Smoot-Hawley Tariff Act iz 1930. godine bio je zakon donesen u SAD-u s ciljem zaštite domaće ekonomije povećanjem carinskih pristojbi na uvozne proizvode. Zakon je stupio na snagu tijekom Velike depresije, s namjerom da zaštiti američke proizvođače od inozemne konkurencije povećanjem uvoznih tarifa na gotovo 20 000 proizvoda, dosegnuvši prosječne carinske stope između 40 % i 50 %.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Zakon Smoot-Hawley Tariff Act donesen je tijekom administracije republikanskog predsjednika Herberta Hoovera. Zakon je predložila i izglasala republikanska većina u Kongresu SAD-a. Oba predlagatelja zakona, senator Reed Smoot i kongresmen Willis C. Hawley, pripadali su Republikanskoj stranci.
Primjeri konkretnih povećanja carina prema najvećim trgovinskim partnerima uključivali su:
- Kanada – carina na drvenu građu porasla je s 13 % na 31 %, a na poljoprivredne proizvode poput krumpira s 15% na 45%.
- Ujedinjeno Kraljevstvo – carina na tekstil povećana je s prosječnih 25 % na gotovo 50 %, a carine na industrijsku opremu s 20 % na 45 %.
- Njemačka – carina na strojne proizvode (industrijsku opremu, strojeve i tehničke uređaje za proizvodnju i industrijske procese) porasla je s 20 % na 55 %, dok je za kemijske proizvode povećana s 25 % na 60 %.
- Francuska – carina na vina i alkoholna pića skočila je s 20 % na 70 %, a luksuzni proizvodi poput parfema imali su povećanje s 30 % na 60 %.
Iako je zakon zamišljen kao mjera zaštite domaće ekonomije, rezultati su bili suprotni od očekivanih. Druge zemlje odgovorile su sličnim povećanjem carina na američke proizvode, što je dovelo do međunarodnog trgovinskog rata. Međunarodna trgovina drastično je pala, pogoršavajući već postojeću gospodarsku krizu nastalu nakon burzovnog kraha 1929. Američke tvrtke, koje su se oslanjale na izvoz, izgubile su važna tržišta, što je rezultiralo dodatnim padom proizvodnje, porastom nezaposlenosti i produbljivanjem Velike depresije.
Zakon se danas često ističe kao primjer loše gospodarske politike jer je, umjesto da zaštiti američku ekonomiju, negativno utjecao na gospodarski oporavak i globalnu ekonomiju. Međunarodni odgovor bio je jednako štetan, jer su druge države povećale vlastite tarife kao protumjeru, što je dovelo do trgovinskih ratova.
Ubrzo nakon izbora predsjednika Franklina D. Roosevelta 1933. godine, politika je preusmjerena prema smanjenju carina i promociji slobodnije međunarodne trgovine, što je postupno dovelo do oporavka gospodarstva i smanjivanja štetnih posljedica politike uvedene Smoot-Hawleyjevim zakonom.
Pitanja za analizu
- Koji su bili glavni ciljevi Smoot-Hawley Tariff Act-a?
- Kako su povećane carine utjecale na američke proizvođače i potrošače?
- Koje su bile reakcije drugih zemalja na američki protekcionizam?
- Zašto je zakon Smoot-Hawley imao suprotan učinak od očekivanog?
- Na koji način je Smoot-Hawley zakon doprinio produbljivanju Velike depresije?
- Koje su ekonomske posljedice trgovinskih ratova uzrokovanih ovim zakonom?
- Zašto su brojni ekonomisti i profesori upozoravali predsjednika Hoovera da ne potpiše zakon?
- Kako je politika Franklina D. Roosevelta promijenila pristup međunarodnoj trgovini nakon 1933.?
- Može li se iz povijesti ovog zakona naučiti nešto o današnjim trgovinskim politikama i ekonomiji?
- Postoje li slični primjeri protekcionističkih politika u suvremenom svijetu i kakve su bile njihove posljedice?
Odgovori na pitanja
- Koji su bili glavni ciljevi Smoot-Hawley Tariff Act-a?
Glavni cilj zakona bio je zaštititi američke proizvođače od inozemne konkurencije povećanjem carinskih pristojbi na gotovo 20.000 uvoznih proizvoda. Time se nastojalo potaknuti domaću proizvodnju i očuvati radna mjesta u vrijeme ekonomske krize. - Kako su povećane carine utjecale na američke proizvođače i potrošače?
Iako je zakon trebao pomoći domaćim proizvođačima, zapravo je smanjio izvoz jer su druge zemlje odgovorile vlastitim carinama na američke proizvode. Potrošači su se suočili s višim cijenama uvoznih proizvoda, a smanjenje trgovine dodatno je pogoršalo ekonomske uvjete. - Koje su bile reakcije drugih zemalja na američki protekcionizam?
Mnoge zemlje odgovorile su povećanjem carina na američke proizvode, što je smanjilo američki izvoz. Kanada je, primjerice, podigla carine na američke poljoprivredne proizvode, a europske zemlje su povećale tarife na američke industrijske proizvode. To je dovelo do trgovinskog rata i pada međunarodne trgovine. - Zašto je zakon Smoot-Hawley imao suprotan učinak od očekivanog?
Umjesto da ojača američku ekonomiju, zakon je smanjio međunarodnu trgovinu i produbio ekonomsku krizu. Povećane carine smanjile su američki izvoz, što je dovelo do pada proizvodnje i rasta nezaposlenosti, dodatno otežavajući stanje tijekom Velike depresije. - Na koji način je Smoot-Hawley zakon doprinio produbljivanju Velike depresije?
Pad međunarodne trgovine značio je da su mnoge američke tvrtke izgubile strana tržišta, što je dovelo do otpuštanja radnika i smanjenja kupovne moći. Kako su i druge zemlje povećale carine, globalna trgovina se smanjila, pogoršavajući ekonomske probleme. - Koje su ekonomske posljedice trgovinskih ratova uzrokovanih ovim zakonom?
Trgovinski ratovi uzrokovali su pad međunarodne trgovine i povećali ekonomske teškoće u mnogim zemljama. Gubitak tržišta za izvoz dodatno je smanjio proizvodnju, povećao nezaposlenost i usporio globalni gospodarski oporavak. - Zašto su brojni ekonomisti i profesori upozoravali predsjednika Hoovera da ne potpiše zakon?
Ekonomisti su predviđali da će povećanje carina dovesti do rasta cijena, smanjenja izvoza i trgovinskih ratova, što bi dodatno pogoršalo gospodarsku krizu. Njihova upozorenja objavljena su u otvorenom pismu u New York Timesu 1930. godine, no predsjednik Hoover je unatoč tome potpisao zakon. - Kako je politika Franklina D. Roosevelta promijenila pristup međunarodnoj trgovini nakon 1933.?
Rooseveltova administracija krenula je u smanjenje carina i poticanje slobodnije trgovine. Kroz sporazume poput Reciprocal Trade Agreements Act (1934.), Sjedinjene Američke Države su nastojale obnoviti međunarodnu trgovinu i smanjiti ekonomske barijere koje su pogoršale Veliku depresiju. - Može li se iz povijesti ovog zakona naučiti nešto o današnjim trgovinskim politikama i ekonomiji?
Povijest Smoot-Hawley Tariff Act-a pokazuje da protekcionizam može imati neželjene posljedice, osobito ako izazove trgovinske ratove i smanjenje međunarodne trgovine. Danas mnoge zemlje pokušavaju izbjeći takve situacije sklapanjem trgovinskih sporazuma kako bi potaknule gospodarski rast. - Postoje li slični primjeri protekcionističkih politika u suvremenom svijetu i kakve su bile njihove posljedice?
Slični primjeri uključuju trgovinski rat između SAD-a i Kine koji je započeo 2018. godine, kada su obje zemlje uvele visoke carine na međusobnu robu. Posljedice su bile povećanje cijena za potrošače, smanjenje trgovinskih odnosa i nesigurnost u globalnoj ekonomiji. Slične protekcionističke politike često dovode do ekonomskih poremećaja i gubitka radnih mjesta.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
