Postoji popularna priča da su Napoleon Bonaparte i njegovi vojnici 1798. godine upotrijebili top da skinu nos Velike sfinge u Gizi. Imamo li dokaze za takvu priču?
Nastavi čitati Je li Napoleon stvarno otkinuo nos Sfingi?Sve materijale postepeno kopiramo na Hrvatski povijesni portal.
Članke, materijale za nastavu i druge fora stvari potražite na linku.
Postoji popularna priča da su Napoleon Bonaparte i njegovi vojnici 1798. godine upotrijebili top da skinu nos Velike sfinge u Gizi. Imamo li dokaze za takvu priču?
Nastavi čitati Je li Napoleon stvarno otkinuo nos Sfingi?
Ilustrovani vodić po Zagrebu i njegovoj okolici: sa slikom i nacrtom grada Zagreba objavljen 1891. godine sadrži niz zanimljivih informacija koje nam mogu poslužiti u nastavi povijesti.
Nastavi čitati IZVOR: Narodnost, vjeroizpoviedanje i jezik pučanstva Zagreba 1891.
Podrijetlo izraza “efekt staklenika” pomalo je misterij. Neki kažu da je sve počelo s francuskim matematičarom Josephom Fourierom 1824. godine. On je primijetio da se Zemljina atmosfera ponaša kao “topla kutija”, što je otmjeni naziv za drvenu kutiju sa staklenim poklopcem koja zadržava toplinu – baš kao staklenik. Ali Fourier zapravo nikada nije upotrijebio izraz “efekt staklenika” niti rekao da su plinovi ti koji nas griju. Dakle, možda mu se samo svidjela ideja da se udobno smjesti u staklenu kutiju!
Nastavi čitati Tko je prvi shvatio efekt staklenika?
Kad čujete za globalno zagrijavanje, mogli biste pomisliti da je to novi problem koji su znanstvenici tek nedavno otkrili. Ali jeste li znali da znanstvenici proučavaju globalno zatopljenje više od 100 godina? Ideja da naš planet postaje sve topliji zbog ljudskih aktivnosti uopće nije nova. U ovom ćemo članku istražiti povijest globalnog zatopljenja i kako su ljudi shvatili što se događa našoj Zemlji.
Nastavi čitati Koliko dugo znamo za globalno zagrijavanje?
Fotografiju koju analiziramo izradila je umjetna inteligencija. Prikazuje stariju ženu s natpisom “Ja sam veteranka 1. svjetskog rata. Danas mi je 97. rođendan”.
Nastavi čitati Analiza fotografije veteranke PSR-a
Autoped je rana vrsta motoriziranog skutera koji je prvi put predstavljen početkom 20. stoljeća. Tvrtka Autoped Company iz New Yorka, proizvodila ga je od 1915. do 1921. godine. Proizvodio ga je i Krupp u Njemačkoj od 1919. do 1922. Autoped je dizajniran kao stojeći skuter s malim benzinskim motorom postavljenim preko prednjeg kotača.
Nastavi čitati Autoped – preteča današnjih romobila i skutera s motorom
Parne lokomotive koriste se već više od 200 godina za prijevoz ljudi i robe. Prve lokomotive počele su se graditi krajem 18. stoljeća, a željeznički promet je krenuo u 19. stoljeću.
Nastavi čitati Početak željezničkog prometa
Tijekom prve dvije godine Prvog svjetskog rata zabilježeno je desetke tisuće slučajeva bolesti nazvane rovovska stopala. Bolest je izazivala gljivična infekcija uzrokovana mokrim, hladnim i nehigijenskim uvjetima unutar vojne obuće. Vojnici su satima stajali u blatu ili u vodi. Obuća je propuštala vlagu u čarape koje se nisu mogle često mijenjati. Vojnicima su većinom dodijeljena dva para čarapa, pa su u pismima kući često zahtijevali da im se pošalju čarape. Infekcija je mogla dovesti do gangrene, pa i amputacije stopala.
Nastavi čitati Rovovsko stopalo
U povijesti ratovanja vojnici su uvijek pokušavali pronaći način kako da unište što više neprijateljske sile, a da pritom imaju minimalne gubitke. Tijekom stoljeća razvio se redom luk, balista, katapult, trebuše, puške i topovi. Svako od navedenih oružja se pokretalo ljudskom ili životinjskom snagom. Razvojem prometala u prvoj i drugoj industrijskoj revoluciji izumitelji su vojnicima dali priliku da izmisle ratni stroj koji će se kretati bojnim poljem, štiti posadu i ono najbitnije – biti ubojit.
Nastavi čitati Pojava tenkova na bojištu
Ignac Mihalec je poput drugih Međimuraca unovačen u austrougarsku vojsku i poslan na istočno bojište gdje je već 1914. godine zarobljen. U zarobljeništvu je proveo šest godina i za to je vrijeme napisao pjesmu “Šest let mi je minulo”. U rodni Dekanovec vratio se 1920. godine na veliko iznenađenje mještana i supruge – svi su mislili da je poginuo. Izvor podataka je Željko Žerjav, Ignacov praunuk.
Nastavi čitati IZVOR: Šest let mi je minulo