Platforma Klio je 1. lipnja 2022. g. održala promociju prvoga broja časopisa “Poučavanje povijesti”. Uživo su govorili članovi uredništva dr. sc. Goran Đurđević i Denis Detling te Miljenko Hajdarović, urednik. Porukama su sudjelovali Tatjana Bednjanec, Manuela Kujundžić i dr. sc. Tomislav Bogdanović.
Nastavi čitati Promocija prvoga broja časopisa “Poučavanje povijesti”Povodom tridesete obljetnice dvostrukoga preleta MiG-ova 21 iz JNA na hrvatsku stranu, proslavljeni i odlikovani pilot Ivan Selak objavio je osobno sjećanje na taj događaj. S kolegom i vjenčanim kumom Ivicom Ivandićem već je 1991. g. planirao prelet avionima u Hrvatsku, ali čekali su priliku da prelet izvedu zajedno.
Nastavi čitati Dvostruki preletO Napoleonu Bonaparteu napisane su tisuće stranica i naslikane stotine slika još za njegova života. Sitni Korzikanac koji se školovao u Parizu svoj je strelovit uspon započeo u vrijeme revolucije. Osobnim junaštvom i požrtvovnošću postao je značajan vojskovođa u obrani Francuske Republike pred antirevolucionalnim koalicijama. Političkim igrama postao je vodeća ličnost države i naposljetku je sam ukinuo Republiku proglasivši se carem.
Nastavi čitati Na povijesnoj lokaciji: WaterlooDa je učitelj biti lako, učitelj bi bio svatko! Ali i učitelji su samo ljudi, koji su u slobodno vrijeme slikari, planinari, ronioci, ribari, vrtlari, sportaši amateri (možda i profesionalci?). Bilo da promatraju zvijezde, listaju knjige, uzgajaju životinje i brinu o njima, imaju ili nemaju obitelj… Bilo da slušaju rock, pop, RATM, EMD i tko zna kakva još slova u glazbi…
Nastavi čitati Petica: Marina ĆurkovićSvaku priliku za razgovor ili kavu na nekim seminarima ili konferencijama koristimo kako bismo doznali kakvo je stanje poučavanja povijesti u drugoj školi, gradu ili državi. Zaviriti, barem na trenutak, u tuđe dvorište zna biti zanimljivo iskustvo. U svakome broju časopisa razgovarat ćemo s kolegicom ili kolegom iz druge države. U prvome putovanju ne idemo daleko, skoro pa u komšiluk, u dragu nam Bosnu i Hercegovinu, s kojom smo povijesno povezani u dobru i zlu već stoljećima. Sugovornica nam je Maja Pandža.
Nastavi čitati Koliko povijesti poučavamo u BiH? Razgovor s Majom PandžomLoomen često izaziva niz negativnih asocijacija na edukacije koje su mnogima oduzele sate, dane i mjesece uz rješavanje zadataka. Stres je postajao još veći kad bi mentori vraćali poslane zadatke na doradu i/ili ispravak. Neki su pošteno odradili svoje zadatke, a mnogi su izmanipulirali značke i potvrde snalazeći se bez kvalitetno odrađenoga tečaja. Nemojmo se zavaravati, bilo je svega! Međutim, rezultati su vidljivi u svakodnevnoj nastavnoj praksi i s današnjega gledišta mogu istaknuti samo pozitivne strane Loomena.
Nastavi čitati Zašto i kako LoomenSuradnja škole i baštinskih ustanova u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda u nastavi povijesti odličan je način uključivanja lokalne zajednice u razvoj kulturnoga identiteta učenika. Učenici na taj način izravno sudjeluju u analizi, rekonstrukciji i oblikovanju povijesnih činjenica s kojima se puno zornije povezuju i na taj način razvijaju povijesno mišljenje i vrednuju kulturnu baštinu.
Nastavi čitati Suradnja s muzejima u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda u nastavi povijestiU uvjetima pandemije, kad se cjelokupno funkcioniranje škole i nastavnoga procesa trebalo brzo prilagoditi novome normalnome, terenska nastava postala je potpuno neizvediva. Zbog preporuka MZO-a u nastavnoj godini 2020./2021., u cilju sprečavanja širenja bolesti COVID-19, uobičajena putovanja kojima je svrha posjet muzejima i galerijama više nisu bila moguća, jednako kao ni odlasci u kino ili kazalište.
Nastavi čitati Virtualna terenska nastavaŽivimo u svijetu globalizacije koja je prožela sve aspekte našega svakodnevnog života pa je posve normalno da ćemo se probuditi okruženi predmetima koji pristižu iz cijeloga svijeta. Spavamo u krevetu proizvedenom u Švedskoj obučeni u pidžamu napravljenu u Indoneziji, uzimamo papuče proizvedene u Kazahstanu i odlazeći u kuhinju po keramičku šalicu sa slikom jaguara iz Meksika koju smo nabavili na sniženju na posljednjemu putovanju da bismo okusili svježu i toplu etiopijsku kavu te sjetno gledamo u neotvorenu bocu čileanskoga vina pripremljenu za degustaciju nakon australskoga čipsa od klokana, francuskoga sira i arktičke ribe. Iz ove moje izmišljene i predimenzionirane, ali ne nužno i neistinite crtice, ogleda se globalizacija u svojoj punini. Dakle, većina nas ima predmete i brendove iz cijeloga svijeta i praktično smo dio globalnih procesa.
Nastavi čitati Globalna antika: Termini, pojmovi i uvodDigitalna humanistika (digital humanities) novije je znanstveno polje koje obuhvaća humanističke znanosti i digitalne tehnologije. Ova simbioza omogućuje brojne razvojne pravce poput digitalnih analiza (stvaranje projekata s velikom količinom podataka (big data), baza podataka, statističkih analiza i rezultata), vizualnih efekata (vizualizacije i analize informacija, proširene stvarnosti (augmented and virtual reality), fotogrametrije i 3D modeliranja, digitalne obrade videa i fotografija), komunikacijskih tehnologija (videoalati, društvene mreže, telekomunikacija preko interneta, virtualni laboratoriji) pa sve do izrade virtualnih prostora za pohranjivanje (digitalni arhivi, muzeji i portali), otvorenog pristupa (open access), digitalnih praksi objavljivanja radova i knjiga (e-book, online izdanja, internetski časopisi, portali). U vremenu sveopće digitalizacije, razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija te sve veće dostupnosti alata (hardwarea i softwarea) posve je logičan put povezivanja humanistike i tehnologije.
Nastavi čitati Digitalna humanistika: Klikovima po internetu i digitalnome svijetu
