Danas obilježavamo 85. obljetnicu početka Drugoga svjetskog rata. Rat je započeo 1. rujna 1939. njemačkom invazijom na Poljsku, što je dovelo do sukoba koji će zahvatiti veći dio svijeta, rezultirajući neviđenim razaranjima, ogromnom ljudskom patnjom i značajnim geopolitičkim promjenama koje i danas utječu na svijet.
Nastavi čitati Povodom 85. godišnjice početka Drugoga svjetskog rata
Frenologija, pseudoznanstvena razmišljanja koja se temelje na ideji da se nečiji intelekt, osobnost i karakter mogu odrediti oblikom lubanje, pridonijelo je brojnim društvenim štetama tijekom svog vrhunca u 19. stoljeću. Rasizmu, seksizmu i drugim oblicima diskriminacije dao je prizvuk “znanstvene” i “biološke” legitimnosti.
Nastavi čitati Vaughtov praktični čitač znakova (1902.)
Nacistička Njemačka je bez ispaljenog metka tijekom 1930-ih znatno uvećala svoj teritorij. Sljedeća meta bila je Poljska. Neposredan povod, navodna poljska agresija, pažljivo je pripremljen tijekom kolovoza 1939. g. Hitler je komentirao da taj povod i ne mora biti previše uvjerljiv.
Nastavi čitati Prva žrtva Drugoga svjetskog rata
Podrijetlo izraza “efekt staklenika” pomalo je misterij. Neki kažu da je sve počelo s francuskim matematičarom Josephom Fourierom 1824. godine. On je primijetio da se Zemljina atmosfera ponaša kao “topla kutija”, što je otmjeni naziv za drvenu kutiju sa staklenim poklopcem koja zadržava toplinu – baš kao staklenik. Ali Fourier zapravo nikada nije upotrijebio izraz “efekt staklenika” niti rekao da su plinovi ti koji nas griju. Dakle, možda mu se samo svidjela ideja da se udobno smjesti u staklenu kutiju!
Nastavi čitati Tko je prvi shvatio efekt staklenika?
Kad čujete za globalno zagrijavanje, mogli biste pomisliti da je to novi problem koji su znanstvenici tek nedavno otkrili. Ali jeste li znali da znanstvenici proučavaju globalno zatopljenje više od 100 godina? Ideja da naš planet postaje sve topliji zbog ljudskih aktivnosti uopće nije nova. U ovom ćemo članku istražiti povijest globalnog zatopljenja i kako su ljudi shvatili što se događa našoj Zemlji.
Nastavi čitati Koliko dugo znamo za globalno zagrijavanje?
Francis Molena je u izdanju Popular Mechanics iz ožujka 1912. opisao neobično vrijeme 1911. godine. Uz članke o cepelinima, napretku tehnologije podmornica, novom elektroničkom slušnom aparatu iz Francuske i korištenju kanarinaca u rudnicima ugljena u Tennesseeju, broj je također uključivao četiri ilustrirane stranice o klimatskim promjenama.
Nastavi čitati IZVOR: Nevjerojatno vrijeme 1911.
Iskrcavanje Saveznika u Normandiji je promijenilo tijek Drugog svjetskog rata i na kraju dovelo do sloma nacističke Njemačke. Nama je to danas s udaljenosti od osamdesetak godina potpuno jasno, ali Hitlera to iskrcavanje nije previše oduševilo.
Nastavi čitati IZVOR: Hitlerov komentar na iskrcavanje u Normandiji
Tijekom Drugoga svjetskog rata psi su igrali važnu ulogu. Ove odane životinje bile su više od kućnih ljubimaca – bili su vojnici, glasnici, spasitelji, pa čak i simboli nade za ljude diljem svijeta. Evo detaljnijeg pogleda na to kako su psi napravili razliku tijekom ovog globalnog sukoba.
Nastavi čitati Psi u Drugome svjetskom ratu
Tijekom Drugog svjetskog rata, Sovjetski Savez se suočio s masovnom invazijom nacističke Njemačke. Kako bi obranili svoju zemlju, Sovjeti su koristili mnogo različitih strategija, uključujući neke koje bi danas mogle djelovati iznenađujuće ili čak šokantno. Jedna od najneobičnijih metoda bila je uporaba protutenkovskih pasa.
Nastavi čitati Sovjetski protutenkovski psi
Zbog posebnih psećih sposobnosti američki marinci su 1942. godine osnovali posebnu ratnu školu za pse. Minimalni uvjeti za primanje psa bili su visina od barem 63 cm, težina minimalno 22 kg i prijateljska narav.
Nastavi čitati Prvi vod mornaričkih ratnih pasa
