Članak je objavljen u 5. broju tjednika Hrvatsko jedinstvo 13. studenog 1937. godine.
Nastavi čitati IZVOR: Biser dalekog istoka Šanghaj u krvi, dimu i ruševinama pao u ruke japanskih osvajača
Nobelova nagrada za mir 2024. godine dodijeljena je japanskoj organizaciji Nihon Hidankyo, koja okuplja preživjele atomskih bombardiranja Hirošime i Nagasakija (poznati i kao hibakusha). Nagrađena je za svoj aktivizam protiv nuklearnog naoružanja i za napore da svijet postane slobodan od nuklearnih oružja. Svjedočanstva preživjelih imala su ključnu ulogu u podizanju globalne svijesti o katastrofalnim humanitarnim posljedicama korištenja nuklearnog oružja.
Povodom 80. godišnjice bacanja atomskih bombi prisjećamo se kako se o pripremama i o samom činu bacanja bombi pisalo u medijima i koristilo filmske žurnale.
Detalji o serijalu edukacije Duge sjene Drugog svjetskog rata su na ovoj poveznici.
PODSJETNIK: Članovi Clionaut Akademije ostvaruju popuste od 15 do 50%.
Kraljem ljeta 1945. Japan je bio suočen s porazom. Do kolovoza 1945. zemlja je pretrpjela ozbiljnu štetu od američkog bombardiranja uključujući i atomsko uništenje Hirošime i Nagasakija, atomskim bombama. SSSR je napokon 9. kolovoza objavio rat Japanu i izvršio invaziju na Mandžuriju, teritorije koje je držao Japan.
Nastavi čitati IZVOR: Kapitulacija Japana i govor cara Hirohita
Član američkog istraživačkog tima stoji ispred dvorane za promicanje industrije prefekture Hiroshima. U vrijeme prije bacanja atomske bombe Hirošima je imala oko 245 000 stanovnika.
Nastavi čitati Kupola atomske bombe u Hiroshimi
Ogromno mnoštvo okupilo se 14. kolovoza 1945. na Times Squareu u New Yorku kako bi proslavili vijest o kapitulaciji Japana u Drugom svjetskom ratu, što je značilo da je rat konačno gotov.
Nastavi čitati Proslava pobjede nad Japanom
Dana 9. kolovoza 1945. u 11:02, atomska bomba “Fat Man” (Debeljko) bačena je na japanski grad Nagasaki. Bomba je eksplodirala oko 500 metara iznad grada. Izvorni cilj bio je grad po imenu Kokura, ali bilo je previše oblačno da bi se vidjelo, pa je zrakoplov prešao u Nagasaki. Eksplozija je bila snažna, snage oko 21 kilotona, što je bilo 40% jače od bombe bačene na Hirošimu tri dana ranije.
Nastavi čitati Debeljko je bačen na Nagasaki
Tijekom Drugoga svjetskog rata japanski su vojnici bili poznati po svojoj intenzivnoj odanosti caru Hirohitu. Ta se lojalnost može razumjeti iz tri različite perspektive: historiografske, političke i sociološke.
Nastavi čitati Vjernost caru Hirohitu
Odluka Japana da se zatvori od većeg dijela vanjskog svijeta, poznata kao Sakoku politika, značajan je događaj u svjetskoj povijesti. Ova politika nacionalne izolacije oblikovala je razvoj Japana više od dva stoljeća i nastavlja utjecati na njegovu kulturu i društvo danas.
Nastavi čitati Japansko razdoblje izolacije: razumijevanje Sakoku politike
Yasuke nije osoba s naslovne fotografije (AI), ali je zaista povijesna osoba afričkog podrijetla u službi japanskih feudalaca. Bio je afričkog podrijetla, vjerojatno iz Mozambika ili Etiopije, i stigao je u Japan oko 1579., tijekom razdoblja poznatog kao Sengoku era — vrijeme intenzivnih društvenih nemira, vojnih sukoba i političkih intriga.
Nastavi čitati Yasuke – crni samuraj?
Samuraji i vitezovi srednjovjekovne Europe dijele nekoliko sličnosti. Obje klase su bile sastavni dijelovi šireg feudalnog sustava koji se temeljio na zemljišnom posjedu i vojnoj službi. Poput samuraja, vitezovi su obično potjecali iz plemićkih obitelji, a njihov je status često bio nasljedan. Pridržavali su se kodeksa ponašanja – viteški kodeks za vitezove i bushido za samuraje. I tu je sličnost jer oba kodeksa podrazumijevaju vrijednosti kao što su čast, hrabrost i odanost svojim gospodarima.
Nastavi čitati Usporedba europskih vitezova i japanskih samuraja
