Ponekad nam u hrvatskome jeziku nedostaju riječi, odnosno nedostaje nam adekvatni prijevod. Jedna od takvih riječi i nužno potrebna za ovaj članak je engleska riječ upstander. Upstander je osoba koja se podiže u zaštitu onih koji su napadani, bilo verbalno ili/i fizički. Marek Edelman bio je upravo takva osoba — uvijek je pokušao biti onaj koji brani čovjeka. U nedostatku boljeg prijevoda i posebno vezano uz Edelmanovu biografiju ovdje ćemo ga nazvati vječitim ustanikom.
U literaturi koja se bavi temom ustanka u Varšavskome getu često se spominje pojam bunkera. Radi boljeg razumijevanja treba zapravo pojasniti o čemu se zapravo radi. Bunker je obrambena fortifikacija, specijalno izgrađen ili opremljen objekt koji bi braniteljima trebao pružiti dobru zaštitu prije svega od pješačkog oružja. Kod većih bunkera s debelim betonskim zidovima i čeličnom strukturom očekuje se da mogu izdržati i žestoke topničke, raketne ili avionske napade. Kada govorimo o ustanku u Varšavskome getu, zapravo ne govorimo o bunkerima nego o skloništima.
Logor Dachau, osnovan 1933. nedaleko od Münchena, bio je prvi nacistički koncentracijski logor, isprva namijenjen političkim neprijateljima. Pod vodstvom Theodora Eickea postao je model za organizaciju drugih logora, s brutalnim pravilima koja su uključivala smrtonosne kazne i dehumanizaciju logoraša kroz specijalizirane oznake i brojeve. U članku se opisuje razvoj logorskog sustava, pravila ponašanja i izgleda logoraša.
Tijekom Drugog svjetskog rata, Ravensbrück je bio nacistički koncentracijski logor namijenjen isključivo ženama. Logor, smješten u sjevernoj Njemačkoj, bio je mjesto neizmjerne patnje i očaja, gdje je više od 130.000 žena i djece prošlo kroz nečovječne uvjete, prisilni rad i stalnu prijetnju smrću. Ipak, čak i u najtežim okolnostima, zatočenice su nalazile načine da održe svoje dostojanstvo. Jedan izvanredan primjer te otpornosti bila je božićna lutkarska predstava koju su zatočenice organizirale.
Dr. sc. Sanja Petrović Todosijević vodi nas kroz faze i dinamiku provođenja Holokausta na području Srbije pod njemačkom okupacijom. Predavanje se fokusira na život Židova, logore poput Sajmišta, propagandu i tragične ishode za židovsku zajednicu. Analiza kombinira povijesne činjenice, dokumente i lokalne kontekste.
Hinko Singer, rođen 1900. godine u Zagrebu, bio je jedan od preživjelih zatočenika ustaškog logora Jasenovac tijekom Drugog svjetskog rata. Njegovo svjedočanstvo, objavljeno u časopisu Poučavanje povijesti (Godina I, Broj 2, 2022), donosi potresan uvid u zločine i nečovječne uvjete u logoru. Ovaj članak sažima ključne dijelove Singerove priče.
Krivnja preživjelog pojam je koji opisuje osjećaj onih koji su preživjeli katastrofu u kojoj su drugi izgubili život. Ovaj koncept sve češće pronalazi mjesto u medicinskoj i psihološkoj literaturi. Za mnoge preživjele, ovaj osjećaj postaje oblik pokore za preživljavanje traumatičnog događaja koji je za druge bio smrtonosan. Preživjeli često pate zbog osjećaja privilegije što su izbjegli smrt, što može dovesti do emocionalnog stresa izraženog kroz zaglavljenost u prošlosti, negativnu samoprocjenu te osjećaj da nisu dostojni živjeti.
Dr. sc. Sanja Petrović Todosijević vodi nas kroz faze i dinamiku provođenja Holokausta na području Srbije pod njemačkom okupacijom. Predavanje se fokusira na život Židova, logore poput Sajmišta, propagandu i tragične ishode za židovsku zajednicu. Analiza kombinira povijesne činjenice, dokumente i lokalne kontekste.
Povodom 80. godišnjice oslobođenja logora smrti Auschwitz, pozivamo vas na online edukaciju o zabludama vezanim uz Holokaust. Cilj ove edukacije je razjasniti često prisutne mitove i netočne informacije koje se šire o ovom tragičnom povijesnom događaju. Razumijevanje istine o Holokaustu ključno je za sprječavanje ponavljanja sličnih zločina u budućnosti.
Tijekom edukacije ćemo koristiti arhivske fotografije i filmske žurnale iz vremena Holokausta kako bismo prikazali stvarne događaje i suprotstavili ih zabludama koje su se razvile kroz desetljeća.
Holokaust je jedan od najvažnijih događaja 20. stoljeća, a njegova povijest ne smije biti iskrivljena. Na ovoj edukaciji dobit ćete priliku da bolje razumijete povijesne činjenice, saznate više o pogrešnim tumačenjima i naučite kako se suprotstaviti povijesnom revizionizmu.
Povodom 80. godišnjice oslobođenja logora smrti Auschwitz, pozivamo vas na online edukaciju o zabludama vezanim uz Holokaust. Cilj ove edukacije je razjasniti često prisutne mitove i netočne informacije koje se šire o ovom tragičnom povijesnom događaju. Razumijevanje istine o Holokaustu ključno je za sprječavanje ponavljanja sličnih zločina u budućnosti.
Tijekom edukacije ćemo koristiti arhivske fotografije i filmske žurnale iz vremena Holokausta kako bismo prikazali stvarne događaje i suprotstavili ih zabludama koje su se razvile kroz desetljeća.
Holokaust je jedan od najvažnijih događaja 20. stoljeća, a njegova povijest ne smije biti iskrivljena. Na ovoj edukaciji dobit ćete priliku da bolje razumijete povijesne činjenice, saznate više o pogrešnim tumačenjima i naučite kako se suprotstaviti povijesnom revizionizmu.
Ova stranica je namijenjena učenju povijesti. Ciljana grupa su učenici i učitelji osnovnih i srednjih škola, ali sadržaji mogu poslužiti svima koji su zainteresirani za povijest. Sadržaji se dodaju svakodnevno.
