Objavljeno

Uloga radija u povijesti vojne komunikacije

Radio danas većini ljudi znači uređaj koji emitira glazbu, vijesti i emisije. No, njegova prvotna namjena nije bila zabava, već komunikacija. Radio kao sredstvo za komunikaciju omogućava bežični prijenos poruka putem elektromagnetskih valova. Ova tehnologija bila je revolucija u vrijeme kada su poruke prenosili glasnici, telegrafske linije ili poštanski golubovi. U nastavku ćemo istražiti kako je radio postao ključno oruđe za vojsku i kako je njegova upotreba evoluirala od kraja 19. stoljeća do kraja Drugog svjetskog rata.

Clionaut preporuka: za srednje škole

Početci radija: Marconi i britanska kraljevska mornarica

Krajem 19. st. talijanski izumitelj Guglielmo Marconi razvio je tehnologiju bežične telegrafije, poznatiju kao radio. Njegovo otkriće omogućilo je slanje poruka bez potrebe za fizičkim žicama, što je tada smatrano pravim čudom. Prvi značajan test radijske tehnologije dogodio se 1899. kada je britanska kraljevska mornarica koristila Marconijeve uređaje za komunikaciju između brodova i obale. Ova inovacija pomogla je mornarima da brzo razmjenjuju informacije tijekom vojnih vježbi i u kriznim situacijama. Iako su uređaji bili glomazni i ograničenog dometa, postali su prvi korak prema modernoj vojnoj komunikaciji.

Guglielmo Marconi: “Moji izumi služe za spašavanje ljudskog roda, a ne za njegovo uništenje.”

Upotreba u ratu

Prva ozbiljna primjena radija u stvarnom vojnom sukobu bila je tijekom Rusko-japanskog rata. Japanska mornarica koristila je radio za koordinaciju svoje flote u bitci kod Tsushime 1905. godine. Radio je omogućio japanskim zapovjednicima da brže prenose naredbe i prate pokrete ruskih brodova. Iako su uređaji bili skloni tehničkim problemima, radio je dao prednost Japancima u upravljanju njihovim snagama.

Tijekom Prvog svjetskog rata radio je igrao ključnu ulogu u komunikaciji između zapovjedništava i bojišta. Za razliku od tradicionalnih telegrafskih linija, radio je omogućio mobilnim jedinicama da ostanu povezane tijekom napredovanja ili povlačenja. Njemačke i savezničke snage koristile su radijske uređaje za usklađivanje artiljerijskih napada i zračno izviđanje. Međutim, radio je imao i svojih nedostataka. Vojna radio oprema koristila je vakuumske cijevi, koje su bile teške i glomazne. Kao rezultat toga, opremu je bilo teško nositi na bojnom polju, čak i na mazgama i konjima, koji su još uvijek bili primarni način transporta vojne opreme. Signali su se lako presretali, pa su obje strane razvijale šifrirane poruke kako bi zaštitile svoje planove.

Američki vojni radio tijekom Prvog svjetskog rata

Početkom rujna 1914. Rusi su presreli poruku Glavnog stožera njemačke vojske iz koje su zaključili da postoji prijetnja od novih velikih snaga, te su stoga zadržali značajne vlastite snage u nadolazećoj bitci. Stožer njemačke Osme armije, međutim, predviđajući presretanje, poslao je potpuno lažnu poruku u obliku čistog teksta iz svoje postaje u Koenigsbergu. Nijemci su ponovno uspješno koristili radio obmanu u roku od nekoliko tjedana.

Primjer presretanja radio komunikacija
Amerikanci su već u Prvom svjetskom ratu počeli koristiti jezike starosjedioca kako bi spriječili prisluškivanje neprijatelja. Članovi plemena Choctaw i Cherokee bili su među prvima. Samo jednu generaciju ranije oko 2500 Choctawa je umrlo nakon što su ih američke vlasti protjerale u rezervate.

Razvoj radija u međuratnom razdoblju

Između dva svjetska rata radio je doživio značajan napredak. Vojske su razvijale lakše, prijenosne uređaje, čime je radio postao pristupačniji za terensku upotrebu. Mornarice su koristile radio za komunikaciju s podmornicama, dok su zračne snage usavršile tehnologiju za komunikaciju između aviona i zemaljskih baza. Osim tehničkog napretka, vojske su radile na razvoju šifriranih sustava, poput njemačkog Enigma uređaja. Radio je također bio ključan za širenje propagande, a velike postaje poput BBC-a koristile su svoje signale za informiranje i mobilizaciju civilnog stanovništva.

Primjena radija u Drugom svjetskom ratu

Drugi svjetski rat obilježio je masovnu upotrebu radija u svim granama vojske. Radio je omogućio brzo i učinkovito prenošenje naredbi na svim razinama, od lokalnih jedinica do najviših zapovjedništava. Kratkovalni (HF – High Frequency) uređaji koristili su se za komunikaciju na velikim udaljenostima, dok su prijenosni uređaji omogućili vojnicima na terenu bolju koordinaciju.

Osim što su ih vojnici mogli nositi na leđima i koristiti ručne uređaje, radiouređaji su sada bili sastavni dio komunikacija u zrakoplovima, podmornicama i tenkovima. Prijenosi su išli na veće udaljenosti i bili su pouzdaniji, te su ubrzo postali glavni dio ratnih napora.

Njemački prijenosni radio

Saveznici su presretali njemačke radijske poruke, što je bilo ključno za planiranje operacija poput iskrcavanja u Normandiji. Dekodiranje poruka s njemačkog uređaja Enigma dalo je stratešku prednost Saveznicima.

Radio postaje poput BBC World Servicea emitirale su vijesti i motivacijske poruke, dok su nacistički radio signali služili širenju propagande. Radijskim emisijama uz glazbu i radijske drame često su bile slane tajne poruke za tajne operativce pod okupacijom. Radio je bio ključan za obavještavanje civilnog stanovništva o dolasku zračnih napada, čime su spašeni mnogi životi. Veći predajnici, poput onih korištenih u propagandne svrhe (npr. BBC i Radio Berlin), imali su domet od nekoliko tisuća kilometara. Manji, prijenosni uređaji, poput onih koje su koristili vojnici na terenu, imali su ograničen domet od nekoliko desetaka kilometara.

Američki marinci iskoristili su složenost Navajo jezika kako bi stvorili neprobojni kod tijekom Drugog svjetskog rata. Počevši s 30 “govornika kodova”, razvili su šifru koja je zbunila neprijatelja, posebno Japance. Ovaj se program proširio na 420 ljudi koji su služili u svakom napadu marinaca na Pacifiku. Dok su drugi američki kodovi bili probijeni, Navajo kod je ostao neprobojan, dokazujući jedinstvenu prednost ovog autohtonog jezika. Šifra za Hitlera je bila “Mirisač brkova”.

Radio i podcast

🎙Radio je bio revolucionaran jer je omogućio širokom sloju ljudi pristup informacijama, vijestima i zabavi bez potrebe za pismenosti ili velikim troškovima.

🎧 Podcasti nude sličnu razinu pristupačnosti, omogućavajući slušanje sadržaja na zahtjev, bilo kada i bilo gdje, uz minimalne troškove (često besplatno).

🎙U ranim danima radija, fokus je bio na informiranju (vijesti, javna obavijesti), zabavi (glazba, drame) i edukaciji (emisije o znanosti, kulturi).

🎧 Podcasti pokrivaju sličan spektar sadržaja – informativni, edukativni i zabavni – ali s većim stupnjem specijalizacije i interaktivnosti.

🎙Radio nekad je imao masovni doseg, ali često ograničen na regionalno ili nacionalno područje zbog tehničkih ograničenja.

🎧 Podcasti imaju potencijal za globalni doseg i omogućuju stvaranje nišnih zajednica diljem svijeta.

🎙Radio je oblikovao javno mnijenje i služio kao važan alat u propagandi, mobilizaciji i društvenim promjenama.

🎧 Podcasti imaju sličnu moć oblikovanja stavova, ali su često demokratičniji jer omogućuju glasove manjinskih zajednica i pojedinaca koji bi inače ostali nečujni.

ZA RAZMIŠLJANJE: S obzirom na tehničke razlike, ali i sličnosti u svrsi, možemo li reći da su podcasti moderni nasljednici radija? Što podcasti nude, a radio nije mogao, i obrnuto?

Tokijska ruža

Istraži tko je bila Tokijska ruža i zašto je došla na zao glas.

Lili Marlen

Istraži zašto je tijekom rata jedna od najpopularnijih pjesama bila Lili Marleen.

Pitanja za analizu

  1. Kako je otkriće radija promijenilo komunikaciju krajem 19. stoljeća u usporedbi s ranijim metodama (glasnici, telegrafske linije, poštanski golubovi)?
  2. Koje su ključne razlike između uporabe radija tijekom Rusko-japanskog rata, Prvog svjetskog rata i Drugog svjetskog rata?
  3. Kako su tehnički napretci između dva svjetska rata unaprijedili vojnu uporabu radija?
  4. Zašto je sigurnost radijskih komunikacija bila ključna u Prvom svjetskom ratu, i kako su se rješavali problemi presretanja poruka?
  5. Marconi je izjavio: “Moji izumi služe za spašavanje ljudskog roda, a ne za njegovo uništenje.” Kako se ova izjava uklapa u vojnu uporabu radija?
  6. Kako su autohtoni jezici, poput Navajo jezika, korišteni za vojnu prednost? Koje etičke dileme mogu nastati zbog takve upotrebe?
  7. Kako su radio postaje poput BBC-a ili Radio Berlina koristile radio kao alat za širenje informacija i propagande?
  8. Na koje načine su radijske emisije spašavale civilne živote tijekom zračnih napada?
  9. Kako bismo danas, s obzirom na povijest radija, mogli bolje razumjeti utjecaj tehnologije na ratovanje i komunikaciju?