Autor: Miljenko Hajdarović

Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
Objavljeno od

Holokaust i Gaza – kako razgovarati s učenicima bez opasnih usporedbi

Poučavanje o Holokaustu obvezni je dio nastavnog kurikuluma povijesti i time neizostavna zadaća svakog učitelja i nastavnika. Međutim, aktualni rat Izraela i Hamasa, praćen izvještajima o mogućim ratnim zločinima i etničkom čišćenju, stavlja ovu temu u novu i izrazito osjetljivu perspektivu. Dok učenici svakodnevno prate vijesti i postavljaju pitanja, nastavnici se suočavaju s dodatnim pritiskom: kako očuvati jedinstvenost Holokausta, a istodobno učenicima omogućiti kritičko promišljanje sadašnjice, bez pojednostavljenih usporedbi i opasnih generalizacija. Ovaj tekst nastavlja ranije objavljene rasprave o ulozi edukatora i pokušava otvoriti prostor za promišljanje o nastavnim izazovima u vremenu kada povijest i suvremenost snažno ulaze jedna u drugu.

Nastavi čitati Holokaust i Gaza – kako razgovarati s učenicima bez opasnih usporedbi
Objavljeno od

Nova prilika: GEI Fellowships 2026

Leibniz Institut za obrazovne medije | Georg Eckert Institut (GEI) iz Braunschweiga objavio je novi poziv za prijave za istraživačke stipendije 2026. godine. Riječ je o jednom od najpoznatijih europskih instituta posvećenih istraživanju školskih udžbenika i obrazovnih medija, čija se knjižnica ubraja među najbogatije specijalizirane zbirke na svijetu.

Nastavi čitati Nova prilika: GEI Fellowships 2026
Objavljeno od

Primjer neuspješnog pokušaja animacije grčkih bogova

Alati umjetne inteligencije učestalo mijenjaju svoje karakteristike i mogućnosti. Googleov alat generativne umjetne inteligencije Gemini je ovog kolovoza omogućio kreiranje videa sa zvukom. Premda to na prvi pogled zvuči fantastično ipak dolazi do brojnim ograničenjima.

Nastavi čitati Primjer neuspješnog pokušaja animacije grčkih bogova
Objavljeno od

Genocid nad Hererima i Namama

Genocid počinjen nad Hererima i Namama u Njemačkoj Jugozapadnoj Africi (današnja Namibija) između 1904. i 1908. godine smatra se prvim genocidom 20. stoljeća. Njemačka kolonijalna vojska, nakon ustanka ovih naroda protiv kolonijalne represije, provela je sustavnu politiku istrebljenja: masovna ubijanja, progon u pustinju Omaheke, onemogućavanje pristupa vodi te uspostavu koncentracijskih logora poput onih na Shark Islandu i u Swakopmundu.

Nastavi čitati Genocid nad Hererima i Namama
Objavljeno od

Pomozite mađarskom kolegi u istraživanju

Zsolt István Vódli

Zsolt István Vódli, mađarski doktorand, zamolio je pomoć hrvatskih učitelja i nastavnika u provedbi istraživanja koje je dio njegove doktorske disertacije. U istraživanju sudjeluju nastavnici koji rade sa srednjoškolcima u dobi od 14 do 19 godina, bez obzira na to koji predmet predaju.

Nastavi čitati Pomozite mađarskom kolegi u istraživanju
Objavljeno od

Otvorene nominacije za nagradu Dan David

Nominacije za prestižnu međunarodnu nagradu Dan David Prize otvorene su do 25. rujna 2025. u 8:59 (CET). Ova nagrada najveća je svjetska potpora za istraživanja i projekte koji se bave ljudskom prošlošću te svake godine prepoznaje dobitnike iz različitih disciplina i područja humanističkih znanosti.

Nastavi čitati Otvorene nominacije za nagradu Dan David
Objavljeno od

Fanzin u nastavi povijesti: alat za učenikov glas, kritičko mišljenje i kreativnost

U vremenu kada se nastava povijesti sve češće dovodi u vezu s memoriranjem i repeticijom, fanzin se nameće kao alat koji ruši granice učionice, udžbenika i očekivanog formata učeničkog izraza. Ovaj neformalan, uradi sam oblik publikacije pruža prostor za učenikovu kreativnost, interpretaciju povijesnih izvora i izražavanje osobnog stava – sve ono što suvremena nastava povijesti zapravo i teži postići.

Nastavi čitati Fanzin u nastavi povijesti: alat za učenikov glas, kritičko mišljenje i kreativnost
Objavljeno od

Analiza navodnog Pavelićevog intervjua

Na internetu i u nekim emigrantskim publikacijama pojavljuje se tekst koji se predstavlja kao intervju s Antom Pavelićem, vođom ustaškog pokreta i diktatorom Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Navodno je intervju održan 1955. godine u Buenos Airesu, gdje je Pavelić živio u egzilu nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, ozbiljna analiza pokazuje da je riječ o upitnom izvoru, vjerojatno propagandnom tekstu hrvatske emigracije, a ne vjerodostojnom novinarskom materijalu.

Nastavi čitati Analiza navodnog Pavelićevog intervjua
Objavljeno od

Najstariji tragovi miješanja neandertalaca i modernog čovjeka

Znanstvenici su nedavno otkrili da su se naši preci križali s neandertalcima čak 100 000 godina ranije nego što se dosad mislilo. Ključni dokaz pronađen je u kosturu djeteta starog oko 140 000 godina, otkrivenom još prije devedeset godina u spilji Skhul na brdu Karmel u današnjem Izraelu.

Nastavi čitati Najstariji tragovi miješanja neandertalaca i modernog čovjeka
Objavljeno od

Njemačka partizanska četa „Ernest Telman“

U ljeto 1943. godine, dok se Drugi svjetski rat približavao odlučujućoj fazi, u selu Slatinski Drenovac osnovana je jedinstvena partizanska postrojba – njemačka partizanska četa „Ernest Telman“. Ime je dobila po Ernstu Thälmannu, vođi njemačkih komunista, ubijenom u logoru Buchenwald.

Nastavi čitati Njemačka partizanska četa „Ernest Telman“