Materijali namijenjeni uglavnom učenicima gimnazija
Genocid počinjen nad Hererima i Namama u Njemačkoj Jugozapadnoj Africi (današnja Namibija) između 1904. i 1908. godine smatra se prvim genocidom 20. stoljeća. Njemačka kolonijalna vojska, nakon ustanka ovih naroda protiv kolonijalne represije, provela je sustavnu politiku istrebljenja: masovna ubijanja, progon u pustinju Omaheke, onemogućavanje pristupa vodi te uspostavu koncentracijskih logora poput onih na Shark Islandu i u Swakopmundu.
Nastavi čitati Genocid nad Hererima i Namama
Na internetu i u nekim emigrantskim publikacijama pojavljuje se tekst koji se predstavlja kao intervju s Antom Pavelićem, vođom ustaškog pokreta i diktatorom Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Navodno je intervju održan 1955. godine u Buenos Airesu, gdje je Pavelić živio u egzilu nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, ozbiljna analiza pokazuje da je riječ o upitnom izvoru, vjerojatno propagandnom tekstu hrvatske emigracije, a ne vjerodostojnom novinarskom materijalu.
Nastavi čitati Analiza navodnog Pavelićevog intervjua
U ljeto 1943. godine, dok se Drugi svjetski rat približavao odlučujućoj fazi, u selu Slatinski Drenovac osnovana je jedinstvena partizanska postrojba – njemačka partizanska četa „Ernest Telman“. Ime je dobila po Ernstu Thälmannu, vođi njemačkih komunista, ubijenom u logoru Buchenwald.
Nastavi čitati Njemačka partizanska četa „Ernest Telman“
Franjo Rihar bio je svećenik Zagrebačke nadbiskupije, rođen 1909. u Sloveniji. Nakon svećeničkog ređenja 1934. godine, pastoralno je djelovao na više župa, a 1942. bio je župnik u Gornjoj Stubici. Tih godina Hrvatska je bila pod vlašću Nezavisne Države Hrvatske, totalitarnog režima koji je uz pomoć nacističke Njemačke i fašističke Italije provodio nasilje, represiju i masovne zločine, posebno nad Srbima, Židovima i Romima.
Nastavi čitati Franjo Rihar – svećenik koji nije htio pjevati u slavu NDH
Znanstvenici su nedavno detaljno analizirali jedan od najstarijih dokaza o smrti nasiljem u Europi – kameni vršak strelice koji je prije 4000 godina završio u srcu odraslog muškarca. Otkriven je u mumificiranom tijelu pronađenom u alpskoj špilji blizu Salzburga u Austriji. Ovo je otkriće posebno jer je vrh strelice još uvijek bio smješten u tkivu, točno između dva rebra i u blizini srca – što sugerira trenutnu smrt.
Nastavi čitati Što nam otkriva 4000 godina stara ozljeda?
Kada govorimo o mirovinskom sustavu, često zaboravljamo da on nije uvijek postojao – netko ga je morao prvi osmisliti i uvesti. Bismarckov model, nastao krajem 19. stoljeća u Njemačkoj, bio je prvi moderan sustav socijalnog osiguranja koji je omogućio radnicima pravo na mirovinu.
Nastavi čitati Bismarckov model mirovinskog sustava
Na lijevoj obali Save, nasuprot središtu Beograda, krajem 1930-ih izgrađeno je moderno sajmište – Beogradski sajam, simbol gospodarskog napretka i suradnje među narodima. Samo nekoliko godina kasnije, to isto Sajmište postaje sinonim za smrt. Tijekom nacističke okupacije Jugoslavije, Sajmište je pretvoreno u koncentracijski logor koji je bio jedno od prvih organiziranih mjesta sustavnog istrebljenja židovske zajednice u Europi – Logor Sajmište ili Judenlager Semlin. U središtu grada, pred očima stanovnika Beograda, svakodnevno su se odvijali zločini. Time Sajmište postaje i simbol ravnodušnosti, straha i nesudjelovanja, ali i sjećanja koje je nakon rata dugo bilo potisnuto.
Nastavi čitati Logor Sajmište
Tijekom Drugog svjetskog rata, kako su njemački porazi postajali sve očitiji, u samom vrhu njemačke vojske i državnog aparata raslo je nezadovoljstvo Hitlerovom vlašću. Neki su se visoki časnici odlučili na očajnički čin – pokušati ubiti Adolfa Hitlera i preuzeti kontrolu nad Njemačkom kako bi zaustavili rat i spriječili daljnje razaranje Europe. Taj pokušaj poznat je kao urota 20. srpnja 1944. i najpoznatiji je pokušaj atentata na Hitlera.
Nastavi čitati Posljednji pokušaj da se zaustavi Hitler
Tijekom burnog 20. stoljeća, područje današnje Hrvatske bilo je dio različitih država i političkih sustava – od velikih carevina i kraljevstava, preko diktatura i jednopartijskih režima, do današnje demokratske Republike Hrvatske. U svakom od tih razdoblja postojale su vojne snage koje su tvrdile da “brane narod” ili “državu”, ali često nisu imale potporu svih građana. U ovom tekstu istražujemo koje su vojske djelovale, čije interese su branile i kako ih danas gledamo u svjetlu suvremenih vrijednosti poput demokracije, ljudskih prava i vladavine prava.
Nastavi čitati Hrvatska i vojske tijekom 20. stoljeća
Jedna od najčešće spominjanih, ali i pogrešno shvaćenih epizoda u povijesti Nobelove nagrade za mir jest nominacija Adolfa Hitlera za ovu nagradu 1939. godine. Iako se često koristi u senzacionalističkim člancima i raspravama o kontroverzama vezanima uz Nobelovu nagradu, riječ je o događaju koji se mora pažljivo kontekstualizirati kako bi se izbjegle pogrešne interpretacije.
Nastavi čitati Nominacija Adolfa Hitlera za Nobelovu nagradu za mir
