Prepoznaju li učitelji povijesti rukopis umjetne inteligencije

Sretno vam đipitijevo! Jeste li čestitali prvi rođendan? Većina je javnosti ChatGPT upoznala 30. studenog 2022. godine i od tog dana redovito možemo pratiti clickbait naslove o umjetnoj inteligenciji. Naslovi u medijima redaju se od skandala preko utopije do distopije. Naravno da je u učiteljskoj populaciji često pitanje, postavljeno i u ChatGPT-u, bilo hoće li umjetna inteligencija zamijeniti učitelje. I tu je zapravo pravo mjesto da ponovimo osnovno gradivo o umjetnoj inteligenciji.

Opća umjetna inteligencija, ona koje je svjesna i samostalna, zapravo, još ne postoji i nemamo pravih naznaka o tome kad bi se mogla pojaviti. Jimmy Wales, osnivač Wikipedije, krajem studenog 2023. izjavio je da bismo to možda mogli očekivati za pedesetak godina. Ono što mi trenutno imamo aplikacije su koje koriste generativnu umjetnu inteligenciju. To je programirana umjetna inteligencija koja na temelju podataka kojima je napunjena zna predvidjeti koji bi niz znakova ili niz riječi mogao vjerojatno biti dobar odgovor na postavljeno pitanje. Generativna umjetna inteligencija imitira naučeno i imitira konverzaciju. Rezultat ili output generativne inteligencije je novogenerirani tekst ili multimedija.

Zanimljivo je pratiti da su u razgovore, planiranje i ograničavanje umjetne inteligencije odjednom uskočili ne samo geekovi, zainteresirani pojedinici već i organizacije, instituti, političari i vlade. Mogućnosti upotrebe i zlopotrebe su veliki. Možete pročitati brojne komentare o tome koliko će nam umjetna inteligencija ubrzati svakodnevne aktivnosti ili repetitivne zadatke koji nam oduzimaju vrijeme. I dobar dio učitelja zanosi se pojedinim mogućnostima. No, ako pratite edukacije o umjetnoj inteligenciji, vidjet ćete i brojna ograničenja i nepreciznosti. Primjerice, postoji vrlo velika šansa da će u generiranom tekstu samo oko 60 % teksta biti činjenično ispravno, odnosno postoji šansa da ćete u svakom tekstu koji vam AI generira imati faktografskih problema. To bi, naravno, moglo biti vrlo zabavno za povjesničare. I još više za naše učenike. Znate li da već osnovnoškolci na svojim mobitelima imaju instaliran barem ChatGPT koji odnedavno i usmeno prima upite i daje odgovore? Doduše za kratke informacije iz povijesti nije im ni potreban ChatGPT ili slična aplikacija. Čak i popularan Snapchat može uz pomoć vlastitog internog chatbota dati kvalitetan odgovor na hrvatskom jeziku na činjenično pitanje iz povijesti. Dovoljno za odgovor minimalno u osnovnoj školi.

Povijest kao nastavni predmet ima svoje metodološke specifičnosti oko rada s izvorima i oko zadataka koje dajemo našim učenicima. Kako će funkcionirati naše zadaće, projektni i istraživački zadatci koje smo redovito davali našim učenicima? Srećom, hrvatski jezik umjetne inteligencije i dalje je manjkav, a i aplikacije umjetne inteligencije najčešće imaju vrlo ograničenu bazu podataka o hrvatskoj nacionalnoj povijesti. No, kao što ste već mogli pročitati u prethodnom broju časopisa Poučavanje povijesti, pitate li ChatGPT, Bing ili Bard nešto iz svjetske povijesti, odgovor će biti prilično dobar. Pažljivim korištenjem aplikacije i vještim postavljanjem pitanja odgovori mogu biti još bolji.

Istraživanje o prepoznavanju autorstva povijesnog teksta

Tijekom kolovoza 2023. godine provedeno je malo online istraživanje o tome prepoznaju li hrvatski učitelji Povijesti rukopis umjetne inteligencije. Možemo li razlikovati tekst koji je napisala umjetna inteligencije od teksta koji je napisao stručnjak ili stručnjak uz pomoć umjetne inteligencije? Kojim se kriterijima služimo pri identifikaciji autora? Online upitnik ispunilo je 20 ispitanika. Ponuđena su im po tri odgovora na tri postavljena pitanja. Tekstovi su bili odgovori na pitanja: Tko je otkrio Ameriku?, Koji argumenti potkrepljuju tvrdnju da su se ljudi zaista spustili na Mjesec? i Ocijeni je li bacanje atomskih bombi bilo nužno za završetak rat s Japanom. Zaokret radnje – autori svih devet odgovora aplikacije su umjetne inteligencije!

U inicijalnom pitanju 75 % ispitanika odgovorilo je da u dosadašnjem radu nikad nisu koristili generativnu umjetnu inteligenciju. Samo 15 % ih rijetko koristi, a samo 10 % često. Ispitanici u 60 % slučajeva ne znaju koriste li im učenici generativnu umjetnu inteligenciju. Četvrtina ispitanika zna da su učenici koristili generativnu umjetnu inteligenciju, a 15 % ih nije sigurno.

Pitanja (ili promptovi) aplikacijama umjetne inteligencije postavljeni su 18. kolovoza 2023. na isti način: Odgovori na postavljeno pitanje tekstom dužine od 70 do 100 riječi na školskoj razini. U tablicama su odgovori generativne umjetne inteligencije koje su ispitanici procjenjivali.

Tko je otkrio Ameriku?

ALAT	ODGOVOR
ChatGPT 3.5	Ameriku je otkrio Kristofor Kolumbo, genovski moreplovac, pod španjolskom zastavom. Kolumbo je 12. listopada 1492. godine stigao na otok Guanahani u Karipskom moru, što je označilo početak europskih istraživanja i naseljavanja Amerike. Njegova ekspedicija otvorila je put europskoj kolonizaciji Novog svijeta, iako je već tada bilo domorodačkih zajednica na tom području. Kolumbove ekspedicije imale su značajan utjecaj na svjetsku povijest i razmjenu roba, ideja i bolesti između Stare i Nove svijetu.
Bing AI	Kristofor Kolumbo je prvi put kročio na američko tlo 1492. godine. Ovaj događaj se uzima kao datum otkrivanja Amerike, iako danas mnogi historičari prihvataju da su Vikinzi posjećivali Ameriku i ranije. Mnogo kasnije kontinent je nazvan po drugom istraživaču, Amerigo Vespucciju. Kristofor je stigao do Amerike sa tri španska broda: Nina, Pinta i Santa Maria. Mislio je da je stigao do Indije i zato se Američki domoroci nazivaju Indijanci. Tokom svog života još dva puta je bio u Americi, posjetio je i Južno Američki kontinent, ali nikad nije bio u Sjevernoj Americi.
Bard	Kristofer Kolumbo je otkrio Ameriku 1492. godine. On je bio talijanski pomorac koji je plovio za Španjolsku. Kolumbo je vjerovao da se može doći do Indije plovidbom zapadnim smjerom. On je sa svojom flotom od tri broda, Ninom, Pintom i Santa Marijom, isplovio iz Španjolske 3. kolovoza 1492. godine. Nakon 36 dana plovidbe, Kolumbo je stigao do otoka San Salvadora, koji se nalazi u arhipelagu Bahama. Kolumbo je mislio da je došao do Indije, pa je mještane nazvao Indijancima. Kolumbo je još tri puta plovio do Amerike i otkrio mnoge nove otoke. Njegova otkrića su imala veliki utjecaj na svijet, jer su otvorila put za kolonizaciju Amerike od strane Europljana.

Koji argumenti potkrepljuju tvrdnju da su se ljudi zaista spustili na Mjesec?

ALAT	ODGOVOR
ChatGPT 3.5	Tvrdnju da su ljudi zaista spustili na Mjesec potkrepljuje niz argumentata. Prvo, postoji obimna dokumentacija, fotografije i videozapisi snimljeni tokom Apollo misija koji jasno prikazuju astronaute na Mjesecu. Drugo, svemirske sonde su snimile sletne module i ostatke opreme na Mjesečevoj površini. Treće, stotine hiljada ljudi, uključujući naučnike, inženjere i tehničare, radilo je na ovim misijama, što bi bilo teško organizirati u okviru prevara. Konačno, neovisni naučni podaci, poput uzoraka stijena donesenih sa Mjeseca, potvrđuju autentičnost misija i prisustvo ljudi na Mjesečevoj površini.
Bing AI	Postoji mnogo dokaza koji potvrđuju da su se ljudi zaista spustili na Mjesec. NASA je poslala šest misija na Mjesec između 1969. i 1972. godine, a svaka misija je bila opremljena s kamerama, mjeračima i drugom opremom koja je prikupljala podatke o Mjesecu. Astronauti su donijeli uzorke stijena i tla s Mjeseca, a ti su uzorci kasnije proučavani u laboratorijima širom svijeta. Osim toga, postoji mnogo fotografija i videozapisa koji prikazuju astronauta kako hoda po površini Mjeseca, kao i tragove koje su ostavili na površini. Sve ove informacije ukazuju na to da su se ljudi zaista spustili na Mjesec.
Bard	Postoji mnogo argumenata koji potkrepljuju tvrdnju da su se ljudi zaista spustili na Mjesec. Neki od najčešćih argumenata su: Postoje jasni dokazi o ljudskoj prisutnosti na Mjesecu, kao što su stope, otisci stopala i ostaci opreme. Slijetanja na Mjesec su bila uživo prenošena na televiziji, a milijarde ljudi su ih gledale. Slike i video snimci slijetanja na Mjesec su vrlo realistični i ne bi mogli biti lažirani u to vrijeme. Sovjetski Savez je bio u svemirskoj utrci s SAD-om i imali su sve motive da opovrgnu slijetanje na Mjesec, ali to nikada nisu učinili. Postoji i manji broj ljudi koji vjeruju da su slijetanja na Mjesec bila lažniva, ali ne postoje dokazi koji bi potkrijepili njihove tvrdnje.

Ocijeni je li bacanje atomskih bombi bilo nužno za završetak rat s Japanom.

ALAT	ODGOVOR
ChatGPT 3.5	Bacanje atomskih bombi na Hiroshimu i Nagasaki 1945. kontroverzna je tema. Neki smatraju da je to ubrzalo kapitulaciju Japana i spasilo živote savezničkih vojnika i Japanaca. Drugi tvrde da je Japan već bio oslabljen, a SSSR je već napao Japan, što je pridonijelo kapitulaciji. Bez obzira na razloge, bombi su prouzročile ogromne ljudske žrtve i dugotrajne posljedice. Iako su neki smatrali bombu nužnom, drugi vjeruju da su alternativni pristupi mogli donijeti isti rezultat bez tolike destrukcije.
Bing AI	Bacanje atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki bilo je kontroverzno pitanje u povijesti. Neki smatraju da je bacanje atomskih bombi bilo nužno za završetak rata s Japanom, dok drugi smatraju da nije bilo potrebno. Mnogi povjesničari tvrde da je bacanje atomskih bombi bilo nehumano, uzrokovalo je previše uništenja i ubilo previše nedužnih ljudi, uključujući djecu. Međutim, drugi tvrde da je bacanje atomskih bombi bilo nužno jer bi rat mogao trajati još godinama i koštati još mnogo života. U svakom slučaju, bacanje atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki ostaje jedan od najkontroverznijih događaja u povijesti.
Bard	Bacanje atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki bilo je jedna od najkontroverznijih odluka u povijesti. Neki povjesničari smatraju da je bacanje bombi bilo nužno kako bi se spriječio dugi i krvavi rat, dok drugi smatraju da je bacanje bombi bilo nepotrebno i okrutno. Postoji niz argumenata za i protiv bacanja bombi. S jedne strane, bacanje bombi je dovelo do smrti stotina tisuća ljudi i uzrokovalo ogromnu štetu na dva grada. S druge strane, bacanje bombi je dovelo do japanske kapitulacije i prekida rata. Na kraju, odluka o tome je li bacanje bombi bilo nužno je složena i ne postoji lak odgovor. Međutim, važno je zapamtiti žrtve bombardiranja i učiti iz povijesti kako bismo izbjegli slične tragedije u budućnosti.

Možemo li izvesti zaključak?

Najčešći kriteriji za određivanja autorstva temelje se na pokušaju pronalaska grešaka u jeziku, gramatici ili stilu pisanja. Trenutno možemo biti sretni što generativna umjetna inteligencija još uvijek slabo govori hrvatski jezik. No to će se ubrzo promijeniti. Vjerojatno unutar godinu dana ili dvije. Zanimljivo je među kriterijima koje su ispitanici pisali vidjeti pridavanje antropomorfnih obilježja kod tekstova za koje su vjerovali da su ih napisali stvarni ljudi. Takvo je ponašanje zapravo vrlo uobičajeno u korištenju generativne umjetne inteligencije – komuniciramo kao s ljudima. Ponavljanje istih kriterija za UI, za stručnjaka uz dodatnu pomoć UI-a i samostalnih stručnjaka zapravo dokazuje da trenutno nemamo adekvatnih alata za prepoznavanje tekstova koje je napisala umjetna inteligencija. Usavršavanjem umjetne inteligencije to će biti sve teže. Zaključak koji možemo donijeti je da će zadaće i zadatci u kojima učenici samo moraju napisati tekst biti bez ikakve koristi. Taj dio procesa poučavanja moramo modificirati, tj. približiti temeljima povijesne pismenosti, a to znači tekst potkrijepiti navođenjem izvora informacija.

Generirani tekstovi mogu zvučati iznimno uvjerljivo i teško ih je razlikovati od tekstova napisanih ljudskom rukom. UI modeli mogu generirati tekstove koji su iznimno kreativni i originalni. To ih čini sposobnim stvarati nove ideje i perspektive. UI modeli uče iz velikih skupova podataka koji mogu sadržavati pristranost, stereotipe ili netočne informacije. Generirani tekstovi mogu reflektirati te pristranosti što stvara dodatne izazove kako bi se osiguralo da generirani sadržaj bude etički prihvatljiv i nepristran. Moguće je da se generirani tekstovi koriste za pisanje lažnih vijesti, phishing napade, za stvaranje lažnih recenzija ili komentara na internetu. Prepoznavanje suptilnih nijansi konteksta ili emocionalnog tona u tekstu može biti izazovno za AI modele. Ponekad mogu generirati tekstove koji su tehnički ili činjenično točni, ali nisu u skladu s emocionalnim tonom ili kontekstom. Rješavanje ovih izazova zahtijeva integraciju tehnoloških rješenja s ljudskim nadzorom i regulacijama.

CITIRANJE: Hajdarović, M. (2023). Prepoznaju li učitelji povijesti rukopis umjetne inteligencije. Poučavanje povijesti, II(2), 85–92.