Autor: Miljenko Hajdarović

Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
Objavljeno od

Iskrivljavanje sjećanja na Holokaust uz pomoć umjetne inteligencije

Memorijalni muzej Auschwitz posljednjih mjeseci sve češće upozorava

Memorijalni muzej Auschwitz-Birkenau posljednjih mjeseci sve češće upozorava na zloupotrebu generativne umjetne inteligencije. Razvoj umjetne inteligencije otvorio je nove mogućnosti za obrazovanje, ali i ozbiljne prijetnje za povijesno pamćenje. Sve češće se na društvenim mrežama pojavljuju lažne slike i priče vezane uz Holokaust, koje su generirane pomoću umjetne inteligencije. Iako naizgled djeluju kao iskrene i emotivne posvete žrtvama, takve objave predstavljaju opasnu manipulaciju i iskrivljavanje povijesti.

Nastavi čitati Iskrivljavanje sjećanja na Holokaust uz pomoć umjetne inteligencije
Objavljeno od

Objavljen je šesti broj časopisa Poučavanje Povijesti

Naslovnica 6. broja časopisa Poučavanje Povijesti

Udruga Platforma Klio nastavlja uspješni izdavački niz jedinstvenog časopisa na hrvatskom tržištu. Poučavanje Povijesti namijenjen je učiteljima i nastavnicima povijesti kao most između prakse i novih akademskih postignuća u području historiografije, didaktike i metodike poučavanja Povijesti.

Nastavi čitati Objavljen je šesti broj časopisa Poučavanje Povijesti
Objavljeno od

Rote Armee Fraktion – Frakcija Crvene Armije

Rote Armee Fraktion

Rote Armee Fraktion (RAF), također poznata kao frakcija Crvene armije, bila je ljevičarska militantna skupina koja se pojavila u Zapadnoj Njemačkoj tijekom kasnih 1960-ih, postavši jedna od najozloglašenijih terorističkih organizacija u poslijeratnoj Europi. Osnovan od strane radikaliziranih studenata, uključujući Andreasa Baadera i Ulrike Meinhof, RAF je nastojao svrgnuti ono što su doživljavali kao fašističku državu putem nasilja, uključujući bombaške napade, atentate i otmice. Tijekom svoja tri desetljeća postojanja RAF je vodio nemilosrdan rat protiv zapadnonjemačke vlade, što je dovelo do brutalnog ciklusa represije i odmazde.

Nastavi čitati Rote Armee Fraktion – Frakcija Crvene Armije
Objavljeno od

Poganski Uskrs, kršćansko uskrsnuće i hrvatske pisanice

Svi vole Uskrs – bilo zbog čokoladnih zečeva, potrage za jajima, produženog vikenda ili kršćanskih poruka – ali jeste li se ikada zapitali odakle zapravo dolaze ti običaji? Kako je kršćansko slavlje uskrsnuća Isusa Krista povezano sa zečevima, čokoladnim jajima i svečanim kruhovima? Odgovor se krije u stoljećima dugom prožimanju poganskih i kršćanskih običaja – procesu koji se odvijao diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, gdje su se razvili jedinstveni uskrsni običaji. Istražimo pogansko podrijetlo Uskrsa, način na koji je postao kršćanski blagdan te kako se slavi u hrvatskoj povijesti i kulturi.

Nastavi čitati Poganski Uskrs, kršćansko uskrsnuće i hrvatske pisanice
Objavljeno od

Hagia Sophia (Aja Sofija)

Hagia Sophia (Aja Sofija), jedno od najvažnijih arhitektonskih i kulturnih djela svjetske povijesti, izgrađena je u 6. stoljeću po nalogu bizantskog cara Justinijana I. (vladao 527.–565.). Gradnja je započela 532. godine, neposredno nakon velikih pobuna u Carigradu (Nika ustanak), a dovršena je izuzetno brzo — već 537. godine.

Nastavi čitati Hagia Sophia (Aja Sofija)
Objavljeno od

Alija Sirotanović – simbol radništva i junak Jugoslavije

U vremenima kada su se najviše cijenile radne žuljevite ruke, a heroji nosili kacige umjesto generalskih kapa, jedan rudar iz Bosne i Hercegovine postao je prava zvijezda socijalističke Jugoslavije. Zvao se Alija Sirotanović – čovjek koji nije osvajao države, nego tone ugljena. Nije imao sablju, ali imao je lopatu. Nije komandirao vojskama, ali je predvodio brigadu u rudniku. I najvažnije – dok su se političari svađali u dvoranama, njega je nosila cijela država… u novčaniku, na novčanici od 20 000 dinara.

Nastavi čitati Alija Sirotanović – simbol radništva i junak Jugoslavije
Objavljeno od

Američko sakupljanje japanskih lubanja u Drugom svjetskom ratu

Tijekom brutalnih borbi na Tihom oceanu za vrijeme Drugog svjetskog rata, pojavila se jeziva praksa – pojedini američki vojnici sakupljali su dijelove tijela poginulih japanskih vojnika – najčešće lubanje, zube i kosti – kao ratne trofeje. Ovi su “suveniri” ponekad bili očišćeni, oslikani ili urezani, a čak su slani kući članovima obitelji. Iako nije bila raširena praksa među svim vojnicima, broj zabilježenih slučajeva bio je dovoljno velik da izazove reakciju vojnih vlasti, novinara pa čak i predsjednika SAD-a, Franklina D. Roosevelta.

Nastavi čitati Američko sakupljanje japanskih lubanja u Drugom svjetskom ratu
Objavljeno od

Zašto partizani nisu oslobodili logor Jasenovac?

U dijelu javnosti se razvila rasprava o razlozima zbog kojih partizanske snage nikada nisu pokušale izvršiti oružani napad na Koncentracijski logor Jasenovac. Jedna od najkontroverznijih i historiografski neutemeljenih tvrdnji sugerira kako su partizani svjesno izbjegavali napad kako bi dopustili što veći broj žrtava među Srbima, čime se implicira politička kalkulacija nauštrb ljudskih života. Ipak, cjelovita analiza tadašnjih vojnih, zemljopisnih i političkih okolnosti ukazuje na znatno složeniju stvarnost, pri čemu činjenice govore u prilog tome da je logor Jasenovac bio gotovo neosvojiv vojni cilj.

Nastavi čitati Zašto partizani nisu oslobodili logor Jasenovac?
Objavljeno od

Napad kod Botaničkog vrta

Napad kod Botaničkog vrta 1941.

Napad kod Botaničkog vrta, koji se dogodio 22. listopada 1941. godine, bio je prvi oružani sukob organiziranog antifašističkog pokreta u Zagrebu protiv ustaškog režima i njemačkih okupacijskih vlasti. Tog jutra, skupina ilegalaca predvođena Radom Končarom, tadašnjim sekretarom Komunističke partije Hrvatske, i Markom Petrovićem, izvela je smionu akciju protiv ustaške redarstvene ophodnje koja je prolazila Savskom cestom, pokraj Botaničkog vrta.

Nastavi čitati Napad kod Botaničkog vrta
Objavljeno od

Banalnost zla

Hannah Arendt i Adolfa Eichmann

Hannah Arendt (1906.–1975.) bila je njemačko-američka filozofkinja i politička teoretičarka židovskog podrijetla. Rođena je u Njemačkoj, a zbog progona Židova tijekom nacističkog režima morala je emigrirati, najprije u Francusku (1933.), a potom u Sjedinjene Američke Države (1941.). Studirala je filozofiju kod poznatih njemačkih filozofa, uključujući Martina Heideggera i Karla Jaspersa. Njezino najpoznatije djelo je knjiga Eichmann u Jeruzalemu: izvješće o banalnosti zla (1963.), u kojoj analizira suđenje nacističkom zločincu Adolfu Eichmannu.

Nastavi čitati Banalnost zla