Kolovoz 1914. – Europa je uronila u Prvi svjetski rat. Njemačka se nadala brzo poraziti Francusku, ali na istoku se dogodilo iznenađenje: dvije ruske vojske, svaka s preko 200 000 vojnika, provalile su u Istočnu Prusku. Njemačka obrana imala je upola manje vojnika i činilo se da je poraz neizbježan.
Na čelo njemačke vojske dolaze generali Hindenburg i Ludendorff. Pomaže im časnik Max Hoffmann, koji iz prošlosti zna jednu važnu stvar – ruski zapovjednici Rennenkampf i Samsonov mrze se još od Rusko-japanskog rata! Zbog toga neće surađivati.
Povrh toga, ruske radio-poruke putuju bez šifriranja, pa Nijemci čitaju njihove planove kao otvorene razglednice. Nijemci odlučuju riskirati: gotovo sve snage šalju protiv Samsonova, uvjereni da Rennenkampf neće krenuti u pomoć.
U šumama kod Tannenberga njemačka vojska opkoljava iscrpljene i loše opskrbljene ruske jedinice. Granate padaju sa svih strana, zapovjednici gube kontakt sa svojim trupama, a panika se širi. Samsonov shvaća da je njegova vojska uništena i počinjava samoubojstvo.
U samo nekoliko dana Druga ruska armija prestaje postojati: 120 000 mrtvih, ranjenih i zarobljenih vojnika naspram 12 000 njemačkih gubitaka. Jedna od najvećih pobjeda u povijesti ratovanja pretvorila je Hindenburga u njemačkog nacionalnog heroja, ali i teško narušila ugled ruske vojske – korak prema revoluciji 1917. godine.
Pitanja za analizu
- Zašto su osobni sukobi zapovjednika imali tako velik utjecaj na ishod bitke?
- Koje su prednosti i opasnosti kada se vojni planovi prenose bez šifriranja?
- Kako bi se bitka razvila da su ruske vojske bolje surađivale?
- Mislite li da je pobjeda kod Tannenberga promijenila tijek Prvog svjetskog rata? Zašto?
Prijedlog aktivnosti
Podijelite učenike u dvije skupine:
- Grupa A: piše kratko izvješće iz perspektive njemačkog časnika.
- Grupa B: piše izvješće iz perspektive ruskog vojnika koji je sudjelovao u bitci.
Usporedite osjećaje, informacije i način prikazivanja događaja.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
