruke prenosili glasnici, telegrafske linije ili poštanski golubovi. U nastavku ćemo istražiti kako je radio postao ključno oruđe za vojsku i kako je njegova upotreba evoluirala od kraja 19. stoljeća do kraja Drugog svjetskog rata.
Nastavi čitati Uloga radija u povijesti vojne komunikacijeGenetska ostavština Vikinga
Doba Vikinga (otprilike 750. – 1100. godine) bilo je značajno razdoblje transformacije u europskoj povijesti. Vikinzi, porijeklom iz Skandinavije, bili su pomorci poznati po svojim istraživanjima, pljačkama, trgovini, naseljavanju širom prostranih područja, od Grenlanda do Bliskog istoka. Brojne migracije u to doba preoblikovale su političku, kulturnu i genetsku kartu Europe.
Nastavi čitati Genetska ostavština VikingaO značaju Spartakovog ustanka
Spartakov ustanak bio je značajan događaj koji je privremeno uzdrmao Rimsku Republiku. Međutim, njegov dugoročni utjecaj bio je ograničen. Rim je nastavio koristiti robove, a društvena nejednakost ostala je nepromijenjena. Ipak, Spartakova priča ostaje važan podsjetnik na borbu za slobodu i ljudsko dostojanstvo, što je razlog zašto se o ovom događaju i danas uči u školama.
Nastavi čitati O značaju Spartakovog ustankaNazino – otok kanibala
Početkom 1930-ih Staljin je pokrenuo niz radikalnih reformi kako bi modernizirao Sovjetski Savez. Jedna od tih politika bila je prisilna kolektivizacija poljoprivrede, koja je rezultirala ogromnim nestašicama hrane i masovnim migracijama siromašnog stanovništva.
Nastavi čitati Nazino – otok kanibalaLegenda o Romulu i Remu
Legenda o osnivanju Rima započinje razaranjem Troje (1184. g. pr. n. e. ) i bijegom trojanskoga junaka Eneje (prema mitologiji sin boginje Afrodite). Eneja je sa svojim vojnicima na nekoliko brodova preko Makedonije, Kartage i Sicilije stigao na talijansku obalu u potrazi za mjestom na kojemu bi mogli podići naselje.
Nastavi čitati Legenda o Romulu i RemuZašto Vikinzi nisu kolonizirali Ameriku?
Nakon putovanja Kristofora Kolumba 1492. g., europske sile poput Španjolske započele su opsežnu kolonizaciju koja je preoblikovala zapadnu hemisferu. Međutim, Vikinzi su stigli u Sjevernu Ameriku stoljećima ranije, nakon što su naselili Island i Grenland tijekom 9. i 10. stoljeća. Oko 1000. godine osnovali su malo uporište u L’Anse aux Meadowsu (reprodukcija kuće na slici gore) u Newfoundlandu, koje su koristili kao bazu za istraživanje sjeveroistočne Sjeverne Amerike. Povijesni izvori sugeriraju da su postavili još jedno uporište, vjerojatno zvano “Hop”, u današnjoj provinciji New Brunswick.
Nastavi čitati Zašto Vikinzi nisu kolonizirali Ameriku?Što su srednjovjekovni liječnici vidjeli u mokraći
Jedna od najvažnijih dijagnostičkih metoda koju su koristili srednjovjekovni liječnici bila je analiza mokraće, poznata kao uroskopija. Ova drevna metoda omogućavala je liječnicima da procijene zdravlje svojih pacijenata na temelju izgleda, mirisa i drugih karakteristika mokraće. Unatoč svojim ograničenjima prema suvremenim standardima, uroskopija je bila kamen temeljac srednjovjekovne medicinske prakse i odražavala je duboku povezanost promatranja i teorije toga doba.
Nastavi čitati Što su srednjovjekovni liječnici vidjeli u mokraći