Lažne vijesti nisu novi fenomen – kroz povijest su se širile glasine, propagandne poruke i dezinformacije koje su imale cilj manipulirati javnim mnijenjem. Jedan od primjera je i tvrdnja da je Sofija von Hohenberg, supruga nadvojvode Franje Ferdinanda, bila trudna u trenutku atentata u Sarajevu 1914. godine. Ova netočna informacija povremeno se pojavljuje u raznim medijima i publikacijama (posebno u Hrvatskoj i regiji), a njen primjer može nam poslužiti kao pouka o važnosti kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Tko su bili Franjo Ferdinand, Sofija i Gavrilo Princip?
Franjo Ferdinand (1863. – 1914.) bio je prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije. Poznat po svojim reformističkim idejama, zalagao se za preoblikovanje monarhije u federaciju, što je izazivalo nezadovoljstvo u određenim političkim krugovima.
Njegova supruga Sofija von Hohenberg (rođena kao Sophie Chotek, 1868. – 1914.) nije bila iz vladarske plemićke obitelji, pa brak nije bio potpuno priznat. Njihovoj djeci bilo je onemogućeno pravo na nasljeđivanje habsburškog prijestolja.
Tijekom vožnje Sarajevom u službenoj povorci lipnja 1914. atentator Gavrilo Princip (1894. – 1918.), član Mlade Bosne, izvršio je atentat pucnjem iz pištolja. Ubijeni su i Franjo Ferdinand i njegova supruga Sofija, čime su započeli događaji koji su doveli do Prvog svjetskog rata.
U Habsburškoj Monarhiji, samo članovi vladarskih ili mediatiziranih dinastija smatrali su se dovoljno plemenitima za brak s pripadnicima carske obitelji. Budući da obitelj Chotek nije bila mediatizirana, Sofija nije bila smatrana ravnopravnom Franji Ferdinandu, što je njihov brak učinilo morganatskim. Morganatski brak je brak između plemića i osobe nižeg društvenog statusa, pri kojem supružnik i djeca nemaju pravo na nasljedstvo ili plemićke titule.
Lažne vijesti mogu nastati iz više razloga:
❌ Namjerne manipulacije – pojedine grupe ili pojedinci šire lažne informacije kako bi utjecali na javnost.
❌ Pogreške u izvještavanju – novinari i autori ponekad prenesu netočnu informaciju zbog nedostatka provjere činjenica.
❌ Mitovi i usmena predaja – neki podaci se kroz vrijeme iskrivljuju i prenose kao činjenice.
Tvrdnja da je Sofija bila trudna u trenutku atentata može biti primjer pogreške u izvještavanju ili mit koji se proširio bez temeljite provjere. Povijesni podaci jasno pokazuju da je njihov najmlađi sin rođen 1904. godine, deset godina prije atentata, te nema dokaza o njezinoj trudnoći u vrijeme ubojstva.
Medijska pismenost ključna je vještina u suvremenom svijetu prepunom informacija. Evo nekoliko koraka kako kritički analizirati vijesti i informacije:
✅ Provjeri izvor – Je li informacija došla iz pouzdanog izvora? Jesu li novinari ili autori kredibilni?
✅ Pretraži dodatne izvore – Postoje li drugi izvori koji potvrđuju istu informaciju?
✅ Analiziraj jezik i ton – Je li tekst senzacionalistički ili objektivan? Lažne vijesti često koriste emotivni jezik kako bi izazvale reakciju.
✅ Prouči činjenice – Provjeri podatke u vjerodostojnim povijesnim knjigama, znanstvenim radovima ili arhivima.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
