Materijali namijenjeni uglavnom učenicima srednjoškolske dobi
Znanstvenici su nedavno detaljno analizirali jedan od najstarijih dokaza o smrti nasiljem u Europi – kameni vršak strelice koji je prije 4000 godina završio u srcu odraslog muškarca. Otkriven je u mumificiranom tijelu pronađenom u alpskoj špilji blizu Salzburga u Austriji. Ovo je otkriće posebno jer je vrh strelice još uvijek bio smješten u tkivu, točno između dva rebra i u blizini srca – što sugerira trenutnu smrt.
Nastavi čitati Što nam otkriva 4000 godina stara ozljeda?
Kada govorimo o mirovinskom sustavu, često zaboravljamo da on nije uvijek postojao – netko ga je morao prvi osmisliti i uvesti. Bismarckov model, nastao krajem 19. stoljeća u Njemačkoj, bio je prvi moderan sustav socijalnog osiguranja koji je omogućio radnicima pravo na mirovinu.
Nastavi čitati Bismarckov model mirovinskog sustava
Na lijevoj obali Save, nasuprot središtu Beograda, krajem 1930-ih izgrađeno je moderno sajmište – Beogradski sajam, simbol gospodarskog napretka i suradnje među narodima. Samo nekoliko godina kasnije, to isto Sajmište postaje sinonim za smrt. Tijekom nacističke okupacije Jugoslavije, Sajmište je pretvoreno u koncentracijski logor koji je bio jedno od prvih organiziranih mjesta sustavnog istrebljenja židovske zajednice u Europi – Logor Sajmište ili Judenlager Semlin. U središtu grada, pred očima stanovnika Beograda, svakodnevno su se odvijali zločini. Time Sajmište postaje i simbol ravnodušnosti, straha i nesudjelovanja, ali i sjećanja koje je nakon rata dugo bilo potisnuto.
Nastavi čitati Logor Sajmište
Američka pomoć u hrani Jugoslaviji tijekom 1950-ih sjajan je primjer kako se i prehrambena sigurnost može koristiti u međunarodnim odnosima. Hrana tada nije bila samo osnovna potreba – postala je alat diplomacije i političkog utjecaja.
Nastavi čitati Hrana za mir – američka pomoć Jugoslaviji tijekom 1950-ih
Tijekom Drugog svjetskog rata, kako su njemački porazi postajali sve očitiji, u samom vrhu njemačke vojske i državnog aparata raslo je nezadovoljstvo Hitlerovom vlašću. Neki su se visoki časnici odlučili na očajnički čin – pokušati ubiti Adolfa Hitlera i preuzeti kontrolu nad Njemačkom kako bi zaustavili rat i spriječili daljnje razaranje Europe. Taj pokušaj poznat je kao urota 20. srpnja 1944. i najpoznatiji je pokušaj atentata na Hitlera.
Nastavi čitati Posljednji pokušaj da se zaustavi Hitler
Nakon sloma Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941., proglašena je Nezavisna Država Hrvatska, koja je nastala pod okriljem nacističke Njemačke i fašističke Italije. Poglavnik NDH Ante Pavelić je odmah započeo blisku suradnju s talijanskim i njemačkim vlastima, čime je NDH od početka bila ovisna i podložna interesima Osovine.
Nastavi čitati Je li Pavelić poklonio Dalmaciju Italiji?
Tijekom burnog 20. stoljeća, područje današnje Hrvatske bilo je dio različitih država i političkih sustava – od velikih carevina i kraljevstava, preko diktatura i jednopartijskih režima, do današnje demokratske Republike Hrvatske. U svakom od tih razdoblja postojale su vojne snage koje su tvrdile da “brane narod” ili “državu”, ali često nisu imale potporu svih građana. U ovom tekstu istražujemo koje su vojske djelovale, čije interese su branile i kako ih danas gledamo u svjetlu suvremenih vrijednosti poput demokracije, ljudskih prava i vladavine prava.
Nastavi čitati Hrvatska i vojske tijekom 20. stoljeća
Početkom 1945. godine, neposredno prije oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz, američki nakladnik Arco Publishing iz New Yorka objavio je posebnu antologiju pod naslovom The Bloody Record of Nazi Atrocities. Ova publikacija (nedostupna online), u kojoj se isprepliću fotografije, tekstovi i ilustracije, predstavljala je jedno od prvih cjelovitijih nastojanja da se američkoj javnosti predstavi razmjer nacističkih zločina. U to vrijeme, iako je rat bio pri svome kraju, mnogi Amerikanci još uvijek nisu bili svjesni stvarne prirode sustavnog genocida koji su nacisti provodili nad Židovima, Romima, Sintima i ostalim skupinama koje su progonili.
Nastavi čitati Strip koji je Amerikance suočio s Holokaustom
Jedna od najčešće spominjanih, ali i pogrešno shvaćenih epizoda u povijesti Nobelove nagrade za mir jest nominacija Adolfa Hitlera za ovu nagradu 1939. godine. Iako se često koristi u senzacionalističkim člancima i raspravama o kontroverzama vezanima uz Nobelovu nagradu, riječ je o događaju koji se mora pažljivo kontekstualizirati kako bi se izbjegle pogrešne interpretacije.
Nastavi čitati Nominacija Adolfa Hitlera za Nobelovu nagradu za mir
Četvero hrvatskih emigranata – Zvonko Bušić, njegova supruga Julienne, te Petar Matanić i Frane Pešut – izveli su rujna 1976. otmicu zrakoplova TWA leta 355 (na ilustraciji niže) koji je letio iz New Yorka prema Chicagu. Njihov cilj bio je prisiliti američke medije da objave njihove političke poruke protiv Jugoslavije.
Nastavi čitati Otmica TWA 355 i suđenje Zvonku Bušiću
