U Hrvatskoj se često čuju različita mišljenja o pozdravu “Za dom spremni”. Ovaj članak pomaže razumjeti zašto je taj pozdrav problematičan i kako se gleda na njega iz različitih kuteva.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Povijesni kontekst
Pozdrav “Za dom spremni” nije starohrvatski pozdrav i nije se koristio u tom obliku nikad prije nego je korišten od ustaša u prvoj polovici 20. stoljeća.
Tijekom Drugog svjetskog rata, izraz “Za dom spremni” korišten je u vojnim i političkim skupinama koje su bile dio ustaškog režima. Taj režim je bio odgovoran za mnoge zločine, a njegovi postupci ostavili su dubok trag u povijesti. Zbog toga, mnogi ljudi danas povezuju taj pozdrav s teškim događajima iz prošlosti. Za mnoge građane, pozdrav podsjeća na nasilje i nepravde koje su se događale tijekom rata. To čini izraz vrlo emotivnim i izaziva brojne rasprave.
Nažalost, početkom Domovinskog rata jedna je politička stranka simpatizirala ideje ustaškog režima. Hrvatska stranka prava je željela obnoviti Hrvatsku u granicama Nezavisne Države Hrvatske, prihvatila je njihove simbole i prema tome uzoru su imenovali i svoje paravojne snage. Tako je osnovan HOS (Hrvatske obrambene snage) koji je na svojim simbolima isticao ustaško znakovlje i pozdrav “Za dom spremni”. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je krajem 1991. g. zabranio paravojnu postrojbu HOS jer je negativno utjecala na međunarodni ugled novostvorene hrvatske države.
Prvo ti ljudi, kojima ja pripadam, nisu slučajno u amblem stavili ‘Za dom spremni’. Tu nema nikakve dvojbe da je pozdrav ‘Za dom spremni’ i da je HOS jedina hrvatska vojska koja je nastala na tradiciji jedne druge hrvatske vojske – ustaške vojske iz Drugog svjetskog rata.
Ante Prkačin, general bojnik (HOS; HVO), 2020. g.
Politički i društveni kontekst
Neki ljudi u Hrvatskoj koriste pozdrav “Za dom spremni” kao način izražavanja nacionalnog ponosa i identiteta. S druge strane, mnogi smatraju da je taj pozdrav neprikladan jer povezuje prošlost s fašističkim idejama i nasiljem. Ta podjela često izaziva burne rasprave u društvu.
Pozdrav se ponekad koristi i na javnim događanjima, kao što su sportski susreti ili kulturne manifestacije. U takvim situacijama, izraz može potaknuti nesuglasice i izazvati osjećaje nelagode među ljudima, osobito onima koji su osjetljivi na povijesne traume. Na nogometnim utakmicama i drugim sportskim natjecanjima, ponekad se čuje “Za dom spremni”. U sportu, gdje bi se trebala promicati zajedništvo i fair play, korištenje ovakvog izraza može stvoriti napetosti među navijačima.
U školama, nastavnici povijesti i građanskog odgoja često raspravljaju o značenju izraza i njegovim posljedicama. Učenje o povijesti i važnosti tolerancije pomaže učenicima razumjeti zašto neki izrazi mogu biti štetni ili uvredljivi.
U svijetu umjetnosti i kulture, neki umjetnici ponekad pokušavaju reinterpretirati ili ponovno dati značenje starim simbolima. Međutim, zbog jasne veze s prošlošću i zločinima koji su se dogodili, mnogi kritiziraju pokušaje da se takvi izrazi “normaliziraju”. Poznata imena, poput pjevača Marka Perkovića Thompsona, često se povezuju s ovim pozdravom. Javne ličnosti mogu utjecati na način na koji se pozdrav percipira, a njihova izjava i nastupi dodatno podstiču rasprave o prihvatljivosti istih.
Simboli i izrazi imaju moć oblikovati naš identitet i utjecati na društvo. Stoga je važno razmisliti o njihovoj povijesti i značenju prije nego ih počnemo koristiti u svakodnevnom životu. Pozdrav “Za dom spremni” nije samo riječ, već simbol s dugom i složenom poviješću. Dok ga neki vide kao dio nacionalnog identiteta, drugi ga doživljavaju kao podsjetnik na tragične događaje prošlosti.
Pitanja za analizu
- Koji su ključni povijesni događaji povezani s upotrebom pozdrava “Za dom spremni”?
- Na koji način povijest ustaškog režima i zločini u Jasenovcu utječu na današnju percepciju ovog pozdrava?
- Kako političke stranke i javne ličnosti, kao što su hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i Ante Prkačin, oblikuju različite stavove prema upotrebi ovog izraza?
- Na koji način uporaba pozdrava na sportskim događajima i kulturnim manifestacijama može utjecati na društvenu koheziju?
- Zašto je važno razmotriti povijesno značenje simbola i izraza prije njihove uporabe u svakodnevnom životu?
- Kako povezanost pozdrava “Za dom spremni” s tragičnim događajima prošlosti utječe na identitet i osjećaje pojedinih građana?
- Koje argumente navode oni koji smatraju da je pozdrav dio nacionalnog identiteta, a koji oni koji ga doživljavaju kao simbol nasilja i nepravdi?
- Kako bi se mogla promijeniti percepcija ovog pozdrava u javnom prostoru ako se promijeni način na koji se učvršćuju sjećanja na prošlost?
- Koje su moguće posljedice “normalizacije” pozdrava “Za dom spremni” u kontekstu suvremenog društva?
- Kako bi moglo pristupiti raspravi o ovom izrazu u učionici, a da učenici razviju kritičko mišljenje o povijesti i simbolima?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
