Povijesni članci za učenike osnovnih i srednjih škola
Priča o tri mudraca ili o tri kralja, koji su prema tradiciji posjetili Isusa nakon njegova rođenja, sastavni je dio povijesti Božića u kršćanskoj kulturi. Dok je ova priča zapisana u Evanđelju po Mateju (Matej 2:1-12), njezino značenje i interpretacija razlikuju se između religijskih tradicija i znanstvenih pristupa.
Nastavi čitati Tri kralja ili mudraca u povijesnoj perspektivi
Prema starim Grcima, ljudi su nastali zahvaljujući bogovima i Titanima. Jedan od Titana, Prometej, bio je poznat po svojoj mudrosti i velikoj ljubavi prema ljudima. Legenda kaže da je Prometej od gline oblikovao prve ljude, a Atena, božica mudrosti, udahnula im je život.
Nastavi čitati Kako su stvoreni ljudi prema grčkoj mitologiji
Trojanski rat je bio legendarni desetogodišnji sukob između udruženih Grka (Ahejaca) i stanovnika grada Troje.
Nastavi čitati Trojanski rat
Germanski ratnici iz razdoblja od 1. do 4. stoljeća nisu se oslanjali samo na svoju snagu i hrabrost u bitkama. Novo istraživanje objavljeno krajem 2024. godine otkriva da su mogli koristiti stimulativne tvari kako bi povećali svoje fizičke i mentalne sposobnosti. Ovaj uvid u povijest otkriva inovativne metode koje su germanski ratnici koristili kako bi stekli prednost na bojištu.
Nastavi čitati Germanski ratnici i tajna ratnih stimulansa
Razmišljamo li što vrijedi posjetiti u Njemačkoj sigurno možemo nabrojati veliki broj turistima zanimljivih mjesta. Na prvome mjestu tu je definitivno Berlin — glavni grad poznat po bogatoj povijesti, živoj kulturi i brojnim atrakcijama, uključujući Berlinski zid, Brandenburšku kapiju i Otok muzeja. Zatim je tu vjerojatno München, ako ne radi drugih
atrakcija, onda zbog Oktoberfesta. Slijede sigurno Hamburg, Frankfurt, Köln, Dresden, Düsseldorf, Heidelberg i brojni
drugi gradovi. Iako možda nije toliko poznat međunarodnim turistima Braunschweig može privući posjetitelje koji
su zainteresirani za povijest i kulturu te traže manje gužve od onih u većim gradovima.
Leipziška suđenja, održana od 1921. do 1927. godine, predstavljala su prvi pokušaj međunarodne zajednice da kazni ratne zločine počinjene tijekom Prvoga svjetskog rata. Ova suđenja, iako kontroverzna i neuspješna u ostvarenju pravde, poslužila su kao presedan za kasnija suđenja u Nürnbergu nakon Drugoga svjetskog rata.
Nastavi čitati Suđenje za ratne zločine u Leipzigu
Ponekad nam u hrvatskome jeziku nedostaju riječi, odnosno nedostaje nam adekvatni prijevod. Jedna od takvih riječi i nužno potrebna za ovaj članak je engleska riječ upstander. Upstander je osoba koja se podiže u zaštitu onih koji su napadani, bilo verbalno ili/i fizički. Marek Edelman bio je upravo takva osoba — uvijek je pokušao biti onaj koji brani čovjeka. U nedostatku boljeg prijevoda i posebno vezano uz Edelmanovu biografiju ovdje ćemo ga nazvati vječitim ustanikom.
Nastavi čitati Marek Edelman – vječiti ustanik
Rudolph Valentino, talijansko-američki glumac, bio je jedna od najvećih međunarodnih zvijezda ere nijemog filma i pravi simbol društvenog i kulturnog života 1920-ih godina. Njegova karizma, privlačan izgled i uloga romantičnog junaka učinili su ga idolom milijuna obožavatelja diljem svijeta. Kako bismo razumjeli njegovu popularnost u to vrijeme, možemo je usporediti s današnjim svjetskim mega zvijezdama.
Nastavi čitati Rudolph Valentino – prva filmska mega zvijezda
U literaturi koja se bavi temom ustanka u Varšavskome getu često se spominje pojam bunkera. Radi boljeg razumijevanja treba zapravo pojasniti o čemu se zapravo radi. Bunker je obrambena fortifikacija, specijalno izgrađen ili opremljen objekt koji bi braniteljima trebao pružiti dobru zaštitu prije svega od pješačkog oružja. Kod većih bunkera s debelim betonskim zidovima i čeličnom strukturom očekuje se da mogu izdržati i žestoke topničke, raketne ili avionske napade. Kada govorimo o ustanku u Varšavskome getu, zapravo ne govorimo o bunkerima nego o skloništima.
Nastavi čitati Život u skloništima (bunkerima) Varšavskog geta
Logor Dachau, osnovan 1933. nedaleko od Münchena, bio je prvi nacistički koncentracijski logor, isprva namijenjen političkim neprijateljima. Pod vodstvom Theodora Eickea postao je model za organizaciju drugih logora, s brutalnim pravilima koja su uključivala smrtonosne kazne i dehumanizaciju logoraša kroz specijalizirane oznake i brojeve. U članku se opisuje razvoj logorskog sustava, pravila ponašanja i izgleda logoraša.
Nastavi čitati Inspektorat koncentracijskih logora
