Desetljećima se o Narodnooslobodilačkoj borbi predavalo u školama na pomalo pristran način i samo s jednim ciljem – simpatiziranje borbe partizana protiv okupatorskih vojnika, ustaškog režima te ostalih kvislinga. Škole su posjećivali borci Narodnooslobodilačke vojske i živo svjedočili o događajima, javna zbivanja pronalazila su izvorišnu osnovu u nekom od događaja iz revolucionarnog razdoblja, odavala se počast narodnim herojima, majkama poginulih partizana, posjećivala su se značajna mjesta. Tko se ne sjeća „Puteva Revolucije“, obilazaka Drvara, Sutjeske, Neretve, Kozare, odlazaka u Kuću cvijeća ili Užice?
A onda se devedesetih godina prošlog stoljeća dogodio nagli raskid veza s tim dijelom povijesti, kao da je ono što je nekad bilo sveto i nedodirljivo, odjednom postalo mrsko i neprihvatljivo. Ako prolistate koji stari telefonski imenik, imena ulica i trgova pomalo zbune čitatelja. Titov trg, Ulica 8. maja, Rade Končara, Moše Pijade, Ive Lole Ribara… Uz malo guglanja učenici lako shvate da je riječ o nekadašnjim antifašistima, sudionicima NOB-a. O takvim pojedinostima više se ne uči u školi, broj ranjenika na Sutjeski ili padobranaca u Konjićevom skoku doista se lako provjeri na internetu i nema potrebe da se ti podatci uče napamet. No moraju li učenici poznavati zavičajnu povijest? Jesu li svjesni da se Drugi svjetski rat vodio i u njihovom mjestu? Kome su posvećeni spomenici na kojima su mnoga poznata prezimena?
Polazeći od ovakvih pitanja, Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Varaždin pokrenula je program „Susreti mladih“ s ciljem okupljanja učenika završnih razreda osnovnih (i srednjih) škola u Varaždinskoj županiji. Cilj je toga programa bolje poznavanje činjenica o Drugom svjetskom ratu, posebno o sudjelovanju domaćih ljudi u oružanom otporu okupaciji, stradanju stanovništva u ratnim operacijama, logorima, holokaustu, značajnim ljudima. Koristeći nastavna sredstva poput udžbenika, povijesnog atlasa ili ponekog predmeta, vrlo lako su se kreirali ishodi Susreta mladih. Pozivu na Susrete odazvalo se nekoliko profesora povijesti te se oni sastaju godinama, svaki puta na drugom mjestu. Prve godine, 2017., domaćin je bila Spomen-kuća Jalkovečkih žrtava u varaždinskom predgrađu. Tu je u noći 29./30. travnja 1942. u borbi izginulo petero partizana predvođeni herojima Marijom Vidović i Florijanom Bobićem. Učenici su razgledali postav Spomen-kuće, saslušali izlaganje, a potom sudjelovali u nagradnom kvizu. Druge godine, 2018., posjetili su Javnu ustanovu Spomen-područja Jasenovac te sudjelovali u edukativnom programu muzejskih djelatnika. U Jasenovac se tada nije išlo organizirano kao danas (uz sufinanciranje MZO-a) pa je to bilo nešto novo i zanimljivo za sve. Na povratku iz Jasenovca obišli smo i Podgarić na Moslavačkoj gori gdje se nalazi Džamonjin spomenik Revoluciji te masovna grobnica partizana. I opet jedan kviz na kraju dana, uz vode ribnjaka u Podgariću. Treće godine pala je odluka da se ide u Topusko – bila je 75. godišnjica III. zasjedanja ZAVNOH-a u tom banijskom gradiću, događaja koji se spominje u Ustavu Republike Hrvatske kao mjesto nastanka Federalne Države Hrvatske i priznavanja ZAVNOH-a kao državnog Sabora Hrvatske. Usput smo posjetili i devastiranu Partizansku bolnicu na Petrovoj gori gdje se održao kviz. Tijekom pandemijskih godina i online nastave (2020. – 2021.) Susreti mladih nisu se održali pa su se 4. ponovili u Jalkovcu. Povod je bila obnovljena Spomen-kuća i godišnjica stradanja Jalkovečkih žrtava. Peti susreti održali su se u Varaždinu povodom Dana pobjede i oslobođenja Varaždina i varaždinskog kraja. Sudjelovale su škole iz Petrijanca, Sračinca, Jalžabeta i III. OŠ Varaždin čiji su učenici sudjelovali u programu svečanosti. Potom su istraživali Park NOB-a i Spomen-kosturnicu, rad Pavla Vojkovića. Što zapažanjem, što korištenjem interneta, pretraživali su imena s kosturnice, bavili se pojmom narodni heroj, uočavali brojnost žena u NOV-u, procjenjivali koja su strana prezimena, a koja nisu. Susreti su se nastavili u školi izlaganjem o povijesnim izvorima s posebnim osvrtom na fotografiju. Uz pomoć američkog TOLI-a realizirao se edukativni projekt Learning from the sources u sklopu kojeg su kupljene stare knjige, fotografije, razglednice i predmeti povezani s hrvatskim židovstvom. Učenički timovi pokušali su, uz pomoć uputa, sastaviti priču o nestalim židovskim zajednicama tijekom holokausta te se pokazali uspješnim istraživačima. Ovakvom nastavom učenici se educiraju o zavičajnoj prošlosti, o nečem za što je premalo vremena na satovima Povijesti. Upoznaju i antifašizam, ljudsku vrijednost o kojoj se ponekad priča samo u medijima. Dosadašnji dojmovi su pozitivni, učenici dobro reagiraju na Susrete, a kao najbolji dio navode natjecateljske kvizove. U anketi su naveli da bi Susrete rado preporučili mlađim učenicima. Susreti će se nastaviti, a za jesen se previđa novo izdanje na Kalniku.
CITIRANJE: Dretar, M. (2023). NOB u izvanučioničkoj nastavi?. Poučavanje povijesti, II(1), 28.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
