Autor: Miljenko Hajdarović

Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
Objavljeno od

Franjo Rihar – svećenik koji nije htio pjevati u slavu NDH

Franjo Rihar bio je svećenik Zagrebačke nadbiskupije, rođen 1909. u Sloveniji. Nakon svećeničkog ređenja 1934. godine, pastoralno je djelovao na više župa, a 1942. bio je župnik u Gornjoj Stubici. Tih godina Hrvatska je bila pod vlašću Nezavisne Države Hrvatske, totalitarnog režima koji je uz pomoć nacističke Njemačke i fašističke Italije provodio nasilje, represiju i masovne zločine, posebno nad Srbima, Židovima i Romima.

Nastavi čitati Franjo Rihar – svećenik koji nije htio pjevati u slavu NDH
Objavljeno od

Trideset godina poslije: što je važno znati o operaciji Oluja?

Kada govorimo o sjećanju i važnim događajima iz prošlosti, onda vrijedi posebnu pažnju obratiti na činjenicu da se ove, 2025. godine u jeku ratova koji divljaju u Europi, na Bliskom istoku, u Sudanu, Etiopiji, Jemenu, Kongu i drugdje, obilježavaju okrugle obljetnice događaja povezanih s oružanim konfliktima. Ove godine obilježava se osamdeset godina od oslobođenja zatvorenika iz koncentracijskog logora Auschwitz, također osamdeseta je godišnjica od proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, trideset godina od genocida u Srebrenici te trideset godina od završetka rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati Trideset godina poslije: što je važno znati o operaciji Oluja?
Objavljeno od

Plan Z-4 između odbijanja i kalkulacije

Pitanje plana Z-4 zauzima važno mjesto u tumačenju završne faze rata u Hrvatskoj te predstavlja relevantan primjer odnosa politike, diplomacije i vojne strategije u oblikovanju suvremene povijesti jugoistočne Europe. Iako formalno nikada nije stupio na snagu, plan Z-4 ostaje ključna referenca u analizama pokušaja mirnog rješenja sukoba između Republike Hrvatske i pobunjenih Srba okupljenih u samoproglašenoj Republici Srpskoj Krajini (RSK). Njegovo odbacivanje i političko instrumentaliziranje omogućili su vojno razrješenje sukoba, a način na koji se danas interpretira u javnom i obrazovnom prostoru Hrvatske i Srbije pokazuje kako se povijesni narativi često koriste za učvršćivanje postojećih političkih identiteta i poredaka.

Nastavi čitati Plan Z-4 između odbijanja i kalkulacije
Objavljeno od

Što nam otkriva 4000 godina stara ozljeda?

Znanstvenici su nedavno detaljno analizirali jedan od najstarijih dokaza o smrti nasiljem u Europi – kameni vršak strelice koji je prije 4000 godina završio u srcu odraslog muškarca. Otkriven je u mumificiranom tijelu pronađenom u alpskoj špilji blizu Salzburga u Austriji. Ovo je otkriće posebno jer je vrh strelice još uvijek bio smješten u tkivu, točno između dva rebra i u blizini srca – što sugerira trenutnu smrt.

Nastavi čitati Što nam otkriva 4000 godina stara ozljeda?
Objavljeno od

Prva sezona online tečajeva Clionaut Akademije

Clionaut Akademija i ove školske godine donosi niz zanimljivih i poučnih online tečajeva za učitelje, učenike i sve zainteresirane za cjeloživotno učenje. U prvoj polovici školske godine 2025./2026. pokrećemo bogat izbor edukacija koje obuhvaćaju teme iz povijesti, građanskog odgoja, digitalne pismenosti i primjene umjetne inteligencije. Tečajevi su osmišljeni kako bi podržali vaš profesionalni razvoj, proširili znanja i inspirirali za nove pristupe učenju i poučavanju.

Nastavi čitati Prva sezona online tečajeva Clionaut Akademije
Objavljeno od

Bismarckov model mirovinskog sustava

Kada govorimo o mirovinskom sustavu, često zaboravljamo da on nije uvijek postojao – netko ga je morao prvi osmisliti i uvesti. Bismarckov model, nastao krajem 19. stoljeća u Njemačkoj, bio je prvi moderan sustav socijalnog osiguranja koji je omogućio radnicima pravo na mirovinu.

Nastavi čitati Bismarckov model mirovinskog sustava
Objavljeno od

Jesu li se u Koloseju stvarno održavale pomorske bitke?

Kolosej u Rimu – golema građevina koja i danas oduzima dah – bio je poprište raznih borbi, predstava i spektakla. Gladijatori, divlje zvijeri, hrabri borci i uzbuđena publika. No jeste li znali da neki povijesni izvori tvrde kako su se u Koloseju održavale i pomorske bitke? Da, bitke s pravim brodovima i borcima koji se bore usred arene ispunjene vodom! Ali… je li to doista bilo moguće?

Nastavi čitati Jesu li se u Koloseju stvarno održavale pomorske bitke?
Objavljeno od

Znanstvenici rekonstruirali izgled čovjeka iz doba piramida

Znanstvenici su po prvi put sekvencirali potpuni genom staroegipatskog čovjeka iz razdoblja Starog kraljevstva – i rekonstruirali njegov mogući izgled. Riječ je o senzacionalnom otkriću objavljenom u časopisu Nature, koje pomiče granice dosadašnjih saznanja o stanovništvu drevnog Egipta.

Nastavi čitati Znanstvenici rekonstruirali izgled čovjeka iz doba piramida
Objavljeno od

Tri godine kasnije – Što smo naučili iz “Analize stanja poučavanja Povijesti u Hrvatskoj”?

Prije tri godine, u drugom broju časopisa Poučavanje Povijesti, objavljen je opsežan članak pod naslovom “Analiza stanja poučavanja Povijesti u Hrvatskoj”, koji je ponudio rijetko viđen uvid u mišljenja, probleme i očekivanja učitelja i nastavnika povijesti diljem Hrvatske. Danas, s vremenskim odmakom, vrijedno je prisjetiti se ključnih zaključaka i razmisliti: jesmo li išta promijenili?

Nastavi čitati Tri godine kasnije – Što smo naučili iz “Analize stanja poučavanja Povijesti u Hrvatskoj”?
Objavljeno od

Tko postaje nacist?

U kolovozu 1941. američka novinarka Dorothy Thompson objavila je u Harper’s Magazine esej pod naslovom Who Goes Nazi?, tekst koji je na prvi pogled oblikovan kao misaona društvena igra, no zapravo predstavlja duboko promišljanje o ljudskoj naravi, društvenim lomovima i skrivenim potencijalima autoritarnosti. Thompson se u tekstu ne bavi onima koji su već postali nacisti u tadašnjoj Njemačkoj, nego promatra ljude iz vlastitog društvenog okruženja i analizira tko bi, u drugačijim okolnostima, bio sklon prigrliti nacizam.

Nastavi čitati Tko postaje nacist?