Objavljeno

Zašto partizani nisu oslobodili logor Jasenovac?

U dijelu javnosti se razvila rasprava o razlozima zbog kojih partizanske snage nikada nisu pokušale izvršiti oružani napad na Koncentracijski logor Jasenovac. Jedna od najkontroverznijih i historiografski neutemeljenih tvrdnji sugerira kako su partizani svjesno izbjegavali napad kako bi dopustili što veći broj žrtava među Srbima, čime se implicira politička kalkulacija nauštrb ljudskih života. Ipak, cjelovita analiza tadašnjih vojnih, zemljopisnih i političkih okolnosti ukazuje na znatno složeniju stvarnost, pri čemu činjenice govore u prilog tome da je logor Jasenovac bio gotovo neosvojiv vojni cilj.

Nastavi čitati Zašto partizani nisu oslobodili logor Jasenovac?
Objavljeno

Napad kod Botaničkog vrta

Napad kod Botaničkog vrta 1941.

Napad kod Botaničkog vrta, koji se dogodio 22. listopada 1941. godine, bio je prvi oružani sukob organiziranog antifašističkog pokreta u Zagrebu protiv ustaškog režima i njemačkih okupacijskih vlasti. Tog jutra, skupina ilegalaca predvođena Radom Končarom, tadašnjim sekretarom Komunističke partije Hrvatske, i Markom Petrovićem, izvela je smionu akciju protiv ustaške redarstvene ophodnje koja je prolazila Savskom cestom, pokraj Botaničkog vrta.

Nastavi čitati Napad kod Botaničkog vrta
Objavljeno

Zašto je Alojzije Stepinac kontroverzna ličnost

Alojzije Stepinac (1898. – 1960.) bio je zagrebački nadbiskup (kasnije kardinal) čije se djelovanje tijekom Drugog svjetskog rata i u poratnom razdoblju nalazi u središtu brojnih kontroverzi. Te kontroverze ponajprije se tiču njegova odnosa prema ustaškom režimu Nezavisne Države Hrvatske (NDH, 1941.–1945.), progona Židova i Srba, te događaja u i oko logora Jasenovac.

Nastavi čitati Zašto je Alojzije Stepinac kontroverzna ličnost

NDH – najveća mrlja hrvatske povijesti

NDH – najveća mrlja hrvatske povijesti

U sklopu kontinuirane edukacije učitelja i šire javnosti, pripremamo online edukaciju pod naslovom “NDH – najveća mrlja hrvatske povijesti”. Edukacija je namijenjena učiteljima povijesti, nastavnicima građanskog odgoja, ali i svima zainteresiranima za dublje razumijevanje najkontroverznijeg razdoblja hrvatske povijesti. Cilj je pružiti stručan i kritičan uvid u ulogu Nezavisne Države Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata, uključujući njen politički okvir, ideologiju, suradnju s nacističkom Njemačkom, te sustavno provođenje zločina nad Srbima, Židovima, Romima i političkim neistomišljenicima.

Nastavi čitati NDH – najveća mrlja hrvatske povijesti

U sklopu kontinuirane edukacije učitelja i šire javnosti, pripremamo online edukaciju pod naslovom “NDH – najveća mrlja hrvatske povijesti”. Edukacija je namijenjena učiteljima povijesti, nastavnicima građanskog odgoja, ali i svima zainteresiranima za dublje razumijevanje najkontroverznijeg razdoblja hrvatske povijesti. Cilj je pružiti stručan i kritičan uvid u ulogu Nezavisne Države Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata, uključujući njen politički okvir, ideologiju, suradnju s nacističkom Njemačkom, te sustavno provođenje zločina nad Srbima, Židovima, Romima i političkim neistomišljenicima.

Nastavi čitati NDH – najveća mrlja hrvatske povijesti
Objavljeno

Tko je bio Mile Budak?

Mile Budak

Mile Budak (1889.-1945.) bio je hrvatski književnik i političar koji je postao kontroverzna ličnost zbog svog djelovanja tijekom Drugog svjetskog rata. Bio je istaknuti ustaša, dio fašističke skupine koja je vladala Nezavisnom Državom Hrvatskom, marionetskom državom koju su uspostavile nacistička Njemačka i fašistička Italija od 1941. do 1945. godine.

Nastavi čitati Tko je bio Mile Budak?
Objavljeno

IZVOR: Proglašenje NDH

Proglašena NDH

Njemačka okupacijska vojska ušla je u Zagreb 10. travnja 1941. godine. Ustaša Slavko Kvaternik je u dogovoru s njemačkim izaslanikom Edmund Veesenmayerom istoga dana putem Radio Zagreba objavio proglašenje Nezavisne Države Hrvatske.

Nastavi čitati IZVOR: Proglašenje NDH
Objavljeno

IZVOR: Pismo Sofije Singer

Pismo djevojčice Sofije Singer ravnateljstvu Ustaškog redarstva s molbom za oslobađanje njenog oca. Otac Leopold (r. 1884.), majka Eugenija (r. 1895.) i Sofija (r. 1930.) živjeli su u Bauerovoj ulici u Zagrebu. Otac je bio obrtnik papirnate šaljive robe, izrađivač krinki od papira i sličnog (spis 1100/4 HDA), a majka domaćica. Nakon dolaska ustaša na vlast preseljeni su na periferiju u Sigečici. Nema pouzdanih tragova o sudbini nje i obitelji.

Nastavi čitati IZVOR: Pismo Sofije Singer