Smoot-Hawley Tariff Act iz 1930. godine bio je zakon donesen u SAD-u s ciljem zaštite domaće ekonomije povećanjem carinskih pristojbi na uvozne proizvode. Zakon je stupio na snagu tijekom Velike depresije, s namjerom da zaštiti američke proizvođače od inozemne konkurencije povećanjem uvoznih tarifa na gotovo 20 000 proizvoda, dosegnuvši prosječne carinske stope između 40 % i 50 %.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Zakon Smoot-Hawley Tariff Act donesen je tijekom administracije republikanskog predsjednika Herberta Hoovera. Zakon je predložila i izglasala republikanska većina u Kongresu SAD-a. Oba predlagatelja zakona, senator Reed Smoot i kongresmen Willis C. Hawley, pripadali su Republikanskoj stranci.
Primjeri konkretnih povećanja carina prema najvećim trgovinskim partnerima uključivali su:
- Kanada – carina na drvenu građu porasla je s 13 % na 31 %, a na poljoprivredne proizvode poput krumpira s 15% na 45%.
- Ujedinjeno Kraljevstvo – carina na tekstil povećana je s prosječnih 25 % na gotovo 50 %, a carine na industrijsku opremu s 20 % na 45 %.
- Njemačka – carina na strojne proizvode (industrijsku opremu, strojeve i tehničke uređaje za proizvodnju i industrijske procese) porasla je s 20 % na 55 %, dok je za kemijske proizvode povećana s 25 % na 60 %.
- Francuska – carina na vina i alkoholna pića skočila je s 20 % na 70 %, a luksuzni proizvodi poput parfema imali su povećanje s 30 % na 60 %.
Iako je zakon zamišljen kao mjera zaštite domaće ekonomije, rezultati su bili suprotni od očekivanih. Druge zemlje odgovorile su sličnim povećanjem carina na američke proizvode, što je dovelo do međunarodnog trgovinskog rata. Međunarodna trgovina drastično je pala, pogoršavajući već postojeću gospodarsku krizu nastalu nakon burzovnog kraha 1929. Američke tvrtke, koje su se oslanjale na izvoz, izgubile su važna tržišta, što je rezultiralo dodatnim padom proizvodnje, porastom nezaposlenosti i produbljivanjem Velike depresije.
Zakon se danas često ističe kao primjer loše gospodarske politike jer je, umjesto da zaštiti američku ekonomiju, negativno utjecao na gospodarski oporavak i globalnu ekonomiju. Međunarodni odgovor bio je jednako štetan, jer su druge države povećale vlastite tarife kao protumjeru, što je dovelo do trgovinskih ratova.
Ubrzo nakon izbora predsjednika Franklina D. Roosevelta 1933. godine, politika je preusmjerena prema smanjenju carina i promociji slobodnije međunarodne trgovine, što je postupno dovelo do oporavka gospodarstva i smanjivanja štetnih posljedica politike uvedene Smoot-Hawleyjevim zakonom.
Pitanja za analizu
- Koji su bili glavni ciljevi Smoot-Hawley Tariff Act-a?
- Kako su povećane carine utjecale na američke proizvođače i potrošače?
- Koje su bile reakcije drugih zemalja na američki protekcionizam?
- Zašto je zakon Smoot-Hawley imao suprotan učinak od očekivanog?
- Na koji način je Smoot-Hawley zakon doprinio produbljivanju Velike depresije?
- Koje su ekonomske posljedice trgovinskih ratova uzrokovanih ovim zakonom?
- Zašto su brojni ekonomisti i profesori upozoravali predsjednika Hoovera da ne potpiše zakon?
- Kako je politika Franklina D. Roosevelta promijenila pristup međunarodnoj trgovini nakon 1933.?
- Može li se iz povijesti ovog zakona naučiti nešto o današnjim trgovinskim politikama i ekonomiji?
- Postoje li slični primjeri protekcionističkih politika u suvremenom svijetu i kakve su bile njihove posljedice?
Odgovori na pitanja
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
