Mir u Brest-Litovsku

Mir u Brest-Litovsku (3. 3. 1918.) bio je značajan događaj u završnim fazama Prvog svjetskog rata. Donio je drastične promjene za Rusiju i ostale zemlje uključene u rat, a utjecaj njegovih odredbi osjetio se još godinama nakon njegova sklapanja.

Što je dovelo do sklapanja mira?

Od početka Prvog svjetskog rata Rusko Carstvo pretrpjelo je velike vojne i gospodarske gubitke. Česta mobilizacija vojske, loša opskrba na bojišnici i gospodarska kriza doveli su do nezadovoljstva stanovništva, posebno radnika i seljaka.

Dvije revolucije drastično su preoblikovale vlast. Februarska revolucija (ožujak 1917.) srušila je carsku vlast. Cara Nikolu II. zamijenila je Privremena vlada. Oktobarska (boljševička) revolucija (studeni 1917.) dovela je boljševike na čelo nove vlasti. Lenjin i boljševička vlada obećali su mir i povlačenje iz „imperijalističkog rata“. Boljševička vlast trebala je ispuniti obećanje narodu o miru, ali i osigurati stabilnost unutar države. Zbog unutarnjeg političkog pritiska, Rusija je počela pregovore s Centralnim silama (Njemačka, Austro-Ugarska, Osmansko Carstvo i Bugarska) kako bi što prije izišla iz rata.

Glavne odredbe Mira u Brest-Litovsku

Rusija je ovim mirom izgubila velik dio svojih zapadnih teritorija, uključujući današnje dijelove Poljske, Baltika (Litvu, Latviju, Estoniju), Bjelorusiju i Ukrajinu. Ti su se krajevi trebali naći pod utjecajem ili kontrolom Centralnih sila.

Formaliziran je izlazak Rusije iz Prvog svjetskog rata. Rusija je pristala na povlačenje svoje vojske i raspuštanje bojišnica na istoku.

Rusija se obvezala na plaćanje ratne odštete i na ustupke u vezi s gospodarskim i industrijskim resursima, čime su Centralne sile pokušale nadoknaditi vlastite ratne troškove.

Posljedice

Njemačka i njezini saveznici mogli su nakon sklapanja mira preusmjeriti svoje vojne snage s Istočne bojišnice na Zapadnu, gdje su se borili s Francuskom, Velikom Britanijom i SAD-om. Smanjen je pritisak na Austro-Ugarsku na Istoku, iako je carevinu istodobno iscrpljivao rat i unutarnji problemi.

Neposredno nakon sklapanja mira, u Rusiji je izbio građanski rat između Crvene armije (boljševičke vlasti) i snaga koje su joj se suprotstavljale (Bijela garda, poduprta dijelom sila Antante). Rusija je privremeno izgubila međunarodni utjecaj, a mnogi protivnici boljševika vidjeli su ovo kao „izdaju“ saveznika iz Antante.

Teritorijalnim gubitkom Rusije otvorio se prostor za stvaranje novih država ili jačanje samostalnosti postojećih (primjerice Finska, baltičke države). Ove su se promjene ubrzale raspadom Njemačkog Carstva i Austro-Ugarske nakon završetka rata.

U studenome 1918. Njemačka je potpisala primirje na Zapadnoj bojišnici, što je zaustavilo borbe u Prvom svjetskom ratu. Ugovor iz Brest-Litovska prestao je vrijediti gotovo istodobno s potpunim slomom Centralnih sila. No, njegovi su se teritorijalni i politički učinci nastavili osjećati u godinama koje su uslijedile.

Pitanja za analizu

1. Koji su glavni razlozi doveli do toga da se Rusija povuče iz Prvog svjetskog rata i započne pregovore o miru?
2. Kako su Februarska i Oktobarska revolucija utjecale na odluku Rusije da sklopi mir s Centralnim silama?
3. Koji su glavni teritorijalni gubici Rusije prema odredbama Brest-Litovskog mira?
4. Kako je sklapanje ovog mira utjecalo na raspored vojnih snaga Centralnih sila?
5. Zašto su mnogi protivnici boljševika u Rusiji smatrali ovaj mir izdajom?
6. Kako je Mir u Brest-Litovsku utjecao na geopolitičku kartu Europe u godinama nakon Prvog svjetskog rata?
7. Koje su bile gospodarske posljedice mira za Rusiju?
8. Kako je završetak rata na Zapadnoj bojišnici 1918. godine utjecao na sudbinu Brest-Litovskog ugovora?
9. Koje su se nove države ili samostalni politički entiteti pojavili kao rezultat ruskog povlačenja iz svojih zapadnih teritorija?
10. Na koji je način Mir u Brest-Litovsku pridonio izbijanju građanskog rata u Rusiji?

Odgovori na pitanja