Članci su objavljeni na drugoj i trećoj stranici 22. broja tjednika Hrvatsko jedinstvo 12. ožujka 1938. godine.
Vijest na stranici 2:
U Austriji je dopušteno nošenje značke nacionalsocijalističke stranke, dopušteno je pozdravljanje dizanjem desne ruke, dopušten je pozdrav ˝Heil Hitler˝ samo u zatvorenim lokalima, dopuštena je prodaja Hitlerovih slika te pjevanje himne ˝Deutschland uber ales˝ samo tako, ako se prije nje otpjeva jedna kitica austrijske državne himne.
U Linzu je ministar vanjskih poslova, u svom govoru, kazao ovo: ˝Nakon svega može se odlučno ustvrditi, da njemački narod može stupati samo njemačkim putem. Prave narodne granice ostaju netaknute, a unutar tih granica teče i teći će živa njemačka krv bilo to u obliku samo-stalnosti ili u zajedničkom životu. Duhovno narodno zajedništvo danas je već činjenica, i to ne samo u kulturnom i -duhovnom pogledu, nego je to činjenica i od političke važnosti˝. Završio je govor ovim riječima: ˝Pri svemu tomu ostaje kao činjenica: nedjelivost njemačke sudbine˝.
Vijest na stranici 3:
Plebiscit u Austriji. U srijedu je kancelar Schuschnig dao izjavu da će se u nedelju održati plebiscit u Austriji, gdje će sam narod odlučki o svojoj sudbini. Tu je izjavu dao u Innsbrucku prigodom svog govora u gradskoj vijećnici zgodom kada je zapitao prisutne: ˝Ili ćemo raditi ili politizirati.˝ Ovako brzom provedbom plebiscita nisu zadovoljni nacionalsocijalistički prvaci, jer im je u prvom redu prekratak rok za propagandu u drugom pak redu radi toga što mogu glasovati samo oni koji su navršili 24 god. života. Ako se uzme u obzir, da su najbrojniji pristaše nacional-socijalista u Austriji mladići od 18 — 24 god. onda je jasno da ovaj sistem plebiscita nije nikako po volji nacionalsocijalistima. Već su u četvrtak po svem Beču bili plakati, koji obavješćavaju Austrijski narod o nedeljnom plebiscitu.
Nacionalsocijalističkim prvacima još nikako ne ide u glavu kako to da je Schuschnig baš u In sbrucku dao tu izjavu, kad je poznato, da tu kao i u Linzu te Grazu bile tokom ovoga mjeseca priređene najbučnije demonstracije. Prema ovome sutrašnji dan je od odsudne važnosti za Austriju gdje će se najbolje moći vidjeti kako njemački narod u Austriji osjeća.
Radi ovog brzog plebiscita bio je jednako Pariš kao i London iznenađeni, jer se nije mislilo da će do toga tako naglo doći.
Pitanja za analizu
- oja ograničenja i dopuštenja vezana uz nacionalsocijalističke simbole i praksu u Austriji navodi članak? Što to govori o političkom stanju u zemlji?
- Analizirajte govor ministra vanjskih poslova u Linzu. Koje ključne poruke ističe o njemačkom narodu i njegovoj sudbini?
- Kako se u govoru ministra povezuju ideje nacionalnog jedinstva, kulture i politike?
- Kako shvaćate pojam “nedjelivost njemačke sudbine”? Kakav značaj ima u tadašnjem političkom kontekstu?
- Što nam ovaj članak otkriva o njemačkom utjecaju na austrijsku politiku 1938. godine?
- Što je plebiscit i koja je njegova svrha u kontekstu Schuschnigove izjave?
- Članak spominje reakcije Pariza i Londona. Što nam te reakcije govore o međunarodnoj poziciji prema Austriji i njemačkom utjecaju?
- Kako biste opisali političku atmosferu u Austriji neposredno prije Anšlusa (pripojenja Njemačkoj)?Koje su glavne metode njemačkog političkog pritiska na Austriju prikazane u ovim vijestima?U kojoj mjeri su demokratske procedure poput plebiscita korištene za legitimizaciju političkih ciljeva?Kako su ovi događaji povezani s daljnjim razvojem događaja u Europi i početkom Drugog svjetskog rata?Što možemo naučiti iz ovog primjera o ulozi propagande u političkim procesima?
PROČITAJ i novost o pripojenju Austrije u sljedećem broju tjednika Hrvatsko jedinstvo.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
