Grčka mitologija nudi jedinstven okvir za razvijanje povijesnog mišljenja i kritičke analize. Fokusiranje na mitove u kontekstu društvenih odnosa, normi i stavova pomaže učenicima da sagledaju antičko društvo kao odraz ljudskog djelovanja, vjerovanja i vrijednosti. Ovaj pristup omogućuje starijim učenicima (npr. gimnazije) da prepoznaju kako se društvene norme reflektiraju u mitološkim narativima te da razumiju njihov povijesni kontekst.
Kritička analiza grčke mitologije, posebno u kontekstu društvenih odnosa i stavova, pruža učenicima izvrsnu priliku da ostvare pomak u razumijevanju grčkog društva u odnosu na mitske priče o kojima su učili u osnovnoj školi. Analizirajući mitove, učenici će uočiti kako se društvene norme i vrijednosti reflektiraju u narativima. Shvatit će da su mitovi bili odraz društva u kojem su nastali i da su se stavovi mijenjali tijekom povijesti. Uspoređujući grčku mitologiju s drugim kulturama (osobito rimskom), učenici mogu uočiti univerzalne teme i specifičnosti pojedinih društava. Stavljajući se u poziciju marginaliziranih skupina iz mitova, učenici će razviti osjećaj za nepravdu i potrebu za promjenama.
Kako bi nastava bila djelotvorna, preporučuje se primjena raznolikih nastavnih metoda. Aktivnosti trebaju biti osmišljene tako da potiču učenike na argumentirano raspravljanje, usporedbu i analizu. Metode kao što su problemsko učenje, analiza povijesnih izvora (mitoloških tekstova), vođena diskusija i kreativne radionice omogućuju dublje razumijevanje mitologije. Uvođenje međupredmetnih korelacija, posebno s Hrvatskim i Latinskim jezikom (čitanje i analiza Ilijade i Odiseje), dodatno obogaćuje proces učenja. Mitovi se mogu čitati u cijelosti poput klasičnih izdanja Gustava Schwaba, ali to zapravo i nije potrebno ili izvedivo u vremenskim okvirima koji su nam dostupni u nastavi.
Umjesto opsežnog čitanja svih mitova, nastavnicima se preporučuje usredotočiti na ključne priče i motive koji ilustriraju određene aspekte društvenih odnosa. Interesiraju nas detalji o odnosu prema ženama (Pandora, Medeja, Helena, Afrodita), u odnosu prema potlačenima (Prometej i Sizif) i kontekst čudovišta odnosno alegorije strahova i društvenih tabua (Minotaur, Meduza).
Pitanja koja se tu mogu postaviti su:
⁉ Kako su žene prikazane u mitovima? Koje uloge imaju, a koje su im vrlina i mane?
⁉ Kako se odnose bogovi prema ženama? Postoje li dvostruki standardi u njihovom ponašanju?
⁉ Kakav je status robova u mitovima? Koja su njihova prava i dužnosti?
⁉ Kako se mitovi odnose prema različitim društvenim klasama?
⁉ Koje su vrijednosti promovirane u mitovima, a koje su osuđivane?
Za dodatnu motivaciju učenika i razvoj kritičkog mišljenja, analiza mitova može se povezati s današnjim društvenim temama, poput rodne ravnopravnosti, socijalne pravde i ljudskih prava. Na primjer, pitanja o ulozi žena u grčkim mitovima mogu se usporediti s položajem žena u modernom društvu, dok se teme potlačenih u mitovima mogu analizirati u kontekstu socijalnih i političkih nejednakosti.
Uporište u predmetnom kurikulumu za 1. razred gimnazije:
| ISHOD | POJAŠNJENJE |
|---|---|
| POV SŠ A.1.1.: Učenik analizira društvene promjene i odnose između društvenih skupina u prapovijesti i starome vijeku. | Analiza mitova omogućuje učenicima razumijevanje društvenih odnosa, normi i vrijednosti unutar grčkog društva te njihov odraz kroz mitove. |
| POV SŠ E.1.1.: Učenik analizira različite ideje, umjetnost i predmete za svakodnevnu uporabu u prapovijesti i u starome vijeku. | Mitologija kao dio kulturne i filozofske baštine pruža uvid u vrijednosti, vjerovanja i društvene norme grčkog svijeta. |
| POV SŠ E.1.2.: Učenik istražuje pojavu i razvoj pisma te obilježja religija u starome vijeku. | Istraživanje grčke mitologije uključuje analizu njezine uloge u oblikovanju vjerovanja i razumijevanju društvenih normi. |
| POV SŠ D.1.1.: Učenik istražuje proces stvaranja i širenja države na Starome Istoku i u Europi. | Analizom mitova poput Ilijade i Odiseje učenici mogu proučavati političke odnose i ideologije unutar grčkog društva. |
Analiza grčke mitologije nije samo prilika za proučavanje povijesnih vrijednosti, već i platforma za razvijanje ključnih kompetencija poput kritičkog mišljenja, interpretacije i argumentacije. Nastavnici imaju priliku kroz ovu temu poticati učenike na aktivno sudjelovanje, preispitivanje vlastitih uvjerenja i razvijanje etičke osjetljivosti.
Nastavni materijali
Izradili smo prijedlog nastavnog sata “Kritička analiza grčke mitologije” koji sadrži prijedloge provedbe za dva školska sata, tekstove za učenike u prezentaciji i Wordu (Pandora, Medeja, Helena, Afrodita, Prometej, Sizif, Minotaur, Meduza), pripadajuće ilustracije, pitanja za analizu i prijedloge nastavnih metoda. Paket je dostupan u SHOPU.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
