Članak je objavljen u 5. broju tjednika Hrvatsko jedinstvo 13. studenog 1937. godine.
Poslije tromjesečne borbe Japanci su zauzeli biser i ponos dalekog istoka – napredni kineski grad Šanghaj. U tom vremenu palo je preko 50.000 boraca, a isto toliko kineske djece, staraca i žena.
Kinezi se povlače iz svih dijelova grada u savršenom redu i u pozadini kopaju novi obrambeni zid protiv nasilja Japanaca. Padom ovog divnog grada slomljena je elitna vojska Kine. U borbama koje su se vodile po ulicama zapazili su stranci iz francuske četvrti nadčovječanski heroizam kineskih patriota, koji su prolazili u sigurnu smrt samo da spriječe prodiranje Japanaca u njihovu domovinu.
Sva područja zauzeta po Japancima gore i može se reći da je sve sravnjeno sa zemljom.
Japan nadire u Kinu svom snagom i nastoji da se kroz vanjsku Mongoliju probije do Bajkalskog jezera uslijed čega bi pala cijela druga i treća zona – naime Amur i Vladivostok jer bi bila odrezana od ostale Rusije bez ikakve mogućnosti snabdjevanja.
Ali ni Rusija ne spava. Očito je da nam još ove zime, a najkasnije u proljeće predstoji veliki rusko-japanski – a vjerojatno tada i svjetski sukob.
Pitanja za analizu
- Koji je događaj opisan u tekstu i zašto se smatra važnim?
- Koje su posljedice opisane u tekstu za Šanghaj i njegove stanovnike?
- Kako se opisuje ponašanje kineskih boraca tijekom sukoba?
- Kako se u tekstu prikazuju Japanci, a kako Kinezi? Navedi primjere.
- Kako bi ovakvo izvještavanje moglo utjecati na mišljenje čitatelja u tadašnjoj Hrvatskoj?
- Kako se ovaj događaj uklapa u širi kontekst japanske ekspanzije u Aziji 1930-ih godina?
- Koja je bila uloga Rusije u tom periodu i kako je u tekstu naglašena mogućnost rusko-japanskog sukoba?
- Na koji način ovaj tekst odražava napetosti koje će dovesti do šireg svjetskog sukoba?
- Koliko je članak objektivan? Podržava li neki od sukobljenih strana i kako?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
