Američka pomoć u hrani Jugoslaviji tijekom 1950-ih sjajan je primjer kako se i prehrambena sigurnost može koristiti u međunarodnim odnosima. Hrana tada nije bila samo osnovna potreba – postala je alat diplomacije i političkog utjecaja.
Nastavi čitati Hrana za mir – američka pomoć Jugoslaviji tijekom 1950-ih
U vremenima kada su se najviše cijenile radne žuljevite ruke, a heroji nosili kacige umjesto generalskih kapa, jedan rudar iz Bosne i Hercegovine postao je prava zvijezda socijalističke Jugoslavije. Zvao se Alija Sirotanović – čovjek koji nije osvajao države, nego tone ugljena. Nije imao sablju, ali imao je lopatu. Nije komandirao vojskama, ali je predvodio brigadu u rudniku. I najvažnije – dok su se političari svađali u dvoranama, njega je nosila cijela država… u novčaniku, na novčanici od 20 000 dinara.
Nastavi čitati Alija Sirotanović – simbol radništva i junak Jugoslavije
Alojzije Stepinac (1898. – 1960.) bio je zagrebački nadbiskup (kasnije kardinal) čije se djelovanje tijekom Drugog svjetskog rata i u poratnom razdoblju nalazi u središtu brojnih kontroverzi. Te kontroverze ponajprije se tiču njegova odnosa prema ustaškom režimu Nezavisne Države Hrvatske (NDH, 1941.–1945.), progona Židova i Srba, te događaja u i oko logora Jasenovac.
Nastavi čitati Zašto je Alojzije Stepinac kontroverzna ličnost
Branimir Janković, izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održati će predavanje „(Ne)mogućnost govora o Jugoslaviji: Hrvatski slučaj”.
Nastavi čitati NAJAVA: Čajanka o Jugoslaviji kao tabu tema
Europski parlament je 2008. godine prihvatio deklaraciju o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma (European Day of Remembrance for Victims of Stalinism and Nazism). Ovaj datum ima poseban povijesni značaj jer podsjeća na potpisivanje pakta Molotov-Ribbentrop 1939. godine, kojim su nacistička Njemačka i SSSR formalizirali svoj dogovor o nenapadanju, ali i podijelili sfere utjecaja u istočnoj Europi. Taj pakt označava početak niza tragičnih događaja koji su doveli do Drugog svjetskog rata, genocida i masovnih represija.
Nastavi čitati Europski dan sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma
Stane Stanič, urednik beogradskih novina “Borba”, pokušao je u časopisu “TV novosti” prognozirati kako će se u Jugoslaviji živjeti 2000. godine. Prilog iz kojeg izdvajamo dijelove je objavljen u travnju 1969. godine.
Nastavi čitati IZVOR: Kako će izgledati Jugoslavija godine 2000: Da li će Jugosloveni živjeti 150 godina?
Zagrebački velesajam je 1957. godine imao posebnog gosta. Nije se radilo o poznatoj filmskoj ili glazbenoj zvijezdi, ali je publika ipak ostala u čudu. Gost je bio Supermarket USA, poseban projekt koji je uz pomoć zrakoplova dopremio svježe voće i povrće, meso, žitarice, smrznutu hranu i sve što su tadašnji američki supermarketi nudili. U socijalističkoj Hrvatskoj tek krajem 1956. dobio prvu, omanju samoposlugu u Ivancu.
Nastavi čitati Američki supermarket u socijalističkoj Jugoslaviji
Razvoj Ikarusa 451 bio je dio šireg napora Federativne Narodne Republike Jugoslavije da izgradi vlastitu zrakoplovnu industriju u poslijeratnom razdoblju. U to vrijeme, Jugoslavija je težila samodostatnosti i tehničkoj neovisnosti, te je stoga ulagano u razvoj vlastitih vojnih i civilnih zrakoplova.
Nastavi čitati Ikarus 451 M – prvi jugoslavenski mlazni avion
Akcija Feniks je Udbin naziv za terorističku akciju hrvatskih emigranata koji su se u lipnju 1972. godine ubacili u Jugoslaviju i više od mjesec dana se sukobljavali sa pripadnicima jugoslavenskih vlasti. Ta se akcija u hrvatskoj literaturi naziva Bugojanska akcija. U hrvatskoj historiografiji i javnosti Bugojanska akcija je kontroverzno pitanje – dok dio zastupa mišljenje da se radi o hrabrom pokušaju oslobođenja Hrvatske od komunističke vlasti drugi smatraju da se radi o tipičnoj terorističkoj akciji protiv tadašnje legitimne vlasti.
Nastavi čitati Akcija Feniks ili Bugojanska akcija
Jugoslavenska sigurnosna tajna služba imenom Uprava državne bezbednosti (UDB) utemeljena je radi sprečavanja svih aktivnosti usmjerenih kao rušenju komunističke vlasti. Počeci Udbe sežu u prosinac 1942. kada je Tito naredio da se formira obavještajna služba u partizanskom pokretu. Ipak se kao datum osnivaja Udbe uzima 13. svibanj 1944. kada je u Drvaru maršal Tito osnovao Odjeljenje za zaštitu naroda pri Povjereništvu za narodnu obranu Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije (NKOJ). Naziv te političke obavještajne i protuobavještajne policijske službe postao je poznat prema kratici “OZN-a”.
Nastavi čitati Ozna i Udba – braniči jugoslavenskoga poretka
