Ustav “Ustaše” Hrvatskog Oslobodilačkog Pokreta
I. Zadaća pokreta
Točka 1.
Ustaša, hrvatski osobodilački pokret, ima zadaću, da svim sredstvima, pa i oružanim ustankom, oslobodi ispod tuđinskog jarma Hrvatsku, da ona postane potpuno samostalna država na cijelom svom narodnom i povijesnom području.
Nastavi čitati IZVOR: Ustav hrvatske revolucionarne organizacije “Ustaše”
Izvještaji koji su postrojbe NDH morale podnositi njemačkoj okupacijskoj vojsci svjedoče o težini sukoba s partizanima.
Nastavi čitati IZVORI: Ustaški izvještaji o borbama protiv partizana
Njemačka okupacijska vojska ušla je u Zagreb 10. travnja 1941. godine. Ustaša Slavko Kvaternik je u dogovoru s njemačkim izaslanikom Edmund Veesenmayerom istoga dana putem Radio Zagreba objavio proglašenje Nezavisne Države Hrvatske.
Nastavi čitati IZVOR: Proglašenje NDH
Potpisivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u Parizu 14. prosinca 1995. označilo je vrhunac složenog i dugotrajnog napora da se okončaju sukobi koji su zahvatili bivšu Jugoslaviju. Ovaj događaj se obično naziva potpisivanjem Daytonskog sporazuma, nazvanog po Daytonu (Ohio, SAD) gdje su pregovori održani.
Nastavi čitati IZVOR: Potpisivanje Daytonskog sporazuma
Nijemci su bili spremni donijeti svoj krvavi bajunet za mirovni stol, ali Trojna Antanta nije željela cjenkati se niti prihvatiti njemačke uvjete. Nakon brutalnog rata Saveznici nisu bili voljni pustiti Njemačku bez odštete ili joj dati ustupke.
Nastavi čitati IZVOR: Odbijanje pregovora
Nakon što je upravo pobijedila njemački militarizam u Prvom svjetskom ratu, Civilizacija se suočila s novom prijetnjom: boljševizmom. Rasprostranjeno razaranje diljem Europe mnoge je ostavilo otvorenima za socijalističke pozive za boljim društvom.
Nastavi čitati IZVOR: Nova opasnost
Delegati na Pariškoj mirovnoj konferenciji bili su angažirani u pregovorima o uvjetima mira s Njemačkom i njezinim saveznicima. Značajan aspekt ovog procesa uključivao je rješavanje zahtjeva predstavnika raznih skupina koje su tražile neovisnost od svojih bivših imperijalnih vladara. Ovaj zadatak bio je posebno zahtjevan zbog preklapanja zahtjeva za iste teritorije. U konačnici, mnoge nove nacije nastale su iz ostataka starih carstava.
Nastavi čitati IZVOR: Precrtavanje Europe
Lenjinova boljševička revolucija u Rusiji nadahnula je pristaše boljševika diljem Europe da dođu na vlast legalnim i ilegalnim metodama. Strah od širenja boljševizma poznat kao “crveni strah” ili “crvena opasnost” proširio se i na Ameriku. U prikazu karikaturista Clifforda Berrymana, Lenjin je prikazan s težnjama globalne dominacije.
Nastavi čitati IZVOR: Lenjinov san
U ožujku 1938. brzo Hitlerovo preuzimanje Austrije uznemirilo je Europu. Iako je podržavao Hitlerove akcije talijanski premijer Mussolini je uvjeravao svoje građane da će talijanske granice ostati netaknute unatoč Hitlerovoj agresivnoj ekspanziji.
Nastavi čitati IZVOR: Govorim Talijanima!
Sovjetski Savez je tijekom zime 1941.-1942. na istočnoj fronti pokrenuo veliku protuofenzivu protiv njemačkih snaga i njihovih saveznika, koje su bile loše opremljene za jednu od najhladnijih zima u povijesti (temperature do -40). Ovaj sovjetski protunapad, uključujući kritičnu bitku za Moskvu, označio je prvi značajan poraz Hitlerove vojske, pomjerajući zamah u korist Sovjeta.
Nastavi čitati IZVOR: Opet stara ruska priča
