U nastavku kopiramo dopis ministru poslan 6. listopada 2022. g.:
Poštovani,
ovo je treća zamolba prof. dr. sc. Radovanu Fuchsu, ministru znanosti i obrazovanja, za intervju za stručni časopis Poučavanje povijesti. Prva zamolba poslana je elektroničkom poštom 1. rujna 2022. godine na adrese KabinetMZO@mzo.hr i uzoj@mzo.hr. Na zamolbu nije odgovoreno. Ista je zamolba poslana ponovno na iste adrese 26. rujna 2022. g. Na tu je zamolbu stigao odgovor potpisan kao Ured za odnose s javnošću. Ured nas u odgovoru upućuje na poveznicu kurikuluma Povijesti i upućuje nas da se o poučavanju povijesti obratimo Agenciji za odgoj i obrazovanje. S obzirom na to da takvim odgovorom nismo zadovoljni, šaljemo Vam novu zamolbu.
Časopis Poučavanje povijesti pokrenut je kako bi učiteljima i nastavnicima Povijesti omogućio informiranje o novostima u struci, kako bi se dijelili primjeri dobre prakse te stručno-znanstveni prilozi o novitetima iz područja didaktike i metodike poučavanja povijesti. Slično izdanje namijenjeno hrvatskim učiteljima i nastavnicima Povijesti ne postoji i držimo da je časopis ovoga tipa nužan za poboljšanje kvalitete poučavanja. Časopis učiteljima daje priliku za stručno pisanje kako bi razvili svoje vještine i ujedno pomogli kolegama. Za broj koji je u pripremi radimo veliku analizu trenutnoga poučavanja povijesti u Hrvatskoj. Svojim odgovorima i komentarima već sudjeluju fakultetski nastavnici, autori udžbenika, bivša ministrica B. Divjak, dr. sc. Boris Jokić, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, učitelji i nastavnici koji sudjeluju u opširnoj anketi i dr. Bilo bi iznimno vrijedno da se u otvorenu i transparentnu komunikaciju s učiteljskom bazom uključi i resorni ministar. Posebno u trenutku kad je u tijeku još jedan krak reforme, ovoga puta u strukovnim školama, a koji će imati direktan učinak na satnice, radna mjesta pa i viškove nastavnika.
Molimo Vas za odgovore na sljedeća pitanja:
- Prema najavi Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih moguće je da će već u narednoj školskoj godini 2023./2024. u strukovne škole ući novi kurikulumi. Prema trenutnome planu Povijest se svodi samo na jednu godinu poučavanja (70 sati nastave). Smatrate li da je takvo smanjenje i najavljeni fokus samo na nacionalnu povijest adekvatno za nove generacija učenika koji bi trebali razviti vještine kritičkoga mišljenja, građanske i političke kompetencije?
- Izgledno je da učenici strukovnih škola neće dobiti nikakve kompetencije političke pismenosti ili vrlo ograničene građanske kompetencije. Neće li to za budućnost Hrvatske biti znatan demokratski deficit?
- Smanjenje satnice direktno će utjecati na satnicu nastavnika Povijesti u strukovnim školama. Radi se o 300 – 400 nastavnika koji će temeljem toga ostati bez dijela ili pune satnice. Postoji li plan Ministarstva znanosti i obrazovanja o tome što će biti s tim nastavnicima? Hoće li se viškovima nakon reforme strukovnoga obrazovanja eventualno ponuditi prekvalifikacija?
- Hrvatska je tijekom godina otvorila osam studija povijesti. Trenutno je na stranicama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje oko 400 nezaposlenih koji kao kvalifikaciju imaju neku razinu diplome povijesti. Naravno tu se radi samo o onima koji su upisani u evidenciju HZZ-a, dok ih u stvarnosti ima i više. Zašto se kontinuirano u tolikome broju proizvode kadrovi koji neće moći naći posao u struci? Posebno kad su u perspektivi još i dodatni viškovi nakon reforme strukovnoga obrazovanja.
- U pripremi je uvođenje predmeta Kritičko mišljenje. Hoće li učitelji/nastavnici Povijesti moći poučavati taj predmet?
- Prema rezultatima trenutne ankete koju provodimo među učiteljima/nastavnicima Povijesti 73,1 % ispitanika nije zadovoljno izmjenama kurikuluma Povijesti i ističe više problema koji su se temeljem kurikuluma još produbili. Ispitanici (69,2 %) smatraju da bi se kurikulum trebao dorađivati svakih pet godina. Postoji li plan MZO-a za izmjene ili dopune predmetnoga kurikuluma, naravno kroz stručnu raspravu?
- Sadašnji sustav usavršavanja nastavnika preko županijskih stručnih vijeća nije adekvatan. Stručna vijeća ne raspolažu financijskim sredstvima koja bi omogućila pozivanje stručnjaka koji bi održali predavanja ili radionice. Uz to, prema kriterijima za napredovanje u struci jedva su dostatna za rotaciju onih učitelja/nastavnika koji prikupljaju potrebne bodove. U trenutnoj anketi 75,4 % ispitanika smatra da županijska stručna vijeća nisu dovoljna za njihove potrebe usavršavanja. Hoće li se sustav usavršavanja mijenjati?
- Velik dio ispitanika (80 %) podržava ideju osnivanja svojevrsnoga Centra za akreditaciju usavršavanja (pri MZO-u ili agencijama) koji bi pojedincima, udrugama, organizacijama i poslovnim subjektima omogućio akreditaciju predavanja, radionica i drugih programa usavršavanja u struci. Još više ispitanika (83 %) podržava uvođenje vaučera za usavršavanje kojim bi MZO i/ili osnivači na godišnjoj razini omogućili učiteljima da sami biraju edukacije. Ovi prijedlozi bi, po našemu mišljenju, u cijeli sustav uveli novu dinamiku koja bi potaknula inovacije u poučavanju i u isto vrijeme omogućila nove poslove u ovome području. Instituti, centri, fakulteti, privatne organizacije i eksperti tako bi dobili poslovnu priliku i pozitivno bi djelovali na razvoj znanosti i struke. Možemo li takvu ili sličnu promjenu očekivati u Hrvatskoj?
- Udžbenici za Povijest koji su trenutno u školama nastali su u iznimno kratkome vremenskom roku. Prema Zakonu nema nikakvih naznaka kad bi se mogli otvoriti novi pozivi za udžbenike. Takav način proizvodnje ne doprinosi kvaliteti i inovaciji udžbenika prema novim znanstvenim saznanjima. Zapravo se pogoduje samo repeticiji materijala koji već postoje uz minimalne izmjene. Možete li komentirati?
- U trenutnoj anketi učitelji Povijesti ocjenjuju rad svojih viših savjetnika za Povijest. Uz znatan dio odličnih ocjena (30,9 %) tu je i nezanemariv postotak nedovoljnih ocjena (25,5 %). Očito postoji izvjesno nezadovoljstvo dijela učitelja/nastavnika. Dio tih problema proteklih je godina dospio i u javnost. Dio učitelja/nastavnika zbog odnosa viših savjetnika/savjetnica osjeća se demotivirano za napredovanje u struci i iskazuju nezadovoljstvo jer na njihove žalbe nema adekvatnih reakcija nadležnih. S druge strane, izgleda kao da se poslušnost honorira. Savjetnika je premalo na broj učitelja/nastavnika i osim temeljnih poslova oko stručnih ispita i napredovanja vrlo malo sudjeluju u direktnom savjetovanju i edukaciji učitelja. Hoće li doći do promjena u načinu i okvirima rada savjetnika?
Molimo Vas za odgovore do kraja listopada kako bismo materijal na vrijeme pripremili za sljedeći broj časopisa. Kompletna analiza poučavanja povijesti u Hrvatskoj bit će objavljena 1. prosinca 2022. g.
S poštovanjem,
Miljenko Hajdarović, prof.
urednik časopisa Poučavanje povijesti
ISSN 2939-2373
NAPOMENA: Objavljeno u časopisu Poučavanje povijesti, god. I., broj 2.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
