Objave o nastavnim materijalima
Točka 10. Ustava hrvatske revolucionarne organizacije “Ustaše” (1929.) propisuje da članovi moraju položiti ustašku prisegu te da se moraju pridržavati svega u načelima hrvatskog Ustaškog pokreta i ustaškoj prisezi. Cijeli Ustav je dostupan na ovoj poveznici.
Nastavi čitati IZVOR: Ustaška prisega
Ustav “Ustaše” Hrvatskog Oslobodilačkog Pokreta
I. Zadaća pokreta
Točka 1.
Ustaša, hrvatski osobodilački pokret, ima zadaću, da svim sredstvima, pa i oružanim ustankom, oslobodi ispod tuđinskog jarma Hrvatsku, da ona postane potpuno samostalna država na cijelom svom narodnom i povijesnom području.
Nastavi čitati IZVOR: Ustav hrvatske revolucionarne organizacije “Ustaše”
Njemačka okupacijska vojska ušla je u Zagreb 10. travnja 1941. godine. Ustaša Slavko Kvaternik je u dogovoru s njemačkim izaslanikom Edmund Veesenmayerom istoga dana putem Radio Zagreba objavio proglašenje Nezavisne Države Hrvatske.
Nastavi čitati IZVOR: Proglašenje NDH
Zagrebački velesajam je 1957. godine imao posebnog gosta. Nije se radilo o poznatoj filmskoj ili glazbenoj zvijezdi, ali je publika ipak ostala u čudu. Gost je bio Supermarket USA, poseban projekt koji je uz pomoć zrakoplova dopremio svježe voće i povrće, meso, žitarice, smrznutu hranu i sve što su tadašnji američki supermarketi nudili. U socijalističkoj Hrvatskoj tek krajem 1956. dobio prvu, omanju samoposlugu u Ivancu.
Nastavi čitati Američki supermarket u socijalističkoj Jugoslaviji
Potpisivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u Parizu 14. prosinca 1995. označilo je vrhunac složenog i dugotrajnog napora da se okončaju sukobi koji su zahvatili bivšu Jugoslaviju. Ovaj događaj se obično naziva potpisivanjem Daytonskog sporazuma, nazvanog po Daytonu (Ohio, SAD) gdje su pregovori održani.
Nastavi čitati IZVOR: Potpisivanje Daytonskog sporazuma
Nijemci su bili spremni donijeti svoj krvavi bajunet za mirovni stol, ali Trojna Antanta nije željela cjenkati se niti prihvatiti njemačke uvjete. Nakon brutalnog rata Saveznici nisu bili voljni pustiti Njemačku bez odštete ili joj dati ustupke.
Nastavi čitati IZVOR: Odbijanje pregovora
Nakon što je upravo pobijedila njemački militarizam u Prvom svjetskom ratu, Civilizacija se suočila s novom prijetnjom: boljševizmom. Rasprostranjeno razaranje diljem Europe mnoge je ostavilo otvorenima za socijalističke pozive za boljim društvom.
Nastavi čitati IZVOR: Nova opasnost
Delegati na Pariškoj mirovnoj konferenciji bili su angažirani u pregovorima o uvjetima mira s Njemačkom i njezinim saveznicima. Značajan aspekt ovog procesa uključivao je rješavanje zahtjeva predstavnika raznih skupina koje su tražile neovisnost od svojih bivših imperijalnih vladara. Ovaj zadatak bio je posebno zahtjevan zbog preklapanja zahtjeva za iste teritorije. U konačnici, mnoge nove nacije nastale su iz ostataka starih carstava.
Nastavi čitati IZVOR: Precrtavanje Europe
Lenjinova boljševička revolucija u Rusiji nadahnula je pristaše boljševika diljem Europe da dođu na vlast legalnim i ilegalnim metodama. Strah od širenja boljševizma poznat kao “crveni strah” ili “crvena opasnost” proširio se i na Ameriku. U prikazu karikaturista Clifforda Berrymana, Lenjin je prikazan s težnjama globalne dominacije.
Nastavi čitati IZVOR: Lenjinov san
U ožujku 1938. brzo Hitlerovo preuzimanje Austrije uznemirilo je Europu. Iako je podržavao Hitlerove akcije talijanski premijer Mussolini je uvjeravao svoje građane da će talijanske granice ostati netaknute unatoč Hitlerovoj agresivnoj ekspanziji.
Nastavi čitati IZVOR: Govorim Talijanima!
