Znanstvenici su nedavno otkrili da su se naši preci križali s neandertalcima čak 100 000 godina ranije nego što se dosad mislilo. Ključni dokaz pronađen je u kosturu djeteta starog oko 140 000 godina, otkrivenom još prije devedeset godina u spilji Skhul na brdu Karmel u današnjem Izraelu.
Nastavi čitati Najstariji tragovi miješanja neandertalaca i modernog čovjeka
U ljeto 1943. godine, dok se Drugi svjetski rat približavao odlučujućoj fazi, u selu Slatinski Drenovac osnovana je jedinstvena partizanska postrojba – njemačka partizanska četa „Ernest Telman“. Ime je dobila po Ernstu Thälmannu, vođi njemačkih komunista, ubijenom u logoru Buchenwald.
Nastavi čitati Njemačka partizanska četa „Ernest Telman“
Ruska invazija na Ukrajinu, započeta 24. veljače 2022., predstavlja najveći oružani sukob u Europi od završetka Drugoga svjetskog rata. Kremlj je vojnu operaciju nastojao legitimirati nizom narativa koji su u ruskom i proruskome javnom prostoru predstavljeni kao opravdanje za agresiju. Za učitelje povijesti, razumijevanje tih narativa važno je kako bi se učenicima pružio kritički okvir za analizu suvremenih međunarodnih sukoba, propagande i manipulacije povijesnim činjenicama.
Nastavi čitati Pregled učestalih opravdanja ruske agresije na Ukrajinu
Kolovoz 1914. – Europa je uronila u Prvi svjetski rat. Njemačka se nadala brzo poraziti Francusku, ali na istoku se dogodilo iznenađenje: dvije ruske vojske, svaka s preko 200 000 vojnika, provalile su u Istočnu Prusku. Njemačka obrana imala je upola manje vojnika i činilo se da je poraz neizbježan.
Nastavi čitati Tajna koja je promijenila tijek bitke – Tannenberg 1914.
U povijesnoj memoriji Europe pojam Chamberlainova izdaja Čehoslovačke 1938. godine zauzima posebno mjesto. Nakon Münchenske konferencije, britanski premijer Neville Chamberlain i francuski premijer Édouard Daladier pristali su na Hitlerove zahtjeve da Njemačka pripoji Sudete, područje s velikom njemačkom manjinom. Taj potez, predstavljen javnosti kao način očuvanja mira, zapravo je označio odustajanje od obrane saveznika i ohrabrio daljnju agresiju Trećeg Reicha. Za Čehoslovačku, koja nije bila ni pozvana na pregovore, to je značilo gubitak ključnog teritorija i obrambenih linija, a za Europu ulazak u vrtlog događaja koji će uskoro dovesti do Drugog svjetskog rata.
Nastavi čitati Povijesne paralele ustupaka agresoru od Münchena do Ukrajine
Povijest Drugoga svjetskog rata prepuna je bizarnih epizoda i neobičnih diplomatskih ideja. Jedna od njih, povremeno oživljena u medijskim člancima, jest tvrdnja da je Kraljevina Jugoslavija, nakon što je 1941. godine izgubila teritorij i postala vlada u egzilu, razmatrala mogućnost preuzimanja Gibraltara – ključne britanske baze na ulazu u Sredozemno more.
Nastavi čitati Spekulacija o jugoslavenskom preuzimanju Gibraltara
Umjetna inteligencija posljednjih godina mijenja način na koji pristupamo poučavanju povijesti, od pretraživanja i analize izvora do vizualizacije prošlosti. Najnoviji iskorak u tom području dolazi iz Googleova DeepMind-a, koji je razvio Genie 3, najnoviju verziju svojeg sustava za generiranje interaktivnih virtualnih svjetova iz teksta, slika ili videa.
Nastavi čitati Genie 3 – nova granica u generativnim svjetovima
U dolini rijeke Zwoleńka na istoku Poljske arheolozi su otkrili jedinstveno nalazište koje pruža uvid u svakodnevni život neandertalaca prije 70.000 godina.
Nastavi čitati U Poljskoj otkrivena neandertalska radionica za obradu mamuta
U suvremenom kontekstu brzih tehnoloških promjena i sve veće prisutnosti umjetne inteligencije u obrazovanju, iznimno je važno da se u raspravu uključe i stručnjaci iz humanističkih znanosti, a posebno povjesničari. Američko povijesno društvo (American Historical Association – AHA), najveća i najuglednija strukovna organizacija povjesničara u Sjedinjenim Američkim Državama, aktivno djeluje u promicanju standarda struke, unaprjeđenju povijesne nastave i zaštiti akademskih sloboda. Osnovano 1884. godine, AHA okuplja tisuće članova iz raznih područja povijesne znanosti i obrazovanja te redovito donosi preporuke i smjernice o aktualnim temama koje se tiču statusa povijesti u društvu i obrazovnom sustavu.
Nastavi čitati Načela za promišljenu uporabu umjetne inteligencije u poučavanju povijesti Američkog povijesnog društva
EuroClio – Europsko udruženje učitelja povijesti – objavilo je pozive za sudjelovanje na 32. godišnjoj konferenciji koja će se održati od 26. do 29. travnja 2026. u Bruxellesu, u suradnji s Kućom europske povijesti. Konferencija nosi naslov „Povijest i nada – učenje za promjene“, a tematski fokusira ulogu konstruktivnih narativa u poticanju empatične demokracije i aktivnog građanstva kod učenika.
Nastavi čitati EuroClio 2026: Prijavite se za konferenciju u Bruxellesu i iskoristite mogućnosti za učitelje
