Tijekom srednjega vijeka važnu su ulogu u pomorstvu imali Arapi i talijanske pomorske republike, ponajviše Venecija i Genova, koje su kontrolirale trgovinu s Istokom. Od sredine 15. stoljeća sve se više ističu Portugal i Španjolska kao pomorske sile. Portugalci, potaknuti princem Henrikom Pomorcem (Infante Dom Henrique), organizirali su sustavna istraživanja duž obala Afrike te su 1488. godine Bartolomeu Dias i njegova posada oplovili Rt Dobre nade. Time su otvorili mogućnost pronalaska novoga pomorskog puta do Indije.
Ključan pothvat ostvario je Vasco da Gama koji je 1498. godine doplovio do indijske luke Calicut (danas Kozhikode). Portugal je tako postao glavnim posrednikom u trgovini s Indijom i začinima, a Lisabon se razvio u jednu od najvažnijih europskih trgovačkih luka.
Kolumbovo prvo putovanje
Ubrzo su i Španjolci, želeći zaobići portugalsku premoć na “istočnom” putu, krenuli u istraživanja kako bi pronašli novi, “zapadni” put do Azije. Ključna se godina za Španjolsku pokazala 1492., kada je Kristofor Kolumbo, pod pokroviteljstvom španjolskih vladara Izabele I. Kastiljske i Ferdinanda II. Aragonskoga, isplovio preko Atlantskog oceana. Posada je nakon duge plovidbe stigla do nepoznatog kopna, što će se kasnije identificirati kao Amerika.
Kolumbo je, uvjeren da je dospio do Indije, domorodce nazvao Indijancima. Do kraja života (umro je 1506.) ostao je pri uvjerenju da je pronašao zapadni put do Azije te je čak još tri puta odlazio u “Novi svijet”. Tek su kasniji istraživači, primjerice Amerigo Vespucci, utvrdili da se radi o dotad Europljanima nepoznatom kontinentu.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Kolumbov dnevnik
Svi zapovjednici brodova svakodnevno vode putni dnevnik u kojemu bilježe napredak plovidbe, rutu, vremenske uvjete te razne zanimljivosti s putovanja. Kristofor Kolumbo također je tijekom svog prvog putovanja 1492. godine vodio takav dnevnik, no izvorni rukopis je kasnije izgubljen. Ipak, sačuvana je bilješka sažeta na temelju njegova dnevnika, a najpoznatija skraćena verzija pripisuje se Bartoloméu de Las Casasu (u djelu Historia de las Indias). Upravo taj skraćeni prijepis predstavlja važan povijesni izvor za proučavanje Kolumbovih opažanja, rute plovidbe i susreta s novim prostorima, s obzirom na to da izvorni tekst nije preživio.
Isječak:
Pitanja za analizu
- Koje su europske sile dominirale pomorskom trgovinom u srednjem vijeku, a koje su se istaknule u 15. i 16. stoljeću?
- Koje su bile glavne motivacije Portugalaca i Španjolaca za pomorska istraživanja?
- Kako su Bartolomeu Dias i Vasco da Gama doprinijeli portugalskoj premoći u trgovini s Indijom?
- Zašto je Lisabon postao jedna od najvažnijih europskih trgovačkih luka u 16. stoljeću?
- Koji su ključni događaji Kolumbovog prvog putovanja opisani u tekstu?
- Zašto je Kolumbo bio uvjeren da je stigao do Indije, iako se radilo o novom kontinentu?
- Kako su Španjolski vladari podržali Kolumbovo istraživanje i zašto?
- Koje informacije iz Kolumbovog dnevnika mogu pomoći povjesničarima da razumiju tijek njegova putovanja?
- Kako Kolumbo opisuje domorodce i na temelju čega donosi zaključke o njima?
- Kako Kolumbo i njegova posada postupaju prema domorocima? Koji su im bili prvi kontakti?
- Koji su mogući problemi pri korištenju skraćenog prijepisa Kolumbovog dnevnika kao povijesnog izvora?
- Kako Kolumbo opravdava prisvajanje otoka za Španjolsku?
- Na koji način Kolumbova percepcija domorodaca odražava europske stavove tog vremena?
- Kako Kolumbov opis može ukazivati na buduće odnose Europljana i domorodaca?
- Možemo li reći da Kolumbo prikazuje domorodce kroz eurocentričnu perspektivu? Objasni.
Odgovori na pitanja
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
