Tehnička škola Ruđera Boškovića u Vinkovcima bila je od 26. do 28. travnja 2023. domaćin 24. Državnog natjecanja iz Povijesti. Organizacijski odbor, kojemu sam bio i predsjednik, susreo se i ovoga puta s mnogobrojnim problemima u planiranju i financijskoj realizaciji zamišljenog programa otvorenja, logističko-infrastrukturnim rješenjima (broj učionica i razne tehnikalije) te organizaciji slobodnog vremena za oko 250 učenika, mentora i članova Državnog povjerenstva. Sudjelovalo je ukupno 127 učenika koji su svoje snage odmjeravali u pisanom ispitu znanja u 6 kategorija te 17 učenika s 11 radova koji su se natjecali u kategoriji Samostalni istraživački radovi učenika.
Kratki program natjecanja:
- dan, 26. travnja, srijeda
18:00 – 19:00 Svečano otvorenje Natjecanja
19:00 – 20:30 Večera i sastanak Organizacijskog odbora i Državnog povjerenstva - dan, 27. travnja, četvrtak
9:00 – 9:30 Okupljanje učenika i smještaj po učionicama
10:00 – 11:30 Provođenje ispita znanja
12:00 Objava rješenja po kategorijama
12:30 Ispravljanje ispita
15:00 – 18:00 Slobodno vrijeme i obilazak grada
18:30 Žalbeni rok i objava konačnih rezultata - dan, 28.travnja, petak
10:30 – 11:30 Svečana dodjela nagrada i završna riječ
Državno povjerenstvo činilo je ukupno 25 članova, odnosno 11 nastavnika srednjih škola, 7 nastavnika osnovnih škola, 3 člana Agencije za odgoj i obrazovanje, dvoje iz Hrvatskog instituta za povijest, jednog iz Instituta Ivo Pilar te jednoga iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje.
Članovi Državnog povjerenstva:
- Hrvoje Knežević, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek, Osijek – predsjednik Državnog povjerenstva
- Tatjana Blagojević, prof., Druga gimnazija Osijek – član
- Marina Čurković, prof., Osnovna škola Petar Zoranić, Stankovci, Osnovna škola Benkovac – član
- Jurica Dukan, prof., Prva gimnazija Split – član
- Martina Glučina, prof., Srednja škola Metković; Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen, Opuzen – član
- Sandra Hvizdak, prof., Osnovna škola kralja Tomislava, Našice – član
- Jelena Jakovljević, prof., Gimnazija Matija Mesić, Slavonski Brod – član
- Danijela Kegalj, prof., Gimnazija Županja – član
- Mirna Kovačić, prof., Osnovna škola Đuro Ester, Koprivnica; Osnovna škola Podolice, Koprivnica – član
- Nera Malbaša Kovačić, prof., Osnovna škola Drago Gervais Brešca, Brešca; Osnovna škola Fran Franković Rijeka, Rijeka – član
- Dragan Malnar, prof., Osnovna škola Kraljevica, Kraljevica – član
- mr. sc. Marijana Marinović, Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Rijeka, Rijeka – član
- Loranda Miletić, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Split – lspostava Zadar, Zadar – član
- Dijana Muškardin, prof., Srednja škola Mate Blažine, Labin – član
- Mario Peranić, prof., Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje, Zagreb – član
- dr. sc. Zrinka Pešorda Vardić, Hrvatski institut za povijest, Zagreb – član
- dr. sc. Gordan Ravančić, Hrvatski institut za povijest, Zagreb – član
- Irena Sačić, prof., Gimnazija Antuna Vrančića, Šibenik – član
- Helena Sakoman, prof., Osnovna škola Tin Ujević, Osijek – član
- Vesna Slaviček, Osnovna škola Srdoči, Rijeka – član
- Valerija Turk-Presečki, prof., Medicinska škola Bjelovar, Bjelovar – član
- Karolina Ujaković, prof., Peta gimnazija, Zagreb – član
- Svjetlana Vorel, prof., Peta gimnazija, Zagreb – član
- dr. sc. Željko Holjevac, Institut Ivo Pilar, Zagreb – član
- Igor Artić, prof., Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar – član
Poredak po kategorijama
Ispiti su i ove godine sadržavali zadatke mješovitog tipa u šest povijesnih koncepata (povijesni izvori, usporedba i sučeljavanje, uzroci i posljedice, vrijeme i prostor, kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva) koji su sastavljeni iz svih trenutno odobrenih udžbenika Povijesti. Ovaj tip zadataka trebao je omogućiti i eventualnu konkurentnost izvrsnih učenika srednjih strukovnih škola, ali hendikep rada prema potpuno arhaičnom i skandaloznom planu i programu uz učenje povijesti samo dvije godine i ove se godine pokazao prevelikim te na državnoj smotri nije sudjelovao nijedan učenik strukovnih škola.
Slijedi pregled poredaka i učenika koji su sudjelovali u svakoj kategoriji:
U slobodnom dijelu programa učenici i mentori imali su priliku prošetati Vinkovcima uz pratnju dvaju vodiča i saznati ponešto iz duge i burne prošlosti grada. U sklopu programa u školi mentori su se mogli upoznati s nekoliko atraktivnih programa koje nudi Tehnička škola Ruđera Boškovića u Vinkovcima: programiranje industrijskih robota, 3D printanje, programiranje i upravljanje CNC strojevima i jedan zanimljiv turistički projekt u kojem pomoću VR naočala možete pogledati zanimljive lokalitete u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Na samome kraju, kao nastavnik u humanističkih i društvenih predmeta u strukovnoj školi, moram izraziti određenu bojazan i kritiku za budućnost naših predmeta i koncepta humanističkih znanosti u školstvu uopće. Kao prvo, ukidanjem izvanrednog smjera tehničke gimnazije ostali smo bez mogućnosti izbacivanja dvadesetak budućih inženjera godišnje. Važna je činjenica kako su učenici u ovom smjeru ostvarivali sjajne rezultate na maturi i još bolje na prvim godinama fakulteta. Te dvije činjenice postavljaju veliki upitnik nad iznenadnim ukidanjem ovog smjera u vinkovačkoj tehničkoj školi.
Kao drugo, pitanje nadolazeće vrlo nejasne i šokantne reforme koja predviđa drastično rezanje ili čak ukidanje određenih općih predmeta uz uvođenje nejasnih izbornih modula, nešto je što bi nam Ministarstvo trebalo puno jasnije i određenije prezentirati.
Kao treće, pad interesa za povijest među učenicima je očit, a to se dodatno pogoršava time što se učenici strukovnih škola s vrlo skromnim fondom sati moraju natjecati u kategoriji s gimnazijalcima. Model koji je uveden u natjecanjima iz geografije mogao bi nam poslužiti kao smjer za razmišljanje: uvesti posebnu kategoriju za strukovne škole.
CITIRANJE: Paulić, J. (2023). Izvješće s 24. Državnog natjecanja iz Povijesti. Poučavanje povijesti, II(1), 8–13.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
