Povijesni članci za učenike osnovnih i srednjih škola
Kolovoz 1914. – Europa je uronila u Prvi svjetski rat. Njemačka se nadala brzo poraziti Francusku, ali na istoku se dogodilo iznenađenje: dvije ruske vojske, svaka s preko 200 000 vojnika, provalile su u Istočnu Prusku. Njemačka obrana imala je upola manje vojnika i činilo se da je poraz neizbježan.
Nastavi čitati Tajna koja je promijenila tijek bitke – Tannenberg 1914.
Franjo Rihar bio je svećenik Zagrebačke nadbiskupije, rođen 1909. u Sloveniji. Nakon svećeničkog ređenja 1934. godine, pastoralno je djelovao na više župa, a 1942. bio je župnik u Gornjoj Stubici. Tih godina Hrvatska je bila pod vlašću Nezavisne Države Hrvatske, totalitarnog režima koji je uz pomoć nacističke Njemačke i fašističke Italije provodio nasilje, represiju i masovne zločine, posebno nad Srbima, Židovima i Romima.
Nastavi čitati Franjo Rihar – svećenik koji nije htio pjevati u slavu NDH
Znanstvenici su nedavno detaljno analizirali jedan od najstarijih dokaza o smrti nasiljem u Europi – kameni vršak strelice koji je prije 4000 godina završio u srcu odraslog muškarca. Otkriven je u mumificiranom tijelu pronađenom u alpskoj špilji blizu Salzburga u Austriji. Ovo je otkriće posebno jer je vrh strelice još uvijek bio smješten u tkivu, točno između dva rebra i u blizini srca – što sugerira trenutnu smrt.
Nastavi čitati Što nam otkriva 4000 godina stara ozljeda?
Kada govorimo o mirovinskom sustavu, često zaboravljamo da on nije uvijek postojao – netko ga je morao prvi osmisliti i uvesti. Bismarckov model, nastao krajem 19. stoljeća u Njemačkoj, bio je prvi moderan sustav socijalnog osiguranja koji je omogućio radnicima pravo na mirovinu.
Nastavi čitati Bismarckov model mirovinskog sustava
Kolosej u Rimu – golema građevina koja i danas oduzima dah – bio je poprište raznih borbi, predstava i spektakla. Gladijatori, divlje zvijeri, hrabri borci i uzbuđena publika. No jeste li znali da neki povijesni izvori tvrde kako su se u Koloseju održavale i pomorske bitke? Da, bitke s pravim brodovima i borcima koji se bore usred arene ispunjene vodom! Ali… je li to doista bilo moguće?
Nastavi čitati Jesu li se u Koloseju stvarno održavale pomorske bitke?
Na lijevoj obali Save, nasuprot središtu Beograda, krajem 1930-ih izgrađeno je moderno sajmište – Beogradski sajam, simbol gospodarskog napretka i suradnje među narodima. Samo nekoliko godina kasnije, to isto Sajmište postaje sinonim za smrt. Tijekom nacističke okupacije Jugoslavije, Sajmište je pretvoreno u koncentracijski logor koji je bio jedno od prvih organiziranih mjesta sustavnog istrebljenja židovske zajednice u Europi – Logor Sajmište ili Judenlager Semlin. U središtu grada, pred očima stanovnika Beograda, svakodnevno su se odvijali zločini. Time Sajmište postaje i simbol ravnodušnosti, straha i nesudjelovanja, ali i sjećanja koje je nakon rata dugo bilo potisnuto.
Nastavi čitati Logor Sajmište
Američka pomoć u hrani Jugoslaviji tijekom 1950-ih sjajan je primjer kako se i prehrambena sigurnost može koristiti u međunarodnim odnosima. Hrana tada nije bila samo osnovna potreba – postala je alat diplomacije i političkog utjecaja.
Nastavi čitati Hrana za mir – američka pomoć Jugoslaviji tijekom 1950-ih
Tijekom Drugog svjetskog rata, kako su njemački porazi postajali sve očitiji, u samom vrhu njemačke vojske i državnog aparata raslo je nezadovoljstvo Hitlerovom vlašću. Neki su se visoki časnici odlučili na očajnički čin – pokušati ubiti Adolfa Hitlera i preuzeti kontrolu nad Njemačkom kako bi zaustavili rat i spriječili daljnje razaranje Europe. Taj pokušaj poznat je kao urota 20. srpnja 1944. i najpoznatiji je pokušaj atentata na Hitlera.
Nastavi čitati Posljednji pokušaj da se zaustavi Hitler
Nakon sloma Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941., proglašena je Nezavisna Država Hrvatska, koja je nastala pod okriljem nacističke Njemačke i fašističke Italije. Poglavnik NDH Ante Pavelić je odmah započeo blisku suradnju s talijanskim i njemačkim vlastima, čime je NDH od početka bila ovisna i podložna interesima Osovine.
Nastavi čitati Je li Pavelić poklonio Dalmaciju Italiji?
Tijekom burnog 20. stoljeća, područje današnje Hrvatske bilo je dio različitih država i političkih sustava – od velikih carevina i kraljevstava, preko diktatura i jednopartijskih režima, do današnje demokratske Republike Hrvatske. U svakom od tih razdoblja postojale su vojne snage koje su tvrdile da “brane narod” ili “državu”, ali često nisu imale potporu svih građana. U ovom tekstu istražujemo koje su vojske djelovale, čije interese su branile i kako ih danas gledamo u svjetlu suvremenih vrijednosti poput demokracije, ljudskih prava i vladavine prava.
Nastavi čitati Hrvatska i vojske tijekom 20. stoljeća
