U Osijeku je u siječnju održan 20. stručni skup “Poučavanje i učenje o Holokaustu i sprečavanju zločina protiv čovječnosti”. Sedamdesetak učitelja i nastavnika sudjelovalo je u predavanjima i radionicama hrvatskih i inozemnih stručnjaka te slušalo svjedočanstva preživjelih. Skup su organizirali Agencija za odgoj i obrazovanje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Jad Vašem, Šoa Akademija i Memorial de la Shoah. Gostoprimstvo skupu pružilo je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek.
Uz učitelje i nastavnike povijesti među sudionicima je bilo nastavnika različitih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi i tome je bio prilagođen i sadržaj višednevnog skupa. U uvodnoj riječi Loranda Miletić, viša savjetnica pri Agenciji za odgoj i obrazovanje je istaknula:
U tjednu u kojem se obilježava Dan sjećanja na žrtve Holokausta odavno više nije upitno želimo li se sjećati već koji oblik ta sjećanja uzimaju i koliko smo spremni daleko ići u suočavanju s vlastitom prošlošću i pokušajima da je razumijemo. Apsolutna odgovornost i dužnost svih nas je da odamo počast žrtvama i preživjelima. Obrazovanje je glavno oružje u borbi protiv ideologija mržnje.
Skup je službeno otvorila Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, naglasivši da se stručni skupovi o Holokaustu nakon pandemije ponovno vraćaju na lokacije židovskih zajednica koje su postojale prije Holokausta. Istaknula da Hrvatska nažalost poput nekih drugih europskih zemalja nema posebnu insitituciju ili institut koji bi se bavio poučavanjem budućih i sadašnjih odgojno-obrazovnih stručnjaka o Holokaustu. Govor je zaključila citirajući Amosa Oza iz knjige Pozdrav fanaticima: “fanatizam leži duboko u svakome od nas i jedino je pitanje želimo li ga prepoznati što je prvi korak da se izdignemo iznad njega. Fanatizam je mnogo drevniji od islama. Stariji je i od kršćanstva i od judaizma. Stariji je od svake nam poznate ideologije. On je nepromjenjiva srž ljudske prirode, ‘nevaljao gen’.”
Ognjen Kraus, predsjednik ŽO Zagreb i Koordinacije židovskih općina u RH, podsjetio je da se ovaj skup redovito održava pred obljetnicu oslobođenja Auschwitza. Holokaust se odvijao i na tlu tzv. NDH , zločinačke tvorevine koja je rasnim zakonima obuhvatila ne samo Židove, Rome i Srbe već i druge skupine i političke protivnike bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest. Posebno je istaknuo da se nada da je ovo posljednji puta da se predstavnici vlasti samo deklarativno osvrću na ovaj događaj te da će konačno u saborsku proceduru biti uvršten zakon kojim će se zabraniti pozdrav Za dom spremni, ustaško znamenje i negiranje ustaških zločina. Za kraj je istaknuo optimizam da će se hrvatsko predsjedanje IHRA -om promijeniti hrvatski odnos prema NDH , ne samo na verbalnom planu već i donošenjem zakonskih odredbi.
Damir Lajoš, predsjednik Židovske općine Osijek, napomenuo je da je jedna od uloga ŽO Osijek čuvanje uspomena na događaje koji su davno iza nas. “Pravedan se može biti na mnogo načina. Sudionici ovog skupa tu su kako bi pomogli u pronošenju istine i to je vrlo pravedan čin”, kazao je. Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i dosadašnji voditelj hrvatskog izaslanstva pri IHRA -i, istaknuo je da je antisemitizam i danas opasnost koja se neće tolerirati. Tijekom šestominutnog govora nije spomenuo ni NDH , ni ustaše ni zločine koje su počinili.
Bilo bi dobro da se predstavnici hrvatskih vlasti pri ovakvim prigodama ugledaju na njemačke političare koji uvijek jasno istaknu tko su bili počinitelji zločina uz izraze žaljenja. Vesna Šerepec, izaslanica ministra znanosti i obrazovanja, kazala je da sjećanjem na žrtve Holokausta i poučavanjem o Holokaustu obnavljamo kolektivnu memoriju. U nadahnutom govoru o Holokaustu, opasnostima suvremenog antisemitizma i edukacijama za nastavnike, također kao i prethodni predstavnik izvršne vlasti nije spomenula nijedan pojam vezan uz izvršenje Holokausta na području Hrvatske.
Izraelski veleposlanik Gary Koren naglasio je važnost učitelja u obrazovnom procesu a kao iznimno pozitivnu činjenicu istaknuo je da se ovaj skup održava već dvadesetu godinu. Zahvalio je na suradnji Ministarstvu znanosti i obrazovanja koje je u suradnji s izraelskom stranom u Jad Vašem uputilo već četiristotinjak učitelja te izrazio nadu da će tijekom ove godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH organizirati skup na kojem bi okupilo sve učitelje koji su završili edukaciju u Jad Vašemu. Sara Lustig, izaslanica premijera Andreja Plenkovića, posebno je zahvalila višoj savjetnici Lorandi Miletić na dugogodišnjoj suradnji i organizaciji skupova o Holokaustu. “U ovim izvanrednim vremenima obrazovanje i sustavno djelovanje je važnije nego ikad. Moramo staviti naglasak na edukacije odraslih. Prije svega državnih službenika, policajaca i pravosuđa. Na nama kao državi je da se okrenemo prema budućnosti sjećanja te da pronađemo najbolja rješenja za jačanje svijesti o Holokaustu temeljem europskih civilizacijskih vrijednosti u svakodnevnom i digitalnom društvu”, kazala je.
Nakon pozdravnih govora umirovljeni sveučilišni profesor i dugogodišnji predsjednik ŽO Osijek Darko Fischer održao je predavanje pod naslovom Kako su me spasili?. Govorio je o prilikama u Osijeku tijekom rata te kako je Kamilo Firinger spasio njega, njegovu sestru i majku. Prvi dan je završen predavanjem Holokaust u NDH, koje je održao Goran Hutinec s Filozofskog fakultet u Zagrebu.
Drugi dan skupa otvorio je Zlatko Karač predavanjem Razaranje i sudbina sinagoga Slavonije i sjeverne Hrvatske za vrijeme NDH. U vrlo zanimljivom predavanju osvrnuo se na povijest hrama i sinagoga u židovstvu, te povijesni razvoj stilova u kojem su sinagoge građene. Dao je pregled sinagoga i njihovih obilježja uglavnom u kontinentalnom dijelu Hrvatske te dokumentirao njihovu sudbinu tijekom Holokausta. Glavninu dana sudionici su proveli podijeljeni u tri grupe sudjelujući u radionicama Logor u Đakovu (Hrvoje Volner, Filozofski fakultet u Osijeku), Nastavni materijali Jad Vašema na hrvatskom jeziku (Lea Micha Garyfallia, Međunarodna škola za poučavanje o Holokaustu, Jad Vašem) i Židovsko groblje u Đakovu (Loranda Miletić, Agencija za odgoj i obrazovanje). Nakon radionica Zlata Živaković Kerže, znanstvena savjetnica u miru, održala je predavanje Holokaust Židova u Slavoniji. Dan je završen kratkim dokumentarnim filmom Da se ne zaboravi u kojem je Branko Lustig prezentirao posjet zagrebačkih studenata Maršu živih u Auschwitzu 2014. godine.
Većina trećega dana iskorištena je za terensko istraživanje. Sudionici su posjetili židovsko groblje i mjesto sjećanja na lokaciji židovskog logora u Đakovu, te nakon toga i prostorije ŽO Osijek. Uz stručno vodstvo Tomislava Vukovića sudionici su razgledali ostatke židovskog Osijeka a zatim su održane radionice Holokaust u književnosti (Nikolina Marinić, Komercijalna i trgovačka škola, Bjelovar, i Dalia Mirt, Osnovna škola Milke Trnine, Križ) i Rodno nasilje u Holokaustu (Dijana Muškardin, Srednja škola Mate Blažine, Labin).
Posljednjeg dana skupa bile su još dvije radionice i primjeri iz prakse. U prvoj radionici Filmski predložak u učenju i
poučavanju o Holokaustu (Marijo Kosović i Margareta Đordić, XVI. Gimnazija, Zagreb) sudionici su se bavili filmskom
umjetnošću, a u drugoj Holokaust u bojama: Eva Fisher (Valerija Turk-Presečki, i Gordana Grgić, Gimnazija Daruvar)
likovnom umjetnošću. Na završetku skupa sudionici su izrazili zadovoljstvo naučenim i naglasili značaj interdisciplinarnog pristupa temi poučavanja o Holokaustu.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
