Učinkovito korištenje računalnih prezentacija u nastavi povijesti

Prezentiranje uz vještinu predavača najčešće podrazumijeva korištenje određenoga hardvera (tehnike) i softvera (računalnoga programa). Osnovni hardver uređaji su koji reproduciraju slike kojima predavač naglašava dio materijala koji prezentira. Krajem osamdesetih godina 19. stoljeća pojavili su se prvi dijaprojektori koji su u narednih stotinu godina u različitim inačicama bili prisutni u poslovnome i obrazovnome sektoru. Posljednjih desetljeća 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća grafoskop se udomaćio u većini hrvatskih učionica.

Kad se govori o računalnim prezentacijama, misli se prije svega na softver koji pomoću hardvera na elektroničkome zaslonu i pomoću projiciranja slike prikazuje sadržaj s računala. Prezentacijski softver prati razvoj računalnoga hardvera. Šezdesetih godina 20. stoljeća kompanije koje su se bavile pripremom za tisak počinju koristiti računalne radne stanice. Krajem sedamdesetih godina 20. stoljeća pojavljuje se sve više računala za osobnu upotrebu. Hewlett Packard je 1979. godine počeo isporučivati računalo HP-1000 F-Series koje je u svojemu operacijskom sustavu sadržavalo program BRUNO. Program BRUNO bio je prvi što vidiš to i dobiješ alat za izradu prezentacija (u literaturi se koristi akronim WYSIWYG iz engleskog What You See Is What You Get). U sljedećoj nadogradnji računalo HP-3000 sadržavalo je nadogradnju programa BRUNO koji je preimenovan u HPDRAW. Temple (1983) program HPDRAW opisuje kao softverski paket koji omogućuje spajanje teksta i grafike na HP2680A laserskom printeru. Početkom osamdesetih godina brojne kompanije razvijale su grafička sučelja za računala i uspostavile su osnovno korisničko iskustvo približno slično današnjemu. Prema enciklopediji Britannica (2019) Softverska kompanija Forethought, Inc. je 1987. godine razvila aplikaciju Presenter (PowerPoint) za Apple Macintosh računala. Aplikacija je iste godine prodana kompaniji Microsoft. Prema Thielsch i Perabo (2012) procjenjuje da je PowerPoint najpopularnija aplikacija za prezentiranje s oko 95 % udjela u tržištu. S obzirom na starost takve procjene i pojavu novih alata takvoj procjeni treba pristupiti s oprezom. Prema Shanhong (svibanj 2021) svjetski tržišni udio uredskoga softverskog paketa Office 365 (koji sadrži aplikaciju PowerPoint) je oko 47,5 %, dok je na prvome mjestu softverski paket Google G Suite (koji sadrži aplikaciju Google Slided) s 55.2 %. Najčešći prezentacijski alati koji se koriste u Hrvatskoj, uz PowerPoint, su OpenOffice Impress, LibreOffice Impress, Sway, Prezi, Google Slides i drugi.

Digitalna revolucija i ulazak raznih oblika računala u svakodnevicu škole više nisu egzotični i rijetki primjeri ili pitanje inovacije pojedinaca. Pandemija koja je 2020. godine velik broj država natjerala da koriste mogućnosti online nastave sve je nastavnike, uz više ili manje otpora, natjerala na korištenje raznovrsnih digitalnih alata. Uz desetine aplikacija još uvijek je vidljivo značajno korištenje računalnih prezentacija. To je, prije svega, vidljivo po količini materijala koji se 2020. i 2021. godine razmjenjuju putem društvenih mreža. No takva razmjena često ne podrazumijeva dijeljenje kvalitetnih ili učinkovitih materijala.

Upotreba računalnih prezentacija u stručnoj zajednici hrvatskih nastavnika povijesti nije problematizirana. Pretraživanje Portala hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa (HRČAK) s ključnom riječi prezentacije ili prezentacija daje više od 200 rezultata od kojih su samo dva vezana upravo za računalne prezentacije. Korištenjem ključnoga pojma PowerPoint koji je kao takav uveden u HRČAK aplikaciju za pretraživanje, dobijemo 5 rezultata koji su vezani uz poučavanje jezika i sestrinstva. Računalna prezentacija ne daje rezultat. Pretraživanje stranih baza časopisa daje bolje rezultate i poveznice na provedena istraživanja. Engleski nastavnici povijesti raspravljali su o učinkovitome korištenju PowerPoint prezentacije već 2007. godine u časopisu Teaching History – nastavnik pripravnik iznio je svoje poteškoće i postavio nekoliko pitanja na koja su mu odgovorile dvije nastavnice savjetnice.[1]

Upotreba računalnih prezentacija u nastavi

Uobičajen način korištenja prezentacije podrazumijeva predavača koji svoj sadržaj potkrepljuje informacijama koje se korištenjem prikladne tehnike prikazuju publici. Takav je proces ilustriran na Slici 1.

Sadržaji prikaza mogu produbljivati temu o kojoj se govori prikazujući, primjerice, istaknute citate, naglašene brojke, pojmove, grafikone, fotografije ili videoisječke. Publika pritom uglavnom ostaje bez direktne interakcije sa samim materijalom ili s govornikom. Ovisno o načinu izvedbe govornika publika se tijekom predavanja javlja za riječ ili su, češće, za pitanja ostavljene minute nakon izlaganja. Kada se u školama prezentiranje odvija u manjoj grupi sudionika, potiče se aktivnija interakcija poticanjem učenika da postavljaju pitanja dizanjem ruke u trenutku kad se pojavi određeno pitanje ili učitelj tijekom svojega izlaganja potiče učestalu dvosmjernu komunikaciju.

Rastom popularnosti računalnih prezentacija i dominacijom nad drugim načinima prezentiranja javlja se i kritika korištenja PowerPointa. Bumiller (2010) prenosi nekoliko izjava pojedinaca na ključnim pozicijama američkih obrambenih snaga koji se protive korištenju PowerPointa. Brigadni general H. R. McMaster zabranio je 2005. godine korištenje PowerPoint prezentacija izjavivši: Opasne su jer stvaraju iluziju razumijevanja i iluziju kontrole. General Stanley A. McChrystal, zapovjednik NATO snaga tijekom intervencije u Afganistanu, jednom je prilikom 2009. godine izjavio: Čim shvatimo taj slajd, pobijediti ćemo u ratu. General James N. Mattis, zapovjednik američkih marinaca 2010. godine, izjavio je: PowerPoint nas čini glupima. Yu (2014) prenosi izjavu Johna Paula Choua, izvanrednoga profesora fizike na Sveučilištu Rutgers, vezano uz zabranu korištenja računalnih prezentacija na njihovoj redovnoj konferenciji, da je uz korištenje PowerPoint prezentacija lakše pustiti mozak na autopilot i izgubiti fokus.

Cooper (2009) prenosi rezultate istraživanja Vika (2004), Tuftea (2003.) i Doumonta (2005) na temelju kojih izdvaja najlošije navike korisnika PowerPointa:

• previše ili premalo riječi po slajdu
• neprikladne pozadine koje odvlače pažnju od sadržaja
• previše animacija, zvučnih efekata i videoisječaka
• previše slajdova u prezentaciji
• previše složene grafike i grafikoni
• nedostatak strukture i povezanosti sadržaja prezentacije.

Premda to nije direktno izraženo, najveći nedostatak klasičnih prezentacija je pasivnost slušatelja. Novi alati, poput Mentimentra, nastoje aktivirati slušatelja uključivanjem u samu prezentaciju i izlaganje. Slično uključivanje postiže i aplikacija Kahoot gejmifikacijom procesa.

Primjeri i preporuke

Računalne prezentacije kao nastavno sredstvo služe učitelju Povijesti kako bi ostvario kvalitetniji proces poučavanja. Služe kao podsjetnik na raspored aktivnosti, za zornije prikazivanje nekoga sadržaja i nipošto ne bi trebale služiti kao sredstvo na kojem se prikazuju prepisani dijelovi udžbenika. Česta je pogreška što prezentacije služe za dodavanje sadržaja ili proširivanje određene teme. Naravno, učitelj ima autonomiju samostalnoga oblikovanja procesa poučavanja, no pritom valja voditi računa da izreka manje je više jako dobro ilustrira kakva bi nastava Povijesti trebala biti. Na manjemu broju materijala uz malobrojne, ali dobro osmišljene, aktivnosti poučavanje povijesti je kvalitetnije.

Upravo je to i glavna preporuka za korištenje klasičnih (pasivnih) računalnih prezentacija – što manje elemenata po jednome slajdu, odnosno na jednome ekranu. Kod odabira sadržaja loša je ideja nabacati puno materijala (raznovrsnih ilustracija). Bolje je fokusirati se na jedan ili manji broj reprezentativnih materijala. Kad govorimo o reprezentativnosti materijala, izbjegavajte ilustracije loše kvalitete. Vizualna atraktivnost manje je važna od upotrebljivosti sadržaja. Također, pri korištenju pozadina neka one budu što jednostavnije i jednobojne. Izbjegavajte pretapanje boja, razne uzorke, cvjetiće, geometrijska tijela i sl.

Broj slajdova zapravo nije presudan. Dobra prezentacija može imati i nekoliko desetina slajdova, a da se ta količina zapravo niti ne primijeti tijekom izvođenja. Bolje je koristiti više slajdova kako bi se dijelovi teksta, pojedinačne grafike ili karte jasnije istaknuli. Jedan slajd – jedna karta ili ilustracija nisu loš recept za prezentiranje.

Važno je da tekst prezentacije bude jasan i čitljiv. Izbjegavajte cijele rečenice i odlomke. Stil fonta neka bude usklađen u cijeloj prezentaciji. Kako bi bio dobro čitljiv i za učenike s poteškoćama pri čitanju, stručnjaci preporučuju sljedeće stilove: Helvetica, Courier, Arial ili Verdana. Na internetu su besplatno dostupni i posebni stilovi fonta izrađeni upravo za učenike s disgrafijom i disleksijom. Njima će takvi stilovi fonta biti od iznimne koristi, a ostali učenici neće imati nikakvih problema. Veličina slova uglavnom ne bi trebala biti manja od 16, ali najbolja provjera veličine odrađuje se fizičkim eksperimentom. U učionici koju koristite sjednite na mjesto koje je najudaljenije od ploče/platna na kojemu se prezentacija prikazuje.

Kad već spominjemo tekst, pitanje jezika ne bi trebalo biti pitanje – svi bi materijali morali biti na hrvatskome jeziku, na kojemu se i po zakonu mora održavati nastava.

MENTIMETER – prezentacije s povratnom spregom

Mentimeter je računalna online aplikacija koja se koristi iza izradu i reprodukciju interaktivnih prezentacija. Od 2014. godine razvija se u Švedskoj gdje je 2016. uvrštena među najbrže rastuće startup kompanije. Danas se njezin doseg procjenjuje na više od 150 milijuna korisnika. Prezentacija se izrađuje u internetskome pregledniku gdje se i pokreće za frontend korisnike. Gledatelji prezentacije mogu aktivno sudjelovati povezujući se na prezentaciju putem pametnih telefona, tableta, laptopa i drugih sličnih uređaja (ilustrirano shemom na Slici 2.).

Osnovni koraci za frontend korisnika:

1. otvaranje internet preglednika
2. unos adrese www.menti.com
3. unos koda prezentacije
4. sudjelovanje u prezentaciji.

Gledatelji mogu, ovisno o vrsti slajda, ostaviti svoju reakciju (palac gore, palac dolje, sviđa mi se, upitnik), odgovarati na postavljena pitanja i sami postavljati pitanja. Spajanjem na prezentaciju korisnik vidi slajdove, a prezentator može odabrati hoće li se novi slajd otvarati kako ga on lista ili će dopustiti korisniku da se sam kreće među slajdovima.

Mentimeter se kao interaktivno rješenje koristi u poslovnome i obrazovnom svijetu. Krajem 2017. korišten je kao glavni prezentacijski alat na godišnjoj konferenciji eTwinning zajednice na Malti. Tristotinjak sudionika iz cijele Europe na taj je način aktivno participiralo u izlaganjima i okruglim stolovima. Švedska nacionalna televizija je ujesen 2019. godine koristila Mentimeter u programu uživo s više od 1000 sudionika u interaktivnoj prezentaciji i 100 000 gledatelja (Asfar, 2019). Mentimeter nije nepoznanica u Hrvatskoj, ali se njegovo korištenje ne vidi često. Predstavljen je 2017. godine na CARNetovom e-laboratoriju (Valčić, 2017), a početkom 2018. održan je webinar o njegovu korištenju u organizaciji izdavačke kuće Profil Klett (Hajdarović, 2018). Uvršten je i među preporučene digitalne alate u sklopu projekta Škola za život Ministarstva znanosti i obrazovanja (Blažić, 2018). Korišten je i na doktorskome studiju Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti ujesen 2020. godine.

U Mentimetru se razlikuje backend i frontend korisnik. Backend korisnik zapravo je autor ili administrator prezentacije. To je osoba koja se registrira u Mentimeter aplikaciji kako bi joj se otvorilo korisničko sučelje za izradu i upravljanje prezentacijama. Frontend ili krajnji korisnik pomoću svojega uređaja interaktivno sudjeluje u prezentaciji, ali ne i u njezinu oblikovanju. Backend korisnik za pristup koristi korisničke podatke za prijavu, dok frontend korisnik ne mora biti registriran.

Autor u korisničkome sučelju može kreirati novu prezentaciju ili uređivati već postojeće. Prezentacije se mogu organizirati u tematske mape. Za svaku je prezentaciju vidljivo koliko ima slajdova i koliko je korisnika aktivno sudjelovalo u njezinoj reprodukciji. Rezultati prikupljeni interakcijom sudionika mogu se akumulirati, preuzimati u PDF ili XLSX formatu i resetirati na početnu vrijednost. Korištenjem funkcije Mentimote prezentator može preko svojega pametnog telefona upravljati prezentacijom i interakcijama te se na taj način odmaknuti od stola ili uobičajene prezentorske pozicije.

Dizajn slajdova ima mogućnosti koje su već uobičajene kod prezentacijskih alata: naslov, odlomak, nabrajanje, slika, dokument, video, istaknuti veliki tekst, citat i broj. Pojedinačni slajd može biti oblikovan u neki od sljedećih vrsta pitanja:

• pitanja višestrukoga izbora (Slika 3.)
• oblak riječi (Slika 4.)
• otvoreni tip
• skale (Slika 5.)
• redanje
• pitanje i odgovori
• poredak po važnosti dodjeljivanje bodova do 100 (Slika 6.)
• matrica s vrijednostima (2 x 2 ili 4 x 4)
• Tko bi pobijedio
• točka na slici.

Poseban oblik prezentacije je kviz gdje je korisnicima postavljeno pitanje (moguće uz dodavanje ilustracije što proširuje mogućnosti), ponuđeni odgovori s povratnom informacijom o točnosti, ograničeno vrijeme za odgovor, bodovanje (po brzini odgovora), pozadinska glazba i ljestvica poretka (koja se može maknuti). Primjer je prikazan na Slici 7.

Gledatelji mogu postavljati pitanja putem svojih uređaja na svakome slajdu prezentacije ili na slajdu koji je posebno određen za pitanja i odgovore. Pitanja publike mogu biti tako postavljena da je njihov pregled omogućen svim korisnicima. U plaćenoj Pro verziji pitanja se mogu moderirati.

Publika može na svaki slajd dati komentar koji će se samo privremeno pojaviti i neće ostati sačuvan u prezentaciji za eksport podataka. Prezentacija se može postaviti na hrvatski jezik i uključiti automatsku cenzuru nepoćudnih riječi.

Istraživanja korištenja Mentimetra u obrazovanju

Istraživanje među studentima preddiplomskih učiteljskih studija Sveučilišta Greenwich ukazalo je da studenti prvih godina smatraju da im je Mentimetar dao glas kojim mogu izraziti mišljenje brzo i anonimno (Valley i Gibson, 2018). Prema istome istraživanju nastavnici smatraju da se alat pokazao korisnim za asihrono prikupljanje odgovora studenata što im olakšava planiranje budućih predavanja. Studenti su smatrali da se Mentimeter može koristiti i u primarnome obrazovanju kako bi se poticale rasprave s učenicima te kako bi se interakcijom održala koncentracija i interes učenika. Za starije učenike Mentimetar se pokazao korisnim za izražavanje njihovih stavova i postavljanje pitanja.

Istraživanjem provedenim na kraju akademske godine 2017./2018. na 25 studenata studija inženjerstva (Mohin, Kunzwa i Patel, 2020) ispitane su mogućnosti formativnoga vrednovanja s ciljem poboljšanja buduće nastave. Studenti su procijenili da im je korištenje Mentimetra pomoglo s koncentracijom, da smatraju korištenje Mentimetra za vrednovanje tehnološki opravdanim i da je korisno za pružanje povratnih komentara nastavnicima. Uočeni nedostatak je potreba dobre internetske veze što bi se trebalo poboljšati nadogradnjom WiFi mreže na fakultetu. Mohin, Kunzwa i Patel (2020) zaključuju da Mentimeter može imati ključnu ulogu u promjeni dinamike u velikim razredima promičući aktivno učenje, studentsku participaciju i zadovoljstvo.

Učitelji upotrebom kratkih pitanja uz Mentimetar mogu prekinuti monolog i aktivirati učenike. Učenici mogu dodati svoje odgovore, vidjeti odgovore svojih kolega, a na taj se način stvara pozitivno suradničko ozračje (Moorhouse i Kohnke, 2020). Moguća negativna posljedica je smanjenje usmenoga odgovaranja učenika. Moorhouse (2017) predlaže da se taj problem zaobiđe radom u paru gdje bi učenici morali raspraviti prije nego odgovore na Mentimetru.

Interaktivne mogućnosti Mentimetra učiteljima daju nove mogućnosti i izazove prezentiranja. Posebna korist može se uočiti za kombiniranu ili potpunu online nastavu uz neki dodatni alat za videokonferenciju (ili samostalno). Prosječni korisnik uobičajenih prezentacijskih alata lako i brzo može ovladati korištenjem Mentimetra kao i uvježbati njegovo korištenje na stvarnim korisnicima. Mentimeter može poslužiti na svim razinama obrazovanja i u svim dijelovima poučavanja. Može se koristiti kao motivacijski alat na početku sata, kao prezentacijski alat u iznošenju novoga gradiva ili u fazama ponavljanja, vježbanja i vrednovanja. Učenici pritom mogu koristiti vlastite (ponesi svoj uređaj princip – BYOD bring your own device) ili dostupnu tehniku u obrazovnoj ustanovi kako bi se ostvario pricip 1:1 (odnos učenika prema raspoloživoj tehnici u razredu). SWOT analiza karakteristika Mentimetra u obrazovnome okruženju izložena je u Tablici 1.

Tablica 1. SWOT analiza aplikacije Mentimeter za primjenu u obrazovnome okruženju.

strengths (prednosti) 📌interaktivnost predavanja 📌dobra upotrebljivost bez obzira na vrstu internetskoga preglednika 📌nije potrebna prijava frontend korisnika 📌frontend korisnici ne moraju preuzeti i instalirati aplikaciju na svoj uređaj 📌inovativno sučelje za autore Mentimeter prezentacije	weaknesses (slabosti) 📌dostupnost internetske veze za frontend korisnika 📌ograničeno korištenje za autore koji koriste besplatnu verziju aplikacije 📌tehnička ograničenja aplikacije (npr. nemogućnost manipulacije veličinom grafike, ograničenja broja znakova) 📌problematična konverzija drugih formata prezentacija u Mentimeter 📌anonimnost frontend sudionika
opportunities (prilike) 📌lakoća sudjelovanja (BYOD i 1:1) 📌ispitivanje mišljenja učenika 📌aktivacija pasivnijih i introvertiranih učenika 📌niža cijena aplikacije za korisnike iz sektora obrazovanja 📌mogućnost brzoga vrednovanja 📌korištenje aplikacije za izlazne kartice 📌korištenje uz druge konferencijske alate 📌anonimnost frontend sudionika	threats (prijetnje) 📌korištenje vlastitih uređaja (odvlačenje pažnje aplikacijama i sadržajima koji su dostupni) 📌moguće izražavanje vulgarizama 📌potencijalno smanjene verbalizacije kod učenika

Literatura

1. Asfar, H. (2019) Does Mentimeter work for live TV broadcasts?. Mentimeter. https://www.mentimeter.com/stories/does-mentimeter-work-for-live-tv-broadcasts
2. Blažić, A. (2018). Mentimeter. YouTube. https://www.youtube.com/watch?v=u6aAMjcAxXI
3. Britannica, T. Editors of Encyclopaedia (29. ožujak 2019). Microsoft PowerPoint. Encyclopedia Britannica. https://www.britannica.com/technology/Microsoft-PowerPoint
4. Bumiller, E. (2010). We Have Met the Enemy and He Is PowerPoint. The New York Times. https://www.nytimes.com/2010/04/27/world/27powerpoint.html?ref=technology&_r=0
5. Cooper, E. (2009). Overloading on Slides: Cognitive Load Theory and Microsoft’s Slide Program PowerPoint. AACE Review. Volume 17, Number 2. Association for the Advancement of Computing in Education. https://www.learntechlib.org/p/28143/
6. Hajdarović, M. (2018). Flipgrid i Mentimeter u nastavi društvenih predmeta. Profil Klett. https://www.profil-klett.hr/edukacija/flipgrid-i-mentimeter-u-nastavi-drustvenih-predmeta
7. Moorhouse, BL (2017). Using Mentimeter for teacher training and language teaching. Modern English Teacher,  26 (3): 41–43.
8. Mohin, M., Kunzwa, L., Patel, S. (2020) Using Mentimeter to enhance learning and teaching in a large class. https://doi.org/10.35542/osf.io/z628v
9. Moorhouse, B. L., Kohnke, L. (2020) Using Mentimeter to Elicit Student Responses in the EAP/ESP Classroom. RELC Journal. Volume: 51 issue: 1, str. 198-204. URL: https://doi.org/10.1177%2F0033688219890350 (pristupljeno: 20.6.2021.)
10. Shanhong, L. (2021, svibanj). Market share of major office productivity software worldwide as of May 2021. Statista. https://www.statista.com/statistics/983299/worldwide-market-share-of-office-productivity-software/
11. Thielsch, M. T., Perabo, I. (2012). Use and evaluation of presentation software. Technical Communication, 59 (2). 112-123.
12. Temple, Y. (1983, studeni) Device-independent software for business graphics. Hewlett Packard Journal, 34 (11), 3-5.
13. Valčić, J. (16. svibnja 2017). Mentimeter – postavite pitanje i prikupite povratne informacije u stvarnom vremenu. e-laboratorij https://e-laboratorij.carnet.hr/mentimeter-postavite-pitanje-i-prikupite-povratne-informacije-u-realnom-vremenu/
14. Vallely, K., Gibson, P. (2018). Engaging students on their devices with Mentimeter. Compass: Journal of Learning and Teaching. 11(2). URL: https://doi.org/10.21100/compass.v11i2.843 (pristupljeno: 20.6.2021.)
15. Yu, Alan. (2014). Physicists, Generals And CEOs Agree: Ditch The PowerPoint. NPR. https://www.npr.org/sections/alltechconsidered/2014/03/16/288796805/physicists-generals-and-ceos-agree-ditch-the-powerpoint?ft=1&f=1001
    

Bilješke

---

[1] Move me on: The problem page for history mentors. Teaching History 127, June 2007. Historical Association.

CITIRANJE: Hajdarović, Glučina, Turk-Presečki. (2021). Metodički paket za poučavanje Povijesti. Profil Klett.