Diskusija o ključnim događajima koji su doveli do rata, poput konferencije u Münchenu, aneksije Austrije (Anschluss), i neuspjeha Lige naroda. Posebno će se razmotriti kako su Velika Britanija i Francuska reagirale na Hitlerove poteze i kakvi su bili učinci njihovih odluka. Tijekom predavanja će se koristiti autentični diplomatski izvještaji i filmske novosti o reakcijama javnosti na sporazume. Sudionici će u grupama analizirati što bi se moglo dogoditi u alternativnim scenarijima (npr. odlučniji otpor u Münchenu) i kako bi svijet izgledao u tim slučajevima. Potom će diskutirati o svojim zaključcima.
U cijenu je uključena edukacija uživo i potvrda o usavršavanju. Kupci paketa imaju dodatne pogodnosti.
Join us for an insightful webinar titled “Exploring Potential Digital Technologies for History Education,” where we will dive into the impact of emerging digital tools on history teaching and learning. This session will cover key technologies like artificial intelligence, extended reality, 5G connectivity, natural language processing, and gamification integrated with learning analytics.
Dear colleagues, history teachers at all levels of education, Artificial intelligence has become an almost everyday part of our conversations and activities related to teaching history. No other educational technology has entered the educational sphere as quickly and deeply as artificial intelligence in the last two years. This topic is discussed in school halls, at conferences and to some extent among policymakers. To better monitor the development of artificial intelligence and influence its application in teaching history, we invite you to join us in launching the “Clio AI Community”.
Autori udžbenika “Zašto je povijest važna? 4” uputili su 8. siječnja 2024. godine pismo Radovanu Fuchsu, ministru znanosti i obrazovanja, povodom brisanja udžbenika iz Kataloga odnosno zabrane njegova korištenja u 4. razredu gimnazija. U pismu komentiraju nedostatak detaljnog obrazloženja odluke na temelju koje je udžbenik brisan iz Kataloga te od ministra traže što bržu dostavu ili objavu detalja. Cijelo pismo prenosimo u nastavku.
Sutori je digitalni alat koji je svoj razvojni put počeo prije gotovo 10 godina. U početku se reklamirao kao alat za digital storytelling, a trenutno kao prezentacijska alternativa. Među povjesničarima je najpoznatiji kao zgodan alat za izradu lenti vremena.
Nakon gotovo dvogodišnjega neformalnog djelovanja Platforma Klio je od danas i službeno upisana u Registar udruga Republike Hrvatske. Udruga će i nadalje okupljati edukatore raznih profila s naglaskom na učitelje i nastavnike Povijesti. Nastavljamo s redovitim aktivnostima poput okruglih stolova, webinara i izdavanja časopisa Poučavanje povijesti. Nadamo se da ćemo uz pomoć zainteresiranih članova te aktivnosti još više usustaviti i produbiti.
Umjetna inteligencija (skraćeno AI) grana je računalne znanosti koja se bavi razvojem računalnih programa koji mogu izvoditi zadatke koji zahtijevaju inteligenciju, poput prepoznavanja slika, govora ili donošenja odluka na temelju podataka. AI koristi različite tehnike poput strojnog učenja, dubokog učenja, prirodne obrade jezika i drugih tehnologija kako bi se programima omogućilo da uče i donose zaključke iz podataka, a zatim primijene svoje znanje na nove situacije. AI se koristi u različitim industrijama, uključujući zdravstvo, financije, promet i druge, te se očekuje da će biti sve više prisutna u našem svakodnevnom životu (OpenAI, 2023).
Recentni napredak u razvoju generativne umjetne inteligencije, koji je u javnosti najviše vidljiv kroz upotrebu aplikacija ChatGPT i raznih grafičkih alata, pokrenuo je brojne rasprave o izazovima koje donosi razvoj umjetne inteligencije. Ta se tema prelama i na obrazovni sustav te na poučavanje povijesti. Obzirom na relevantnost i aktualnost teme Platforma Klio organizira okrugli stol Poučavanje povijesti u doba umjetne inteligencije. Okrugli stol održan je u programu Festivala povijesti Kliofest.
Gledamo li omjer broja reformi obrazovanja u Hrvatskoj od samostalnosti do danas, gotovo da ih je bilo više od istraživanja koja su se bavila učincima tih reformi na poučavanje Povijesti. HNOS (2005.) i Škola za život (2019.) promijenili su nastavne programe i kurikulume u osnovnoj školi i gimnaziji. U srednjim strukovnim školama imamo sijaset minireformi tako da dio učenika još radi po Nastavnome planu i programu iz 1995., dok ostali rade po (oko) 8 različitih kurikuluma. Kurikulum za umjetničke škole zastao je u javnoj raspravi od 2017. g. Izgleda da ovogodišnja reforma strukovnih kurikuluma donosi značajnu promjenu u poučavanju Povijesti. Izgledno je znatno smanjivanje satnice, a kurikulum tek treba ugledati svjetlo dana (vjerojatno na proljeće 2023.).
Promociju 2. broja časopisa Poučavanje povijesti održat ćemo u četvrtak 1. prosinca 2022. g. s početkom u 19.00 sati putem Zoom platforme. Prijaviti se možete putem ove poveznice.
Ova stranica je namijenjena učenju povijesti. Ciljana grupa su učenici i učitelji osnovnih i srednjih škola, ali sadržaji mogu poslužiti svima koji su zainteresirani za povijest. Sadržaji se dodaju svakodnevno.
