Članak je objavljen na naslovnici 22. broja tjednika Hrvatsko jedinstvo 12. ožujka 1938. godine.
Iza poznatog nedavnog Hitlerovog govora u Reihstagu, kao i velike debate u engleskom donjem domu, počeli su polako izbijati na površinu znakovi stanovite političke preorijentacije u Evropi, a naravno s tim u vezi nastupile bi neke promjene i u drugim kontinentima. Tvrdokorna nepopustljivost Italije i Njemačke u stanovitim, ali zamašnim pitanjima svoga nutarnjeg narodnog razvoja i života, dovela je ministra predsjednika engleske vlade lorda Chamberlaina do toga, da je on odlučio promijeniti smjer dosadanje državne politike prema ovim državama, a i drugim državama. Bivši engleski ministar vanjskih poslova Eden htio je uporno ustrajati na svom putu i nastupati odrešitije u svim pitanjima prema Njemačkoj i Italiji, pa je morao povući konsekvencije, a to je, morao se povući sa svog dosadanjeg položaja i prepustiti svoje mjesto lordu Halifaxu, koji je poznat već od prije kao pomirljivi političar prema Italiji i Njemačkoj. Chamberlain kao i on smatraju, da nije dobro napeti do skrajnosti sve političke žice prema ovim dvim državama, jer bi se lako mogla izleći takova situacija, koja bi vjerojatno mogla dovesti do ponovnog svjetskog rata. Da se tom izbjegne i na neki način spriječi, treba prije svega sve pokušati i tražiti izlaz iz te teške sadanje međunarodne situacije, pa i uz uvjet teških ličnih žrtava, što je svakako kud i kamo bolje, nego pribjeći onom najgorem sredstvu, a to je rat. […]
Sve ovo nastojanje Engleske ide za tim, da stvori pomirIjiviju atmosferu između dosadanjih nepremostivih suprotnosti Rim—Berlin i London—Pariz. O ovim pregovorima sada ovisi, da li će se na mirni način moći riješiti unutarnji problemi pojedinih država, ili će doći do kakvih zapletaja, koji bi opet bacili i onako razjareno ljudstvo u kaos ratnih grozota. […]
Pitanja za analizu
- Koji su argumenti navedeni u tekstu za Chamberlainovu pomirljivu politiku prema Italiji i Njemačkoj?
- Kako autor ocjenjuje mogućnost izbijanja novog svjetskog rata? Postoje li nagovještaji o autorovu stavu prema politici popuštanja?
- Kako se odnosi Rim-Berlin-London-Pariz reflektiraju na međunarodnu situaciju u to vrijeme? Što tekst sugerira o mogućim posljedicama tih odnosa?
- Koje su posljedice politike popuštanja prema Hitleru i Mussoliniju u godinama nakon 1938.?
- Kako se tekst uklapa u povijesni kontekst neposredno prije Anšlusa Austrije i daljnjih događaja koji su doveli do Drugog svjetskog rata?
- Kako ovaj članak odražava stavove i percepciju međunarodnih odnosa u tadašnjem hrvatskom javnom prostoru?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
