Slogan “America First” na prvi pogled može zvučati kao poziv na patriotizam, ali njegova povijest skriva puno mračniju priču. Od propagande Ku Klux Klana i izolacionističkih poruka Charlesa Lindbergha, preko antisemitizma Henryja Forda, pa sve do suvremenih političkih poruka koje odzvanjaju starim ideologijama – ovaj slogan bio je više od obične parole. U novom članku otkrivamo kako je “America First” kroz desetljeća postajao simbol isključivosti, netrpeljivosti i političke manipulacije.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Slogan “America First” (Prvo Amerika) postao je vrlo popularan početkom 20. stoljeća, posebno tijekom 1920-ih. U to vrijeme došlo je do ponovnog jačanja rasističke organizacije Ku Klux Klan (KKK), koja je ovaj slogan koristila kao dio svoje propagande. Ku Klux Klan (KKK) je američka rasistička i ekstremistička organizacija osnovana u 19. stoljeću, poznata po promicanju nadmoći bijelaca, nasilju nad Afroamerikancima i drugim manjinama te protivljenju imigraciji, katolicima i Židovima.
Za njih, “America First” značilo je održavanje nadmoći bijelaca i isključivanje imigranata, katolika, Židova i Afroamerikanaca iz punopravnog sudjelovanja u američkom društvu. Slogan je bio dio šireg nativističkog pokreta koji je zagovarao ograničavanje imigracije i održavanje segregacije.
Krajem 1930-ih osnovan je America First Committee (Odbor “Prvo Amerika”), koji se protivio ulasku SAD-a u Drugi svjetski rat. Jedan od najpoznatijih predstavnika bio je poznati pilot Charles Lindbergh. Iako je bio nacionalni heroj, njegovi govori često su sadržavali antisemitske poruke – optuživao je Židove da potiču SAD na ulazak u rat. U govoru iz 1941. u Des Moinesu rekao je da “Britanci, Židovi i administracija predsjednika Roosevelta” guraju Ameriku prema sukobu, čime je otvoreno sumnjičio američke Židove za nelojalnost.
Lindberghova retorika bila je slična nacističkoj propagandi, zbog čega su ga nacisti hvalili kao “prijatelja Njemačke”. Godine 1938. čak je primio medalju od nacističke vlade – priznanje koje nikada nije vratio.
Još jedan istaknuti član pokreta bio je Gerald L. K. Smith, evangelički propovjednik i političar krajnje desnice, poznat po svojim rasističkim i antisemitskim stavovima. I on je koristio slogan “America First” kako bi promovirao ideju kršćanske i nacionalističke Amerike.
Industrijalac Henry Ford, poznat po proizvodnji automobila, također je bio povezan s ovim pokretom. Koristio je svoj utjecaj kako bi širio antisemitske teorije zavjere, uključujući lažni dokument “Protokoli sionskih mudraca”, koji je navodno razotkrivao židovsku zavjeru za osvajanje svijeta. Adolf Hitler je Forda cijenio i spominjao ga u Mein Kampfu, a Fordovo promicanje mržnje dodatno je povezalo “America First” s rasizmom i netrpeljivošću.
Pokret nije bio samo američki fenomen. Tijekom 1930-ih i početkom 1940-ih nacistička Njemačka aktivno je pokušavala potaknuti izolacionizam u SAD-u. Nacistički propagandisti slavili su Lindbergha i druge predstavnike pokreta jer su radili na tome da Amerika ostane izvan rata – što je išlo u korist Hitleru i njegovim planovima.
Jedan od najočitijih primjera simpatija prema nacizmu bio je skup koji je 1939. održan u Madison Square Gardenu u New Yorku. Skup je organizirao German American Bund, a prisustvovalo mu je više od 20.000 ljudi. Dvoranom su dominirale nacističke zastave, antisemitski govori i nacistički pozdravi – sve pod velikim portretom Georgea Washingtona. Skup je pokazao koliko su neke skupine u SAD-u bile otvoreno povezane s nacističkom ideologijom, skrivajući se iza parole “America First”.
U novije vrijeme, slogan “America First” ponovno se pojavio u američkoj politici, osobito tijekom mandata Donalda Trumpa. U tom kontekstu, slogan je često služio kao dog whistle – prikrivena poruka koja jasno rezonira s bijelim nacionalistima, rasistima, antisemitskim i ksenofobnim stavovima, dok se istovremeno predstavlja kao neškodljiva politika zaštite nacionalnih interesa. Iako se današnji zagovornici trude prikazati ovaj slogan kao izraz patriotizma i ekonomskog suvereniteta, mnogi povjesničari upozoravaju da se ne može zanemariti njegova mračna povijest.
Pitanja za analizu
- Što znači slogan “America First” u različitim povijesnim kontekstima? Kako se njegovo značenje mijenjalo kroz vrijeme?
- Na koje su načine pojedinci i skupine koristili ovaj slogan za promicanje svojih ideologija?
- Zašto su ideje poput rasizma i antisemitizma bile tako snažno povezane s pokretom “America First” tijekom međuratnog razdoblja?
- Kakvu je ulogu imala nacistička Njemačka u širenju izolacionističkih stavova u SAD-u?
- U kojem su trenutku granice između domoljublja i ekstremizma postale nejasne? Kako to možemo prepoznati u današnjim političkim porukama?
- Na koji način Charles Lindbergh i Henry Ford predstavljaju kontrast između javnog uspjeha i problematičnih političkih stavova?
- Kako su antisemitizam i teorije zavjere korišteni za manipulaciju javnošću u SAD-u tijekom 1920-ih i 1930-ih?
- Možemo li reći da se povijest ponavlja? U kojoj mjeri su današnje političke poruke inspirirane prošlim sloganima i ideologijama?
- Kako je korištenje slogana “America First” prikazano u tekstu – kao politička strategija, kao ideološki okvir, ili oboje?
- Koje se povijesne pouke mogu izvući iz analize pokreta “America First”? Kako ih možemo primijeniti u razumijevanju suvremene politike?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
