Stručni članci namijenjeni edukaciji učitelja i nastavnika Povijesti
Prošlo je točno stoljeće od prvog izdanja Mein Kampfa, djela koje će obilježiti političku misao i ideologiju nacizma te postati ideološka okosnica Hitlerove vladavine. Povodom stogodišnjice objave tog spisa otvara se niz važnih pitanja za učitelje povijesti – kako pristupiti ovom tekstu, može li i kako biti korišten kao povijesni izvor u nastavi, koje su etičke zamke i gdje su zakonske granice.
Nastavi čitati Stoljeće jednog manifesta – što (ne) raditi s “Mein Kampfom” u školi?
Učenici u šestom razredu dolaze u dodir s osnovama islama, koji se predstavlja kroz njegovu povijesnu genezu, temeljna vjerovanja i širenje. U drugom razredu gimnazije, kada se nastava povijesti usmjerava na srednjovjekovni svijet i globalne procese kulturnih dodira, moguće je dodatno produbiti razumijevanje islama kao religijske, kulturne i civilizacijske pojave. Jedan od pristupa koji se može pokazati osobito učinkovit, osobito u kontekstu razvijanja povijesnog mišljenja, jest korištenje dokumentarnog filma kao povijesnog izvora – ne samo kao medija za prenošenje sadržaja, nego i kao poticaja za analizu diskursa, prikaza Drugoga i kritičko promišljanje.
Nastavi čitati Muslimanski svijet (1953.) – film kao povijesni izvor i izazov
Hrvatska je tijekom 20. stoljeća prošla kroz različite političke i društvene sustave, od monarhija i totalitarnih režima do demokracije. Svaki od tih sustava donio je različite vojne snage koje su, na svoj način, branile teritorij, narod ili određene političke ciljeve čak i u vremenima kad stvarno suverena hrvatska država nije postojala.
Nastavi čitati Koje su vojske branile Hrvatsku u 20. stoljeću?
U okviru šireg sustava represije i genocida koji je Nezavisna Država Hrvatska provodila nad Srbima, Židovima i Romima tijekom Drugoga svjetskog rata, osobito tragično mjesto zauzima dječji logor u Jastrebarskom. Otvoren 12. srpnja 1942. godine, neposredno nakon velikih vojnih operacija na Kozari, ovaj je logor predstavljao jedinstven slučaj u okupiranoj Europi – koncentracijski logor isključivo namijenjen djeci. Zločini počinjeni u Jastrebarskom odražavaju duboko ukorijenjenu namjeru ustaškog režima da iskorijeni ne samo političke protivnike već i čitave obitelji, uključujući i najranjivije – djecu.
Nastavi čitati Ustaški logor za djecu u Jastrebarskom
Vrijednosti su temeljna uvjerenja i ideje o tome što je dobro, ispravno, važno i poželjno u životu pojedinca ili zajednice. Vrijednosti su kulturom određene norme koje oblikuju ljudsko ponašanje, društvene institucije i političke sustave. One nisu univerzalne, već se razlikuju povijesno, kulturno, politički i ideološki. Vrijednosti su temelji kolektivnog identiteta i djelovanja. U antifašističkom kontekstu to su, primjerice: sloboda, jednakost, solidarnost, antirasizam, otpor represiji.
Nastavi čitati Antifa 2025 – dijalog o vrijednostima
Podcasti su oblik digitalnog medija koji je posljednjih dvadesetak godina znatno utjecao na način na koji konzumiramo informacije i zabavni sadržaj. Iako se često uspoređuju s radijem, podcasti imaju svoje specifične korijene, razvoj i funkcije.
Nastavi čitati Podcast u nastavi Povijesti
Osnovna škola Ladimirevci osnovana je 1995. godine, no tradicija školovanja u ovom slavonskom selu seže još u 1852., kada je Visoka carsko-kraljevska banska vlada otvorila pučku školu nižih razreda.
Nastavi čitati Rimljani u doba umjetne inteligencije u OŠ Ladimirevci
Tijekom učiteljske karijere nekoliko sam puta bio zamoljen da nekome nešto pojasnim, a posljednjih nekoliko godina povremeno sam i privatni instruktor unutar uže obitelji. U školskoj godini koja je pri izmaku odlučio sam instrukcije iz Povijesti i formalno, kao obrtnik, ponuditi urbi et orbi svima kojima je takav oblik pomoći pri učenju potreban. Stečeno iskustvo omogućuje mi da pokušam sustavno prikazati moguće pouke, osobne refleksije i preporuke za druge učitelje i roditelje.
Nastavi čitati Instrukcije iz Povijesti – naučene lekcije
Jasenovac zauzima posebno teško mjesto u hrvatskoj povijesti. Teško je pronaći drugu lokaciju koja u kolektivnoj svijesti izaziva toliku nelagodu, upravo zbog užasa koji su se tamo dogodili. Kompleks logora Jasenovac, najveći i najzloglasniji u sustavu koncentracijskih logora Nezavisne Države Hrvatske, služio je kao mjesto zatočenja, mučenja i sustavnog ubijanja svih koje je ustaški režim smatrao prijetnjom — ne samo Židova, Srba i Roma, nego i političkih neistomišljenika, među kojima su bili i Hrvati i bosanski muslimani.
Nastavi čitati Jasenovac – najmračnija točka hrvatske povijesti
Koncentracijski logor Majdanek bio je nacistički koncentracijski i logor smrti smješten na rubu grada Lublina u okupiranoj Poljskoj. Logor je započeo s radom 1. listopada 1941. i ostao operativan do 22. srpnja 1944., kada ga je Crvena armija oslobodila zatekavši ga gotovo netaknutim. Premda je prvotno uspostavljen radi prisilnog rada Majdanek je ubrzo postao i logor smrti – mjesto masovnog ubijanja u sklopu Holokausta i nacističke politike „konačnog rješenja“. Kroz logor je prošlo oko 150 000 logoraša različitih nacionalnosti, a aktualna istraživanja procjenjuju da je ondje stradalo približno 78 000 ljudi.
Nastavi čitati Logor smrti Majdanek
