Svi vole Uskrs – bilo zbog čokoladnih zečeva, potrage za jajima, produženog vikenda ili kršćanskih poruka – ali jeste li se ikada zapitali odakle zapravo dolaze ti običaji? Kako je kršćansko slavlje uskrsnuća Isusa Krista povezano sa zečevima, čokoladnim jajima i svečanim kruhovima? Odgovor se krije u stoljećima dugom prožimanju poganskih i kršćanskih običaja – procesu koji se odvijao diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, gdje su se razvili jedinstveni uskrsni običaji. Istražimo pogansko podrijetlo Uskrsa, način na koji je postao kršćanski blagdan te kako se slavi u hrvatskoj povijesti i kulturi.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Pogansko podrijetlo Uskrsa
Prije nego što je Uskrs postao kršćanski blagdan, mnoge poganske zajednice, uključujući slavenske narode na području današnje Hrvatske, slavile su dolazak proljeća. Kao i drugdje u Europi, proljetna ravnodnevnica označavala je početak novog životnog ciklusa – dani postaju dulji, priroda buja, a život se vraća nakon duge zime.
Pogani su taj povratak života slavili kroz razne rituale, gozbe i simbole plodnosti i obnove. Jaje je, primjerice, još tada simboliziralo novi početak, mnogo prije nego što je povezano s Kristovim uskrsnućem. Zec (ili zec poljski) također je bio simbol buđenja prirode zbog svoje iznimne plodnosti.
U staroslavenskoj mitologiji proljetne božice poput Vesne utjelovljuju mladost, život i rast. Iako je s vremenom kršćanstvo zamijenilo ta vjerovanja, mnogi običaji ostali su sačuvani i uklopljeni u nove blagdane.
Kako je kršćanstvo preuzelo poganske rituale
U 4. stoljeću, s usponom kršćanstva u Rimskom Carstvu – koje je tada obuhvaćalo i prostore današnje Hrvatske (Panoniju i Dalmaciju) – poganski običaji nisu potpuno nestali. Umjesto toga, mnogi su preneseni u kršćanske blagdane. Godine 325. na Nicejskom saboru odlučeno je da se Uskrs slavi prve nedjelje nakon punog mjeseca poslije proljetne ravnodnevnice – povezavši blagdan s prirodnim ciklusima i dotadašnjim običajima.
Na taj je način kršćanstvo lakše zaživjelo među ljudima jer je zadržalo poznate simbole, ali ih preusmjerilo prema novom vjerskom značenju.
Odakle naziv “Uskrs”?
U hrvatskom jeziku Uskrs doslovno znači „uskrsnuće“, što jasno upućuje na temeljnu kršćansku poruku blagdana. To se razlikuje od jezika poput engleskog (Easter) i njemačkog (Ostern), gdje naziv dolazi od poganske božice plodnosti Eostre.
U većini europskih jezika, poput talijanskog (Pasqua), francuskog (Pâques), grčkog (Pascha) i španjolskog (Pascua), naziv blagdana dolazi od židovskog blagdana Pasha, koji se također slavi u proljeće.
Uskrsni običaji u Hrvatskoj
Hrvatska ima bogatu tradiciju uskrsnih običaja koji spajaju vjeru, folklor i lokalni identitet:
Bojanje jaja – pisanice
Bojanje i ukrašavanje jaja (pisanice) jedan je od najstarijih i najraširenijih običaja. U sjevernoj Hrvatskoj, osobito u Međimurju i Podravini, pisanice se ukrašavaju voskom i prirodnim bojama od ljuski luka, cikle i raznog bilja. Često sadrže tradicionalne motive, simbole vjere i dobre želje.
Blagoslov hrane i uskrsni doručak
Jedan od najljepših običaja je blagoslov hrane na Veliku subotu, kada se u crkvu nose košare sa šunkom, kuhanim jajima, hrenom, mladim lukom i slatkim pletenim kruhom (pinca ili sirnica). Nakon uskrsne mise, obitelj zajedno blaguje blagoslovljenu hranu – simbol zajedništva i zahvale.
Tucanje jajima na Uskrsni ponedjeljak
U mnogim hrvatskim krajevima tucanje jajima na Uskrsni ponedjeljak je igra u kojoj se natječe tko ima jače jaje. Pobjednik se smatra sretnikom godine, a običaj potiče obiteljsko i društveno zajedništvo.
Kako je zec postao uskrsni simbol?
Uskrsni zec može se činiti stranim hrvatskoj tradiciji, ali njegov simbolizam nije daleko od domaćih običaja. U germanskoj mitologiji zec je bio svet životinji božice Eostre, dok je u slavenskoj kulturi proljeće također povezano sa simbolima plodnosti i obnove.
Prvo pisano spominjanje uskrsnog zeca dolazi iz Njemačke 1722. godine u knjizi o narodnim predajama, gdje se opisuje zec koji skriva obojena jaja za djecu – prvi tragovi uskrsnog lova na jaja.
Čokoladna jaja i zečevi kakve danas poznajemo pojavili su se u 19. stoljeću s razvojem industrije i masovne proizvodnje. U Hrvatskoj su se tradicionalno poklanjale pisanice – prava jaja s porukama ljubavi i sreće. No s vremenom su se čokoladna jaja, osobito među djecom, udomaćila kao slatki simbol blagdana.
Uskrsna jela iz svijeta – i Hrvatske
Uskrs se ne slavi svugdje na isti način:
🍖 Francuska: golemi omlet od 15.000 jaja u Bessièresu
🍖 Bermuda: kolači od bakalara i puštanje zmajeva
🍖 Italija: Colomba di Pasqua (kruh u obliku golubice)
🍖 Grčka: janjetina, crvena kuhana jaja i tsoureki
U Hrvatskoj, uskrsni stol najčešće uključuje:
🍖 kuhanu šunku i jaja – simbol snage i uskrsnuća
🍖 hren i mladi luk – simbol novog života i zdravlja
🍖 pinca i ostali slatki kolači – znak radosti, obilja i zajedništva
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
