Uvodnik u prvi broj časopisa Poučavanje Povijesti

Najbolji dio županijski i drugih stručnih skupova učitelja vjerojatno je onaj dio prije, između i nakon samih predavanja i radionica. Ili, ako se ne radi o skupovima u organizaciji našega ministarstva ili agencije, onda dio upoznavanja sudionika. To je onaj dio koji prvo počinje psihoterapijski o tome kako smo, kako nam je u školi, s učenicima, kolegama, roditeljima i cijelom tom prosvjetnom klimom. Tek nakon toga može uslijediti razmjena ideja, savjeta, pa možda čak i priznanje ponekoga neuspjeha u radu. Neuspjeh nekoga materijala ili metode koju smo odabrali u nastavi često nas može još nečemu poučiti i motivirati. Nisu sve priče o prosvjeti priče o pozivu, o traženju smisla i samoostvarenju pojedinca. Učiteljski posao zahtijeva veću predanost i više rada nego smo to mogli očekivati pri upisu fakulteta.

U hrvatskome tisku ili elektroničkim medijima mnoštvo je šarenih, tematskih časopisa i portala. Akademski nastrojeni znalci mogu potražiti znanstvene časopise iz humanističkoga područja poput Historijskoga zbornika, Pannoniane, Časopisa za suvremenu povijest ili stručne članke u časopisu Povijest u nastavi. Nedostaje časopis koji će pisati o poučavanju povijesti iz prve ruke, govoriti o aktualnim izazovima i problemima te služiti kao sredstvo usavršavanja i motivacije. Časopis Poučavanje povijesti pokrenut je entuzijazmom pojedinaca bez podrške institucija ili sponzora. Nadamo se da ćemo tijekom vremena ostvariti suradnju s domaćim i stranim institucijama koji će prepoznati potrebu suradnje kako bi podigli kvalitetu i svrsishodnost poučavanja povijesti. Časopis je otvoren i za kreativnu suradnju s izdavačima udžbenika i drugih obrazovnih materijala. To posebno naglašavamo kako bismo prebrodili ono dugotrajno zatišje koje se dosad uvijek pojavljivalo između dvaju odabira udžbenika.

Časopis Poučavanje povijesti namijenjen je stručnjacima koji su već ponešto napisali tijekom svojega staža u školi, ali i onima koji još nikad nisu pisali. Pisanje za druge i uz to još i pisanje za kolege stručnjake svakako predstavlja izazov. No to je izazov koji potencijalnomu autoru nudi, prije svega, mogućnost vlastitoga rasta i unapređivanja jer, da bi napisao što bolji rad, svaki autor čita dodatnu literaturu, stvara podlogu za nove vještine i proširuje svoje obzore.

Teme koje očekujemo uključuju:

• informacije o projektima koje ste proveli
• informacije o usavršavanjima koja ste završili
• prikaze članaka, časopisa, knjiga, filmova, podcasta, predstava, izložbi, igara, web-stranica, digitalnih obrazovnih sadržaja i sl.
• primjere dobre prakse (odrađene ili zamišljene)
• nove izvore za nastavu koje ste otkrili i možda iskoristili u nastavi
• nove poglede na već poznate teme i sadržaje
• nove prijedloge tema i sadržaja
• istraživanja o nastavi povijesti
• rasprave o kurikulumu, usavršavanju, udžbenicima, drugim obrazovnim materijalima i poučavanju povijesti općenito
• eseje o nastavničkoj karijeri, razvoju, položaju u društvu, struci i sl.
• učeničke i studentske radove itd.

Drage čitateljice i čitatelji, pred vama su tekstovi nastali tijekom šestomjesečne pripreme za prvi broj časopisa Poučavanje povijesti. Kao uredniku ovoga časopisa izuzetno mi je drago što se već za prvi broj okupila međunarodna ekipa sastavljena od 14 autora. Članci su organizirani u tematske cjeline. U Novostima donosimo izvještaje sa stručnih skupova, aktivnosti udruga i organizacija te još nekoliko informacija iz struke. U ovaj ćemo dio smjestiti i prikaze, recenzije te najave i natječaje. Segment Stručni članci u ovome broju sadrži tekst Maše Hrustek Sobočan o projektu obnove i proširenja Muzeja Međimurja Čakovec. Plan je u svakome broju časopisa predstaviti po jednu baštinsku ustanovu. Robert Posavec dekonstruira važne dijelove Zakona o autorskim pravima i kako ih se pridržavati u školskim klupama. Velik prostor u ovome broju posvetili smo prošlosti Ukrajine kako bismo učiteljima povijesti skrenuli pažnju na aktualnosti i kontekst događaja koje svakodnevno pratimo u medijima. O izazovnim vremenima za nastavnike povijesti u Europi pisala je Maria Luisa de Bivar Black. Ovaj segment završavamo prilogom za početnike i za one koji se tako osjećaju.

Naš povjesničar na privremenome radu u Kini Goran Đurđević u ovome broju otvara dvije kolumne: Digitalna humanistika i Globalna antika. Obje su kolumne zamišljene kao poticaj za otvaranje i približavanje novih strukovnih tema. Kolega Đurđević otvara ih svojim uvodnim prilozima i poziva druge autore da se pridruže daljnjemu kreiranju članaka u ovome tematskom području. U segmentu Metodika nastave povijesti u svakome ćemo broju pisati o primjerima dobre prakse i donositi prijedloge za unapređenje poučavanja povijesti. Tako će u svakome broju biti članak s pet prijedloga metoda poučavanja. Pozivamo vas da se javite s idejama. Tatjana Bednjanec i Manuela Kujundžić opisuju projekt kojim su povezale aktivnosti učenika u Karlovcu i Popovači. Danijela Kegalj kroz više primjera povezuje poučavanje povijesti u suradnji sa Zavičajnim muzejom Stjepana Grubera u Županji. Metodičke priloge završavamo prilogom o korištenju IKT-a i to će svakako biti standardni dio časopisa. Kolegica Jagodar ovoga puta prikazuje kako u svojoj nastavi koristi Loomen.

U Razgovorima ćemo u svakome broju predstaviti najmanje dvoje sugovornika. Uvijek ćemo ugostiti kolegicu ili kolegu iz druge države kako bismo saznali kakvo je poučavanje povijesti kod njih. U stalnoj rubrici Petica tražimo inspiraciju među domaćim učiteljicama i učiteljima. Prvo izdanje otvara fantastična kolegica Marina Ćurković.
U kolumni Na povijesnoj lokaciji istraživat ćemo lokacije značajnih povijesnih događaja i mjesta sjećanja. Priču otvaramo s Waterloom. Broj zaključujemo s Izvorima gdje ćemo tražiti nove i uglavnom manje poznate izvore koji nam mogu poslužiti u nastavi. Otvaramo sa sjećanjem pilota Ivana Selaka. Na kraju prenosimo natječaj organizacije Euroclio.

Uživajte u čitanju.

Miljenko Hajdarović, prof.
urednik